Prekogranični rad na daljinu može donijeti probleme

Rad na daljinu za austrijsku tvrtku iz države u kojoj imate prebivalište može otvoriti pitanja socijalnog osiguranja, poreza i radnog prava. Pravila koja su tijekom pandemije dopuštala opsežan rad od kuće više se ne primjenjuju na isti način.

Pravila za rad od kuće promijenila su se

Od 1. srpnja 2022. prestala su vrijediti ranija pravila iz razdoblja pandemije, koja su u prekograničnim situacijama dopuštala neograničen rad na daljinu. Prema navedenim pravilima, sada se u pravilu dopušta samo jedan dan rada od kuće tjedno.

Europsko radno pravo još se teško prilagođava radu na daljinu. Propisi socijalnog osiguranja uglavnom su oblikovani za tradicionalne oblike rada, primjerice rad u uredu ili tvornici.

Socijalno osiguranje ovisi o mjestu rada

Prekogranični radnici suočavaju se s različitim pravilima u državama u kojima rade i žive. Zbog toga administracija može biti složena, a njihov pravni položaj nije uvijek jednostavan.

Prema pravilima EU-a navedenima u izvornom članku, osoba koja radi od kuće više puta tjedno treba biti osigurana u državi svojeg prebivališta. Ako osoba živi u drugoj državi, a radi za austrijsku tvrtku i više od jednog dana tjedno radi od kuće, socijalno osiguranje trebalo bi se urediti u državi prebivališta.

To bi za austrijskog poslodavca moglo značiti zapošljavanje preko društva kćeri ili osnivanje podružnice u državi prebivališta radnika. Budući da takvo rješenje zahtijeva dodatnu administraciju, mnoge tvrtke ga ne žele preuzeti.

Rad u sivoj zoni nosi rizike

U praksi su se određeni slučajevi rada na daljinu iz druge države neko vrijeme tolerirali. Ipak, neriješen status može kasnije uzrokovati poteškoće u spornim slučajevima, pri obračunu mirovine ili u drugim situacijama povezanim sa socijalnim osiguranjem.

Novi okvir za prekogranični rad na daljinu

Novi okvirni sporazum EU-a trebao bi bolje uskladiti propise sa suvremenim načinima rada. Prema njemu bi prekogranični radnici mogli do polovice radnog vremena raditi na daljinu iz države prebivališta.

Međutim, sporazum nisu potpisale sve države. Ako država prebivališta radnika nije pristupila tom okviru, mogućnosti za fleksibilniji prekogranični rad na daljinu ostaju ograničene.

Što provjeriti prije rada iz druge države

• koliko dana tjedno smijete raditi izvan Austrije;
• u kojoj državi trebate biti prijavljeni na socijalno osiguranje;
• može li vaš poslodavac ispuniti administrativne obveze u državi prebivališta;
• kako rad na daljinu može utjecati na budući obračun mirovine;
• postoje li posebna pravila zbog toga što država prebivališta nije potpisala okvirni sporazum.

Praktični koraci

1. Od poslodavca zatražite pisanu potvrdu koliko dana smijete raditi na daljinu iz druge države.
2. Provjerite svoj status kod nadležnih tijela za socijalno osiguranje prije početka takvog rada.
3. Razjasnite s poslodavcem treba li otvoriti podružnicu ili koristiti društvo kćer u državi prebivališta.
4. Sačuvajte evidenciju dana rada u Austriji i dana rada izvan Austrije.
5. U složenim slučajevima zatražite individualni savjet o porezima, socijalnom osiguranju i mirovini.