13. i 14. plata u Austriji: kako funkcionišu posebne isplate?

U Austriji mnogi zaposleni uz redovnu mjesečnu platu primaju i dvije dodatne godišnje isplate, koje se u svakodnevnom govoru nazivaju 13. i 14. plata. One nisu automatski zagarantovane zakonom: pravo na njih, njihov iznos i vrijeme isplate uređuju druga pravila.
U nastavku je objašnjeno kako funkcionišu posebne isplate (Sonderzahlungen) u 2026. godini.
Šta su posebne isplate (Sonderzahlungen)?
Posebna isplata je poseban oblik naknade za rad. Za razliku od redovne plate, koja se isplaćuje mjesečno ili, kod fizičkih radnika, sedmično, posebna isplata se isplaćuje u dužim vremenskim razmacima, uz redovna primanja (laufende Bezüge). U poreskom smislu naziva se i „drugo primanje“ (sonstige Bezüge).
Dvije najpoznatije vrste su:
- regres za godišnji odmor (Urlaubsgeld, Urlaubszuschuss ili Urlaubsbeihilfe),
- božićnica (Weihnachtsgeld ili Weihnachtsremuneration).
Ove dvije isplate zajedno nazivaju se 13. i 14. plata. Regres za godišnji odmor obično se smatra 13. platom, a božićnica 14. platom.
U posebne isplate mogu spadati i udio u dobiti (Gewinnanteile), naknada na osnovu godišnjeg bilansa (Bilanzgeld), jubilarna naknada (Jubiläumsgeld), naknada za inventuru (Inventurgeld), vanredna nagrada, otpremnina (Abfertigung) i posebna isplata za penzionere. Kod premija, provizija (Provisionen) i Bilanzgeld ne može se automatski zaključiti da se radi o posebnoj isplati. Za svaku vrstu naknade moraju biti ispunjeni posebni uslovi.
Ko ima pravo na 13. i 14. platu?
U Austriji ne postoji zakon koji općenito propisuje isplatu 13. i 14. plate. Pravo može biti uređeno u jednom od sljedećih dokumenata:
- kolektivnom ugovoru (Kollektivvertrag) koji važi za određenu djelatnost,
- sporazumu u preduzeću (Betriebsvereinbarung),
- pojedinačnom ugovoru o radu (Arbeitsvertrag).
Prvo treba provjeriti kolektivni ugovor koji se primjenjuje na vaš posao. Ako ne postoji primjenjivi kolektivni ugovor, pitanje posebnih isplata može biti uređeno ugovorom o radu. Isti dokumenti obično određuju i iznos i rok isplate.
Koliki je iznos 13. i 14. plate?
Ne postoji jedinstven iznos. Kolektivni ugovor, sporazum u preduzeću ili ugovor o radu određuje koliko iznose posebne isplate, pa se iznosi mogu znatno razlikovati između djelatnosti i poslodavaca.
Regres za godišnji odmor i božićnica obično se računaju na osnovu mjesečne plate ili zarade. Da li se redovno odrađeni prekovremeni sati i premije uračunavaju, mora biti uređeno kolektivnim ugovorom ili posebno dogovoreno.
Kada se isplaćuju posebne naknade?
Ni datum isplate nije jednak za sve zaposlene. Njega određuje kolektivni ugovor ili ugovor o radu. U praksi su uobičajeni sljedeći termini:
- Regres za godišnji odmor (Urlaubszuschuss / Urlaubsgeld): najčešće u junu ili julu.
- Božićnica (Weihnachtsremuneration / Weihnachtsgeld): najčešće u novembru ili decembru.
Kako se oporezuju 13. i 14. plata?
Posebne isplate oporezuju se drugačije od redovne plate, što je za zaposlenog obično povoljnije. Prema navedenim pravilima:
- Godišnja šestina (Jahressechstel): do iznosa dvije prosječne mjesečne naknade primjenjuju se utvrđene povlaštene poreske stope na platu.
- Granica oslobađanja (Freigrenze): prvih 620 eura oporezuje se stopom od 0%.
- Bagatelna granica (Bagatellgrenze): ako godišnja šestina iznosi najviše 2.100 eura, ne obračunava se ni povlašteni porez.
Važno je da se, ako se tokom godine isplati još jedna posebna naknada i time godišnja šestina pređe 2.100 eura, ranije primljene posebne isplate mogu naknadno postati oporezive.
Za socijalno osiguranje nema posebne povlastice: na posebne isplate se plaćaju doprinosi.
Napomena: Navedeni poreski iznosi posljednji put su ažurirani 25. maja 2022. godine. Za 2026. treba provjeriti važeće iznose.
Šta se dešava ako počnete ili završite radni odnos tokom godine?
Pravo na 13. i 14. platu povezano je s radnom godinom. Ako počnete raditi ili napustite posao tokom godine, pripada vam srazmjerni (aliquot) dio posebne isplate.
Puni iznos se isplaćuje samo ako je radni odnos trajao tokom cijele kalendarske ili poslovne godine. Moguće klauzule o naknadnom obračunu ili povratu (Rückverrechnungsklauseln) uređuje kolektivni ugovor. Ako kolektivni ugovor ne propisuje drugačije, posebna isplata treba biti obračunata srazmjerno trajanju radnog odnosa.
Česta pitanja
Da li je poslodavac obavezan isplatiti 13. i 14. platu?
Zakon to ne propisuje općenito. Isplata je obavezna ako je predviđena primjenjivim kolektivnim ugovorom, sporazumom u preduzeću ili ugovorom o radu.
Koja je 13., a koja 14. plata?
Regres za godišnji odmor je 13. plata, a božićnica 14. plata. Zajedno pripadaju posebnim isplatama.
Da li su 13. i 14. plata neoporezive?
Ne u potpunosti. Prvih 620 eura oporezuje se stopom od 0%, a ostatak povlaštenom stopom. Ako godišnja šestina iznosi najviše 2.100 eura, porez se ne obračunava. Doprinosi za socijalno osiguranje se ipak plaćaju.
Da li posebna isplata pripada ako dobijem otkaz?
Ako kolektivni ugovor ne propisuje drugačije, pripada srazmjerni dio u odnosu na trajanje radnog odnosa.
Praktični koraci
- Provjerite koji Kollektivvertrag važi za vaše radno mjesto i djelatnost.
- U ugovoru o radu potražite odredbe o Urlaubszuschuss, Weihnachtsremuneration ili Sonderzahlungen.
- Provjerite da li su određeni iznos, datum isplate i pravila za srazmjerni dio.
- Ako ste tokom godine počeli ili završili radni odnos, provjerite da li je obračunat vaš aliquot dio.
- Na obračunskoj listi provjerite porez i doprinose, a za važeće poreske iznose za 2026. godinu zatražite aktuelnu potvrdu.
- Ako postoji neslaganje, obratite se predstavniku zaposlenih, sindikatu ili stručnjaku za radno i poresko pravo.
Ovaj tekst je pripremljen na osnovu javno dostupnih izvora i ne predstavlja pravni, poreski ili drugi stručni savjet. Za konkretnu situaciju obratite se odgovarajućem stručnjaku.
Izvori: usp.gv.at, oesterreich.gv.at, ams.at