Studentski, ljetni posao i stručna praksa u Austriji

U Austriji ljetni posao i stručna praksa nisu ista stvar. Pravila o plati, radnom odnosu i osiguranju zavise od toga da li ste pravi stručni praktikant, ljetni zaposlenik ili dobrovoljni praktikant. U nastavku su najvažnije informacije za 2026. godinu.

Od koje godine možete raditi tokom ljeta?

Za ljetni posao (Ferialjob) moraju biti ispunjena dva uslova:

• navršili ste 15 godina;
• završili ste opću obaveznu školu (allgemeine Schulpflicht).

Obavezno školovanje završava nakon devetog razreda (neunte Schulstufe), prvog dana velikog ljetnog raspusta (Hauptferien). Ova pravila važe za sve građane Evropske unije koji rade u Austriji.

Važan detalj: ako navršite 15 godina prije početka ljetnog raspusta nakon devetog razreda, prema Zakonu o zapošljavanju djece i mladih (Kinder- und Jugendlichen-Beschäftigungsgesetz, KJBG) do početka raspusta još se smatrate djetetom. Status maloljetne osobe u smislu ovog zakona nastupa tek početkom raspusta, kada možete početi ljetni posao.

Šta važi za osobe mlađe od 15 godina?

Osoba mlađa od 15 godina koja je već završila obavezno školovanje može biti angažovana samo u sljedećim oblicima:

1. šegrtski odnos (Lehrverhältnis);
2. posebna praksa za nadoknadu gradiva koje je izostalo tokom školske godine;
3. obavezna praksa pod uslovima iz Zakona o organizaciji škole (Schulorganisationsgesetz);
4. djelimična stručna kvalifikacija (Teilqualifizierung) ili produženo šegrtovanje (verlängerte Lehre).

U tim slučajevima primjenjuju se pravila KJBG-a koja važe za maloljetne osobe, iako se takvi mladi prema zakonu i dalje smatraju djecom.

Stručna praksa, ljetni posao i volontiranje

U praksi treba razlikovati tri situacije:

• Pravi stručni praktikant (echter Ferialpraktikant): ne prima platu ni naknadu u naturi i zaštićen je samo osiguranjem od nezgode.
• Ljetni zaposlenik ili radnik (Ferialangestellte, Ferialarbeiter): prima platu prema kolektivnom ugovoru. Ima puno osiguranje ako prihod prelazi granicu za zaposlenje manjeg obima (Geringfügigkeitsgrenze).
• Dobrovoljni praktikant (Volontär): ne prima platu, niti džeparac, i ima osiguranje od nezgode.

Puno osiguranje obuhvata zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezgode, penzijsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Kada se praksa smatra stvarnom stručnom praksom?

Pravi stručni praktikant je učenik ili student koji bez naknade obavlja praksu propisanu ili uobičajenu prema nastavnom planu ili pravilima studija. Tipične karakteristike su:

• može dokazati da se školuje ili studira u određenom stručnom području i kod poslodavca obavlja odgovarajuću praksu;
• praksa služi ciljevima obrazovanja, a njeno trajanje odgovara pravilima obrazovanja;
• ne postoji obaveza ličnog rada, podređenost uputama i kontroli niti uključivanje u organizaciju preduzeća;
• u središtu je učenje, a ne radni učinak.

Takva praksa može se obavljati tokom cijele godine, a ne samo ljeti. Osiguranje od nezgode važi u okviru zakonskog osiguranja za učenike i studente, bez prijave socijalnom osiguranju i bez doprinosa poslodavca.

Pažnja: ako praktikant zapravo radi kao zaposlenik, lično je i ekonomski zavisan od poslodavca ili zbog primljenog džeparca ima oporezivi prihod od rada, mora biti prijavljen u sistem socijalnog osiguranja.

Da li se praksa plaća obično zavisi od dogovora praktikanta i poslodavca, osim ako kolektivni ugovor (Kollektivvertrag) izričito propisuje naknadu.

Posebno pravilo za hotelijerstvo i ugostiteljstvo

U hotelijerstvu i ugostiteljstvu (Hotel- und Gastgewerbe) praksa uvijek stvara radni odnos. Kod obavezne prakse ovdje nije moguć oblik dobrovoljnog praktikanta. Praktikant ima pravo najmanje na platu propisanu kolektivnim ugovorom i mora biti obračunat kao radnik ili zaposlenik.

Ko je dobrovoljni praktikant (Volontär)?

Volontär je osoba koja u preduzeću prvenstveno proširuje i primjenjuje teoretsko znanje, bez obaveze rada i bez naknade. Nije vezana za konkretan radni zadatak, a situacija prvenstveno treba da koristi njoj. Ako prima bilo kakvu naknadu, riječ je o radnom odnosu.

Pravi dobrovoljni praktikant mora biti direktno prijavljen kod Općeg zavoda za osiguranje od nezgode (Allgemeine Unfallversicherungsanstalt, AUVA).

Gdje tražiti ljetni posao ili praksu?

• U školi: nastavnici mogu znati za otvorena mjesta i preporučiti moguće poslodavce.
• Kod AMS-a: austrijska služba za zapošljavanje nudi i savjetovanje za traženje posla namijenjeno mladima.
• Na portalima za zapošljavanje: korisni su LOGO Jobbörse, akzente Jugendinfo Salzburg, FFG-ova berza praksi, StudentJob i praktikum.info.
• Na Evropskom portalu za mlade: možete pronaći informacije o poslovima, praksama i međunarodnim prilikama.

Za prijavu je korisna uredna biografija u austrijskom formatu, odnosno životopis na njemačkom jeziku.

Česta pitanja

Da li se obavezna stručna praksa plaća?

Pravi praktikant ne dobija naknadu. Plaćanje je obično stvar dogovora, osim ako kolektivni ugovor propisuje drugačije. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu pripada najmanje plata prema kolektivnom ugovoru.

Može li se praksa obavljati samo ljeti?

Ne. Stručna praksa može se obavljati tokom cijele godine.

Da li sam osiguran tokom ljetnog posla?

Kao ljetni zaposlenik imate puno osiguranje ako prihod prelazi granicu za zaposlenje manjeg obima (Geringfügigkeitsgrenze). Kao pravi stručni praktikant ili Volontär zaštićeni ste osiguranjem od nezgode.

Praktični koraci prije početka

1. Provjerite da li imate najmanje 15 godina i da li ste završili opću obaveznu školu.
2. Od poslodavca tražite da jasno napiše da li je riječ o Ferialjob, Ferialpraxis, radnom odnosu ili volontiranju.
3. Provjerite da li se primjenjuje kolektivni ugovor (Kollektivvertrag) i koja plata pripada.
4. Razjasnite vrstu osiguranja i da li je potrebna prijava kod AUVA ili u sistem socijalnog osiguranja.
5. Ako praksa izgleda kao stvarni radni odnos, zatražite provjeru prijave i obračuna prije početka rada.
6. Pripremite životopis na njemačkom jeziku i potražite oglase kod AMS-a, u školi i na navedenim portalima.

Napomena: Ove informacije zasnovane su na izvorima dostupnim na internetu i ne predstavljaju pravno savjetovanje. Za konkretnu situaciju obratite se advokatu, stručnjaku za radno pravo ili stručnjaku za pitanja zapošljavanja. Izvor: oesterreich.gv.at.