Jednako postupanje i diskriminacija na radnom mjestu u Austriji

U Austriji poslodavac ne smije nepovoljnije postupati prema zaposlenicima zbog spola, dobi ili podrijetla. Zabrana vrijedi od zapošljavanja do prestanka radnog odnosa. U nastavku je pregled pravila koja vrijede 2026. godine i tijela kojima se možete obratiti.

Što se smatra diskriminacijom na radnom mjestu?

Prema načelu jednakog postupanja (Gleichbehandlungsgebot), nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog spola, dobi, etničke pripadnosti, vjere ili svjetonazora te seksualne orijentacije. Diskriminacija zbog invaliditeta uređena je posebnim propisima, a ne zakonom Gleichbehandlungsgesetz (GlBG).

Pravo razlikuje dvije vrste diskriminacije:

• Izravna diskriminacija (unmittelbare Diskriminierung): prema osobi se zbog jednog od navedenih razloga postupa nepovoljnije nego prema drugoj osobi u usporedivoj situaciji. Primjer je odbijanje kandidata stranog podrijetla iako ima jednake kvalifikacije kao domaći kandidat.
• Neizravna diskriminacija (mittelbare Diskriminierung): naizgled neutralno pravilo posebno nepovoljno utječe na određenu skupinu. Primjer je zabrana napredovanja zaposlenima s nepunim radnim vremenom, što može posebno otežati napredovanje ženama ako one češće rade nepuno radno vrijeme.

Neizravna diskriminacija ne postoji ako je pravilo opravdano zakonitim ciljem, a primijenjena sredstva primjerena i nužna.

Na koje se faze radnog odnosa zabrana odnosi?

U privatnom sektoru zabrana obuhvaća cijelo trajanje radnog odnosa:

• zasnivanje radnog odnosa i zapošljavanje,
• određivanje plaće,
• dobrovoljne socijalne pogodnosti, primjerice nagradu za vjernost ili tvorničku kantinu,
• interno osposobljavanje, dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju,
• napredovanje,
• druge uvjete rada,
• prestanak radnog odnosa,
• uznemiravanje i seksualno uznemiravanje.

Diskriminacija postoji i ako je osoba stavljena u nepovoljniji položaj zato što koristi roditeljski dopust (Elternkarenz), roditeljski rad s nepunim radnim vremenom (Elternteilzeit), očinski dopust ili dopust radi njege. U takvom slučaju ne mora istodobno postojati diskriminacija na temelju spola.

Pravila se odnose na zaposlenike, osobe koje rade kod kuće te osobe slične zaposlenicima, primjerice na osobe koje rade na temelju ugovora o slobodnoj službi (freie Dienstnehmer).

Diskriminacija može početi već u oglasu za posao

Obveza jednakog postupanja počinje već pri objavi oglasa. Poslodavci, privatne agencije za zapošljavanje i AMS moraju oglase formulirati rodno neutralno i bez diskriminacije.

U oglasu se mora navesti minimalna plaća prema kolektivnom ugovoru ili zakonu te postoji li spremnost na isplatu veće plaće. Ako ne postoji minimalna plaća utvrđena kolektivnim ugovorom, potrebno je navesti plaću koja služi kao osnova za pregovore. To se ne odnosi na osobe slične zaposlenicima i visoke rukovodeće položaje. Kršenje ove obveze može dovesti do upravne novčane kazne.

Primjeri mogućih povreda prava

U privatnom sektoru, primjerice, može se raditi o povredi prava ako:

• se kandidat nepovoljnije tretira zbog spola, a ne zbog nedostatka potrebnih kvalifikacija,
• osoba s istim učinkom rada i kvalifikacijama zarađuje manje zbog spola,
• poslodavac, kolege ili klijenti seksualno uznemiravaju zaposlenika,
• osoba dobije otkaz nakon što se sazna za njezinu seksualnu orijentaciju,
• se kandidata odbije uz obrazloženje da je prestar za posao,
• se zahtijeva „savršeno znanje njemačkog jezika” za posao u kojem to nije potrebno, primjerice za radnika u skladištu.

Različito postupanje zbog dobi iznimno može biti dopušteno ako ga opravdava objektivan i proporcionalan zakonit cilj, primjerice cilj politike zapošljavanja, te ako su primijenjena sredstva primjerena i nužna.

Kome se možete obratiti?

• Gleichbehandlungsanwaltschaft (GAW) – pruža savjetovanje, pomaže u pregovorima s poslodavcem i pri podnošenju pritužbe Komisiji za jednako postupanje. Savjetovanje je besplatno i povjerljivo.
• Gleichbehandlungskommission (GBK) – ispituje je li povrijeđeno načelo jednakog postupanja i može posredovati. Postupak je besplatan i nije potreban odvjetnik.
• Arbeits- und Sozialgericht – radni i socijalni sud može odlučivati o naknadi štete i povlačenju otkaza.

Središnjica GAW-a nalazi se u Beču, a regionalni uredi djeluju u Grazu, Innsbrucku, Klagenfurtu i Linzu. Od srpnja 2017. GAW se bavi svim osnovama i područjima diskriminacije. Diskriminaciju je moguće anonimno prijaviti putem internetskog obrasca GAW-a.

Arbeiterkammer i sindikati također savjetuju svoje članove te mogu pružiti pravnu zaštitu u sudskom postupku.

Za saveznu državnu službu vrijede druga pravila i nadležna tijela, uključujući Bundes-Gleichbehandlungskommission i povjerenike za jednakost. Na zaposlenike pokrajina i općina primjenjuju se posebni pokrajinski zakoni.

Kako izgleda postupak pred Komisijom?

1. Zahtjev se može podnijeti neformalno, običnim pismom. To može učiniti osoba koja je pogođena diskriminacijom, radničko vijeće, interesno predstavništvo ili GAW.
2. Senat Komisije osobnim saslušanjem razjašnjava činjenice. U pravilu se obje strane saslušavaju zajedno.
3. Rezultat se dostavlja u pisanom obliku. Ako se utvrdi diskriminacija, odgovorna osoba poziva se da je ukloni.

Zahtjev se može povući u bilo kojem trenutku, primjerice ako se u međuvremenu postigne dogovor.

Česta pitanja

Mogu li od Komisije dobiti naknadu štete?

Ne. GBK ne može dosuditi naknadu štete. Za to se morate obratiti sudu.

Mogu li istodobno pokrenuti postupak pred Komisijom i sudom?

Da. Ta se dva postupka mogu koristiti neovisno jedan o drugome. Sud uzima u obzir utvrđenja Komisije, ali ona za njega nisu obvezujuća. Ako odluči drukčije, svoju odluku mora obrazložiti.

Je li mi za postupak pred Komisijom potreban odvjetnik?

Ne. Odvjetnik nije potreban, a postupak je besplatan.

Koji je Senat nadležan?

Za diskriminaciju na temelju spola i višestruku diskriminaciju povezanu sa spolom nadležan je I. Senat. Za slučajeve na radnom mjestu povezane s etničkom pripadnošću, vjerom, dobi ili seksualnom orijentacijom nadležan je II. Senat.

Praktični koraci

1. Zapišite što se dogodilo, kada, gdje i tko je bio prisutan.
2. Sačuvajte oglase za posao, e-mailove, poruke, obračune plaće i druge dokumente.
3. Ako je moguće, zatražite od poslodavca pisano obrazloženje odluke ili postupanja.
4. Obratite se GAW-u za besplatno i povjerljivo savjetovanje.
5. Razmotrite podnošenje zahtjeva Gleichbehandlungskommission i kontaktirajte Arbeiterkammer ili sindikat.
6. Ako tražite naknadu štete ili povlačenje otkaza, raspitajte se o sudskom postupku pred Arbeits- und Sozialgericht.

Ovaj je tekst informativan i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se odvjetniku, pravnom stručnjaku, Arbeiterkammer ili drugoj nadležnoj instituciji.

Izvor: oesterreich.gv.at