Dva ili više poslova u Austriji: porez i socijalno osiguranje

U Austriji je moguće istovremeno imati više radnih odnosa, ali to može imati posljedice za porez i socijalno osiguranje. Svaki poslodavac obračunava platu zasebno, pa naknadno može nastati obaveza plaćanja poreza ili doprinosa. Osim toga, nije svaki dodatni posao dozvoljen i to treba provjeriti unaprijed.

Ukratko

• Uz više radnih odnosa može nastati naknadna obaveza plaćanja poreza i doprinosa.
• Ako godišnji prihod prelazi 14.517 eura, u pravilu je obavezna prijava poreza za zaposlene (Arbeitnehmerveranlagung).
• Kod više malih poslova (geringfügig) mjesečne zarade se sabiraju. Ako zajedno pređu propisani prag, naknadno se plaćaju doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
• Dio naknadno plaćenih doprinosa može se vratiti kroz prijavu poreza.
• Zaposlenima sa nepunim radnim vremenom ne može se propisati opšta zabrana dodatnog posla.

Kada zbog više poslova morate naknadno platiti porez?

Porez na platu (Lohnsteuer) svaki poslodavac obračunava samo na osnovu plate koju on isplaćuje. Ako imate više radnih odnosa, moguće je da se dio prihoda koji je pojedinačno bio neoporeziv naknadno oporezuje ili da poreska obaveza nastane tek nakon sabiranja svih plata.

Važno je znati sljedeće:

• Ako godišnji prihod prelazi 14.517 eura, u pravilu je obavezna Arbeitnehmerveranlagung. Do 2024. godine ovaj prag iznosio je 13.981 euro.
• Ako imate samo dva mala posla ili godišnji prihod ostane ispod 14.517 eura, ne treba očekivati naknadnu obavezu plaćanja poreza.

Kako se obračunava godišnji prihod?

Godišnji prihod se obračunava na sljedeći način:

1. Sabiraju se sva redovna mjesečna primanja (laufende Bezüge).
2. Dobijeni iznos množi se sa 12.
3. Od toga se oduzimaju doprinosi za socijalno osiguranje, troškovi povezani s radom (Werbungskosten), posebni izdaci (Sonderausgaben) i vanredna opterećenja (außergewöhnliche Belastungen).
4. Preostali iznos predstavlja osnovu za obračun poreza.

Za jednokratne isplate (Sonderzahlungen), kao što su regres i božićnica, primjenjuju se drugačija pravila.

Kako funkcioniše socijalno osiguranje kod više poslova?

Ako nijedan od vaših poslova nije ispod praga za malu zaposlenost (Geringfügigkeitsgrenze), doprinosi se automatski odbijaju od plate i ne morate preduzimati posebne korake.

Situacija je drugačija ako imate više geringfügig poslova. Kod takvog zaposlenja u pravilu postoji samo osiguranje od nezgode. Prilikom provjere da li je prag prekoračen, sabiraju se sve zarade ostvarene u jednom kalendarskom mjesecu. Ako njihov zbir pređe prag, naknadno se plaćaju doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje. Zauzvrat postoji osiguranje od nezgode, zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Ako ukupna mjesečna zarada ostane ispod praga, ne treba očekivati naknadno plaćanje doprinosa.

Kada i kako se plaćaju doprinosi?

Ne morate se sami prijavljivati. Nadležna ustanova socijalnog osiguranja će vam se automatski javiti. Jednom godišnje, naknadno, obračunavaju se doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Dio tako plaćenih doprinosa može se vratiti prilikom podnošenja Arbeitnehmerveranlagung.

Koliko možete dobiti nazad kroz poresku prijavu?

Osoba koja radi više poslova, ali zarađuje toliko malo da joj nije obračunat porez na platu, može kroz poresku prijavu tražiti povrat dijela doprinosa. Taj povrat se naziva negativni porez (Negativsteuer).

• Od poreske godine 2016: može se vratiti 50%, najviše 400 eura.
• Od poreske godine 2021: može se vratiti 55%, najviše 400 eura.
• Od poreske godine 2024: može se vratiti 55%, najviše 463 eura.

Od poreske godine 2020. postoji i takozvani bonus za socijalno osiguranje (SV-Bonus), ako imate pravo na dodatak uz poreski odbitak za zaposlenike za prevoz (Zuschlag zum Verkehrsabsetzbetrag). Time se maksimalni povrat može povećati za najviše 752 eura.

Da li je dodatni posao dozvoljen?

Prije početka novog radnog odnosa uvijek treba provjeriti da li je on dozvoljen. Interese poslodavca štiti zabrana konkurencije (Konkurrenzverbot). Njeno kršenje može dovesti do otkaza bez otkaznog roka (Entlassung) i zahtjeva za naknadu štete.

Da li je dodatni posao dozvoljen zavisi i od ugovora o radu, jer on može sadržavati posebnu zabranu. Zaposlenima sa nepunim radnim vremenom ipak se ne može propisati opšta zabrana dodatnog posla.

Zakon različito uređuje položaj radnika i službenika:

• Radnik (Arbeiter): bez saglasnosti poslodavca ne smije obavljati dodatnu djelatnost koja šteti poslodavcu, na primjer neprijavljen rad.
• Službenik (Angestellter): bez saglasnosti ne smije voditi samostalno trgovačko preduzeće niti sklapati trgovačke poslove u djelatnosti svog poslodavca za svoj ili tuđi račun.

Ako ugovor propisuje obavezu prijavljivanja, dozvoljeni dodatni posao morate prijaviti poslodavcu. Preporučljivo je obavijestiti ga i kada takva obaveza nije izričito navedena u ugovoru.

Važno je i da zbir radnih sati na svim poslovima ne prelazi zakonom dozvoljeno maksimalno radno vrijeme (Höchstarbeitszeit).

Česta pitanja

Koja je razlika između zabrane konkurencije i konkurencijske klauzule?

Zabrana konkurencije (Konkurrenzverbot) važi tokom trajanja radnog odnosa. Konkurencijska klauzula (Konkurrenzklausel) može, pod određenim uslovima, zabraniti određene poslove i nakon prestanka radnog odnosa.

Da li kod dva geringfügig posla sigurno moram platiti doprinose?

Samo ako zbir zarada ostvarenih u jednom kalendarskom mjesecu pređe prag za malu zaposlenost. Ako zbir ostane ispod praga, nema naknadnog plaćanja.

Moram li se sam prijaviti ustanovi socijalnog osiguranja?

Ne. Ustanova socijalnog osiguranja automatski će vam se javiti i jednom godišnje naknadno obračunati doprinose.

Na osnovu čega se utvrđuje da li je poreska prijava obavezna?

Ako godišnji prihod prelazi 14.517 eura, Arbeitnehmerveranlagung je u pravilu obavezna.

Praktični koraci

1. Provjerite ugovor o radu i da li sadrži zabranu ili obavezu prijavljivanja dodatnog posla.
2. Obavijestite poslodavca o dodatnom poslu ako to ugovor zahtijeva; preporučljivo je to učiniti i u drugim slučajevima.
3. Sabirajte mjesečne zarade sa svih geringfügig poslova i pratite da li prelaze Geringfügigkeitsgrenze.
4. Vodite evidenciju ukupnih radnih sati na svim poslovima i provjerite Höchstarbeitszeit.
5. Ako pređete godišnji prag od 14.517 eura, pripremite Arbeitnehmerveranlagung i sačuvajte dokumente o doprinosima i troškovima.
6. Sačekajte obračun ustanove socijalnog osiguranja ako imate više geringfügig poslova; nije potrebna samostalna prijava.
7. Za konkretnu procjenu obratite se poreskom savjetniku, radnopravnom stručnjaku ili drugoj nadležnoj osobi.

Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravno, poresko ni drugo stručno savjetovanje. Korištenje informacija je na vlastitu odgovornost.

Izvor: oesterreich.gv.at