Studentski, ljetni posao i stručna praksa u Austriji (Ferialjob, Ferialpraxis)

U Austriji se ljetni posao i stručna praksa razlikuju. Ovisno o tome jeste li pravi praktikant, ljetni radnik ili dobrovoljni praktikant, primjenjuju se drugačija pravila o plaći, radnom odnosu i osiguranju.

Kada možete raditi ljeti u Austriji?

Za ljetni posao (Ferialjob) moraju biti ispunjena dva uvjeta:

• navršili ste 15 godina;
• završili ste opću obvezu školovanja (allgemeine Schulpflicht).

Obvezno školovanje završava nakon devetog razreda (neunte Schulstufe), prvog dana velikih ljetnih praznika (Hauptferien).

Važno: ako 15. rođendan imate prije početka ljetnih praznika nakon devetog razreda, prema Zakonu o zapošljavanju djece i mladih (Kinder- und Jugendlichen-Beschäftigungsgesetz, KJBG) do početka praznika još se smatrate djetetom. Status maloljetnika i mogućnost ljetnog rada počinju tek s početkom praznika.

Što vrijedi za osobe mlađe od 15 godina?

Osoba mlađa od 15 godina koja je već ispunila obvezu školovanja može biti zaposlena samo u određenim oblicima:

1. u naukovanju (Lehrverhältnis);
2. na posebnoj praksi za nadoknadu gradiva propuštenog tijekom školske godine;
3. na obveznoj praksi pod uvjetima iz Zakona o organizaciji školstva (Schulorganisationsgesetz);
4. u okviru djelomične kvalifikacije (Teilqualifizierung) ili produljenog naukovanja (verlängerte Lehre).

U tim se slučajevima primjenjuju pravila KJBG-a koja vrijede za maloljetnike, iako se te osobe prema zakonu još smatraju djecom.

Stručna praksa, ljetni posao i volontiranje: u čemu je razlika?

Pravi stručni praktikant (echter Ferialpraktikant)

• ne prima plaću ni naknadu u naravi;
• pokriven je samo osiguranjem od nezgode.

Ljetni zaposlenik ili radnik (Ferialangestellte, Ferialarbeiter)

• prima plaću prema kolektivnom ugovoru (Kollektivvertrag);
• ima puno osiguranje ako prihod prelazi granicu za marginalno zaposlenje (Geringfügigkeitsgrenze).

Puno osiguranje obuhvaća zdravstveno, osiguranje od nezgode, mirovinsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Dobrovoljni praktikant (Volontär)

• ne prima plaću ni džeparac;
• pokriven je osiguranjem od nezgode.

Kada se praksa smatra pravom stručnom praksom?

Pravi stručni praktikant je učenik ili student koji obavlja praksu predviđenu ili uobičajenu prema nastavnom planu ili pravilima svojeg obrazovanja, bez naknade.

Tipične značajke takve prakse su:

• osoba može dokazati da se školuje ili studira u određenom području i kod poslodavca obavlja odgovarajuće zadatke;
• praksa služi ciljevima obrazovanja, a njezino trajanje usklađeno je s pravilima obrazovanja;
• ne postoji osobna obveza rada, podređenost uputama i kontroli niti uključenost u organizaciju poduzeća;
• u središtu je učenje, a ne radni učinak.

Takva se praksa može obavljati tijekom cijele godine, ne samo ljeti. Osiguranje od nezgode vrijedi u okviru zakonskog osiguranja učenika, bez prijave poslodavca za socijalno osiguranje i bez doprinosa poslodavca.

Pažnja: ako praktikant zapravo radi kao zaposlenik, osobno je i gospodarski ovisan o poslodavcu ili zbog primljenog džeparca odnosno naknade podliježe porezu na dohodak od nesamostalnog rada, mora biti prijavljen u sustav socijalnog osiguranja.

Hoće li se praksa plaćati u pravilu ovisi o dogovoru praktikanta i poslodavca, osim ako kolektivni ugovor izričito propisuje drugačije.

Posebno pravilo za hotelijerstvo i ugostiteljstvo

U hotelijerstvu i ugostiteljstvu (Hotel- und Gastgewerbe) praksa uvijek stvara radni odnos. Kod obvezne prakse ondje nije moguć oblik dobrovoljnog praktikanta.

Praktikant mora primati najmanje plaću propisanu kolektivnim ugovorom te se obračunava kao radnik ili zaposlenik.

Tko je dobrovoljni praktikant (Volontär)?

Dobrovoljni praktikant je osoba koja u poduzeću uglavnom proširuje i primjenjuje teorijsko znanje, bez obveze rada i bez plaće. Nije vezana uz jednu konkretnu radnu zadaću, a takav angažman prvenstveno koristi samoj osobi.

Ako osoba prima bilo kakvu naknadu, radi se o radnom odnosu. Pravog dobrovoljnog praktikanta potrebno je izravno prijaviti Općem zavodu za osiguranje od nezgode (Allgemeine Unfallversicherungsanstalt, AUVA).

Gdje tražiti ljetni posao ili praksu?

• U školi: nastavnici mogu imati informacije o otvorenim mjestima i preporučiti poslodavce.
• U AMS-u: austrijska služba za zapošljavanje nudi i coaching za traženje posla namijenjen mladima.
• Na portalima za posao: među mogućnostima su LOGO Jobbörse, akzente Jugendinfo Salzburg, FFG burza prakse, StudentJob i praktikum.info.
• Na Europskom portalu za mlade: dostupne su informacije o poslovima, praksama i međunarodnim prilikama.

Za prijavu je koristan uredan životopis u austrijskom formatu, na njemačkom jeziku.

Česta pitanja

Pripada li plaća za obveznu stručnu praksu?

Pravi praktikant ne prima naknadu. Plaćanje je u pravilu stvar dogovora, osim ako kolektivni ugovor propisuje drugačije. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu pripada najmanje plaća prema kolektivnom ugovoru.

Može li se stručna praksa obavljati samo ljeti?

Ne. Stručna praksa može se obavljati tijekom cijele godine.

Jesam li osiguran tijekom ljetnog posla?

Kao ljetni zaposlenik imate puno osiguranje ako prihod prelazi granicu za marginalno zaposlenje. Kao pravi praktikant ili dobrovoljni praktikant pokriveni ste osiguranjem od nezgode.

Praktični koraci prije početka rada

1. Provjerite imate li najmanje 15 godina i jeste li završili deveti razred odnosno opću obvezu školovanja.
2. Od poslodavca zatražite da jasno opiše oblik angažmana: Ferialpraktikant, Ferialangestellte, Ferialarbeiter ili Volontär.
3. Pitajte prije početka rada postoji li plaća, koji se kolektivni ugovor primjenjuje i koje je osiguranje uključeno.
4. Ako posao uključuje redovite radne obveze, upute, kontrolu i uključenost u organizaciju poduzeća, provjerite radi li se zapravo o radnom odnosu.
5. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu računajte na radni odnos i najmanje plaću prema kolektivnom ugovoru.
6. Pripremite životopis na njemačkom jeziku i potražite oglase preko škole, AMS-a i navedenih portala.

Ove informacije temelje se na izvorima dostupnima na internetu i ne predstavljaju pravno ili drugo stručno savjetovanje. Za konkretnu situaciju obratite se odvjetniku, stručnjaku za radno pravo ili drugom odgovarajućem stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at