Dva ili više poslova u Austriji: porez i socijalno osiguranje

U Austriji je moguće istodobno imati više radnih odnosa, ali to može imati porezne i socijalno-osiguravajuće posljedice. Svaki poslodavac obračunava plaću zasebno, pa naknadno može nastati obveza plaćanja poreza ili doprinosa. Prije prihvaćanja dodatnog posla treba provjeriti je li takav rad dopušten.

Ukratko

• Kod više radnih odnosa može nastati naknadna obveza plaćanja poreza i doprinosa.
• Kada godišnji prihod prelazi 14.517 eura, u pravilu je obavezna prijava poreza zaposlenika, odnosno Arbeitnehmerveranlagung.
• Kod više poslova s malim primanjima, odnosno geringfügig zaposlenja, mjesečne se zarade zbrajaju. Ako zajedno prijeđu propisani prag, naknadno se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
• Dio naknadno plaćenih doprinosa može se vratiti kroz poreznu prijavu.
• Zaposlenima na nepuno radno vrijeme ne može se općenito zabraniti dodatni posao.

Kada zbog više poslova treba naknadno platiti porez?

Porez na plaću, odnosno Lohnsteuer, svaki poslodavac obračunava samo na temelju plaće koju sam isplaćuje. Ako imate više radnih odnosa, moguće je da se dio prihoda koji je kod pojedinog poslodavca bio neoporeziv naknadno oporezuje. Porezna obveza može nastati i tek nakon zbrajanja plaća iz svih radnih odnosa.

• Kod godišnjeg prihoda iznad 14.517 eura u pravilu je obavezna Arbeitnehmerveranlagung. Do 2024. prag je iznosio 13.981 euro.
• Ako imate samo dva posla s malim primanjima ili godišnji prihod ostane ispod 14.517 eura, ne treba očekivati naknadno plaćanje poreza.

Kako se računa godišnji prihod?

Godišnji prihod računa se na sljedeći način:

1. Zbrajaju se sva redovita mjesečna primanja (laufende Bezüge).
2. Dobiveni se iznos množi s 12.
3. Od toga se oduzimaju doprinosi za socijalno osiguranje, troškovi povezani s radom (Werbungskosten), posebni izdaci (Sonderausgaben) i izvanredna opterećenja (außergewöhnliche Belastungen).
4. Preostali iznos predstavlja osnovicu za obračun poreza.

Za jednokratne isplate (Sonderzahlungen), primjerice regres i božićnicu, vrijede drugačija pravila.

Kako više poslova utječe na socijalno osiguranje?

Ako nijedan posao nije ispod praga za zaposlenje s malim primanjima, odnosno Geringfügigkeitsgrenze, doprinosi se automatski odbijaju od plaće i u pravilu nemate dodatne obveze.

Drugačija je situacija kada imate više geringfügig poslova. Kod takvog zaposlenja u pravilu postoji samo osiguranje od nezgode. Pri provjeri prelazi li se prag, zbrajaju se sve zarade ostvarene u pojedinom kalendarskom mjesecu.

Ako ukupni iznos prijeđe prag, naknadno se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Zauzvrat postoji osiguranje od nezgode, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ako ukupna mjesečna zarada ostane ispod praga, nema naknadnog plaćanja.

Kada i kako se plaćaju doprinosi?

Ne morate se sami prijavljivati socijalnom osiguranju. Nadležna ustanova za socijalno osiguranje automatski će vam se javiti i jednom godišnje naknadno obračunati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Dio tako plaćenih doprinosa može se vratiti kroz Arbeitnehmerveranlagung.

Koliko se može vratiti kroz poreznu prijavu?

Osoba koja radi više poslova, ali zarađuje premalo za plaćanje poreza na plaću, može kroz poreznu prijavu zatražiti povrat dijela doprinosa za socijalno osiguranje. Taj se povrat naziva Negativsteuer.

• Od porezne godine 2016.: može se vratiti 50%, najviše 400 eura.
• Od porezne godine 2021.: može se vratiti 55%, najviše 400 eura.
• Od porezne godine 2024.: može se vratiti 55%, najviše 463 eura.

Od porezne godine 2020. dodatno postoji i takozvani SV-Bonus, ako imate pravo na dodatak uz porezni odbitak za prijevoz, odnosno Zuschlag zum Verkehrsabsetzbetrag. Na taj se način maksimalni povrat može povećati za najviše 752 eura.

Je li dopušteno imati dodatni posao?

Prije početka novog radnog odnosa uvijek treba provjeriti je li dodatni posao dopušten. Interese poslodavca štiti zabrana konkurencije (Konkurrenzverbot). Njezino kršenje može dovesti do izvanrednog otkaza (Entlassung) i zahtjeva za naknadu štete.

Dopuštenost dodatnog posla ovisi o konkretnom ugovoru o radu, jer ugovor može sadržavati posebnu zabranu. Međutim, zaposlenima na nepuno radno vrijeme ne može se općenito zabraniti dodatni posao.

Razlika između radnika i službenika

• Radnik (Arbeiter): bez suglasnosti poslodavca ne smije obavljati dodatnu djelatnost koja šteti poslodavcu, primjerice neprijavljeni rad.
• Službenik (Angestellter): bez suglasnosti ne smije voditi samostalno trgovačko poduzeće niti sklapati trgovačke poslove u djelatnosti svojeg poslodavca za vlastiti ili tuđi račun.

Ako ugovor propisuje obvezu prijave dodatnog zaposlenja, dopušteni dodatni posao treba prijaviti poslodavcu. To je preporučljivo učiniti i kada takva obveza nije izričito navedena u ugovoru.

Ukupan broj radnih sati na svim poslovima zajedno ne smije prijeći zakonom dopušteno maksimalno radno vrijeme (Höchstarbeitszeit).

Česta pitanja

Koja je razlika između Konkurrenzverbot i Konkurrenzklausel?

Konkurrenzverbot vrijedi za vrijeme trajanja radnog odnosa. Konkurrenzklausel, odnosno klauzula o zabrani konkurencije, može nakon prestanka radnog odnosa zabraniti određene poslove.

Moram li sigurno platiti doprinose kod dva geringfügig posla?

Samo ako ukupna zarada ostvarena u jednom kalendarskom mjesecu prijeđe prag za geringfügig zaposlenje. Ako ostane ispod praga, nema naknadnog plaćanja.

Moram li se sam prijaviti socijalnom osiguranju?

Ne. Socijalno osiguranje javit će vam se automatski i jednom godišnje naknadno obračunati doprinose.

O čemu ovisi obveza podnošenja porezne prijave?

Kada godišnji prihod prelazi 14.517 eura, u pravilu je obavezna Arbeitnehmerveranlagung.

Praktični koraci

1. Provjerite ugovor o radu i postoji li Konkurrenzverbot ili obveza prijave dodatnog posla.
2. Obavijestite poslodavca o dodatnom zaposlenju ako to nalaže ugovor; preporučljivo je obavijestiti ga i kada to nije izričito obavezno.
3. Pratite ukupne mjesečne zarade iz svih geringfügig poslova kako biste znali prelazite li Geringfügigkeitsgrenze.
4. Zbrojite godišnja primanja i provjerite prelaze li 14.517 eura.
5. Ako vam socijalno osiguranje naknadno obračuna doprinose, sačuvajte obračun i provjerite možete li dio iznosa zatražiti kroz Arbeitnehmerveranlagung.
6. Pazite da ukupno radno vrijeme na svim poslovima ne prijeđe Höchstarbeitszeit.

Ove su informacije pripremljene na temelju javno dostupnih izvora i ne predstavljaju savjetovanje. Za konkretan slučaj obratite se odvjetniku, stručnjaku za radno pravo ili poreznom i socijalnom savjetniku.

Izvor: oesterreich.gv.at