Rad na daljinu iz druge države može donijeti pravne i poreske probleme
Rad na daljinu za austrijsku kompaniju iz druge države može izgledati jednostavno, ali istovremeno otvara pitanja u vezi s radnim pravom, porezima i socijalnim osiguranjem. Posebno je važno gdje zaposleni stvarno obavlja posao i koliko dana sedmično radi od kuće.
Evropska pravila još ne prate stvarnost rada na daljinu
Tokom pandemije važila su pravila koja su u praksi omogućavala neograničen rad na daljinu. Ta pravila su prestala važiti 1. jula 2022. godine, nakon čega je za prekogranične radnike uobičajeno bilo dozvoljeno najviše jedan dan rada od kuće sedmično.
Evropska pravila o socijalnom osiguranju uglavnom su napravljena za tradicionalne oblike rada, poput rada u kancelariji ili fabrici. Zbog toga rad na daljinu, naročito kada se obavlja iz druge države, može dovesti do složenih situacija.
Gdje se plaćaju doprinosi i gdje važi osiguranje?
Prema pravilima koja se primjenjuju na prekogranični rad, osoba koja radi od kuće više puta sedmično može biti osigurana u državi svog prebivališta. To znači da bi zaposleni koji živi u drugoj državi, a radi za austrijsku kompaniju, u određenim okolnostima morao biti prijavljen u sistem socijalnog osiguranja države u kojoj živi.
Za austrijskog poslodavca to može značiti potrebu da osnuje podružnicu ili da zaposlenog angažuje preko lokalnog društva u državi prebivališta. Takva administracija je složena i mnoge kompanije je ne žele preuzeti.
Zašto rad u sivoj zoni može biti rizičan?
U praksi se ranije često tolerisalo da zaposleni dio radnog vremena provede radeći na daljinu iz druge države, čak i kada je to bilo više od jednog dana sedmično. Međutim, neformalni dogovor između poslodavca i zaposlenog ne rješava nužno pitanja socijalnog osiguranja i poreza.
Problemi se mogu pojaviti kasnije, na primjer:
- tokom kontrole nadležnih organa;
- prilikom obračuna penzijskog staža i budućih prava;
- kod utvrđivanja države u kojoj su trebali biti plaćeni doprinosi;
- u slučaju spora između zaposlenog i poslodavca.
Novi okvir za prekogranični rad na daljinu
Novi evropski okvirni sporazum trebalo bi da bolje prilagodi propise savremenim oblicima rada. On bi prekograničnim radnicima omogućio da do polovine radnog vremena rade na daljinu iz države prebivališta, a da pritom ostanu osigurani u državi poslodavca.
Međutim, ovaj okvir ne važi automatski za sve države. Njegova primjena zavisi od toga da li su države potpisale sporazum, zbog čega prekogranični radnici i dalje mogu biti suočeni s različitim pravilima i nejasnim obavezama.
Šta provjeriti prije rada iz druge države?
Prije nego što redovno počnete raditi na daljinu izvan Austrije, važno je da situaciju razjasnite s poslodavcem i nadležnim stručnjacima.
Praktični koraci
- Provjerite da li je rad na daljinu iz druge države izričito dozvoljen ugovorom o radu ili pisanim dogovorom.
- Zabilježite koliko dana sedmično i godišnje radite izvan Austrije.
- Od poslodavca zatražite pojašnjenje o tome gdje ste prijavljeni na socijalno osiguranje.
- Provjerite poreske i osiguravajuće obaveze u državi prebivališta.
- Za složenije slučajeve potražite savjet poreskog stručnjaka ili savjetnika za socijalno osiguranje prije nego što promijenite mjesto rada.