Općinski i zadružni stanovi u Austriji: uvjeti, troškovi i prijava

Osim privatnog najma, u Austriji postoje dvije često povoljnije mogućnosti stanovanja: općinski stan (Gemeindewohnung), koji iznajmljuje grad ili općina, te zadružni stan (Genossenschaftswohnung), koji grade i daju na korištenje neprofitne stambene zadruge. Za obje mogućnosti potrebno je ispuniti određene uvjete, a često treba računati i na čekanje.

Koja je razlika između općinskog i zadružnog stana?

Gemeindewohnung osigurava i iznajmljuje sam grad ili općina. Mnoge općine nude takve stanove po povoljnijim cijenama, ali se uvjeti za prijavu razlikuju od mjesta do mjesta.

Genossenschaftswohnung gradi neprofitna građevinska zadruga (gemeinnützige Bauvereinigung) i daje je svojim članovima na korištenje. Zato je za takav stan u pravilu potrebno postati član zadruge. Na stanove koje grade i iznajmljuju neprofitne organizacije primjenjuje se Zakon o neprofitnom stambenom gospodarstvu (Wohnungsgemeinnützigkeitsgesetz).

Tko se može prijaviti za općinski stan?

Većina općina pri prijavi (Anmeldung) traži ispunjavanje sljedećih uvjeta:

• određenu minimalnu dob;
• odgovarajuće državljanstvo ili status boravka;
• glavno prebivalište (Hauptwohnsitz) u toj općini određeno vrijeme;
• neto prihod osoba koje će useliti ne smije prelaziti određeni godišnji gornji limit.

U pravilu se mogu prijaviti:

• austrijski državljani;
• državljani Europske unije;
• državljani država članica EGP-a;
• državljani Švicarske;
• osobe s dozvolom boravka „Daueraufenthalt EU”;
• izbjeglice prema Ženevskoj konvenciji.

Svaka općina sama određuje koliko dugo mora trajati glavno prebivalište. U Beču je za općinski stan potreban najmanje dvogodišnji Hauptwohnsitz. U nekim mjestima, uključujući Beč, prijava je moguća već od 17. rođendana.

Od listopada 2002. dvije osobe koje žive zajedno, primjerice životni partneri, mogu se zajednički upisati na listu čekanja za općinski stan.

Tko može unajmiti zadružni stan?

Uvjeti za zadružne stanove izgrađene uz stambenu potporu (wohnbaugefördert) razlikuju se među saveznim pokrajinama. Mogu uključivati:

• Državljanstvo ili status: austrijsko, državljanstvo EU-a ili EGP-a, dozvolu boravka za državljane trećih zemalja ili status izbjeglice prema Ženevskoj konvenciji;
• Dob: 18 godina, pri čemu je prijava moguća već sa 17 godina;
• Prihod: ukupni neto prihod osoba koje useljavaju mora se nalaziti između propisanog donjeg i gornjeg limita;
• Korištenje: stan ne smije biti drugo prebivalište (Zweitwohnsitz).

Važna je razlika u odnosu na mnoge općinske stanove: kod zadružnog stana može postojati ne samo gornji nego i donji prihodovni limit.

Koliko košta zadružni stan?

Najčešće treba računati na dvije glavne vrste troškova:

1. Jednokratni financijski doprinos (Finanzierungsbeitrag), odnosno doprinos za zemljište i/ili gradnju (Grund- und Baukostenbeitrag). Njime se smanjuje mjesečna najamnina, a njegov iznos ovisi o starosti, lokaciji i veličini stana.
2. Mjesečna naknada ili najamnina (Entgelt, Mietzins).

Finanzierungsbeitrag se vraća nakon prestanka najma, ali umanjen za godišnji otpis od 1 %.

U Beču se pod određenim uvjetima za financiranje tog doprinosa može zatražiti zamjenski zajam za vlastita sredstva (Eigenmittelersatzdarlehen). I u drugim saveznim pokrajinama postoje različiti oblici potpora o kojima se treba informirati kod nadležnih tijela.

Kako i gdje se podnosi prijava?

Općinski stan

Za općinski stan podnosi se zahtjev za dodjelu (Antrag auf Zuweisung einer Gemeindewohnung). U mnogim se mjestima zahtjev može predati i putem interneta. Točne informacije o prihodovnim limitima daje gradski ili općinski ured (Stadt- oder Gemeindeamt) prema mjestu prebivališta.

Zadružni stan

Kod zadružnih stanova najčešće se prijavljuje za stan u zgradi koja je još u izgradnji, pa treba računati na vrijeme čekanja. Ponekad je moguće useliti i u stariji stan koji se oslobodio, ali takvih je stanova malo. Ponudu objavljuju neprofitne građevinske zadruge (gemeinnützige Bauvereinigungen).

Koji su dokumenti potrebni?

Za zadružni stan obično se traže sljedeći dokumenti:

• dokaz o državljanstvu ili odgovarajuća putovnica, odnosno potvrda o statusu izbjeglice;
• rodni list;
• putovnica;
• kartica socijalnog osiguranja (e-card);
• novija potvrda o prihodima;
• vjenčani list, ako ste u braku.

Nadležna zadruga ili ured mogu zatražiti i dodatne dokumente.

Česta pitanja

Mogu li se državljani EU-a prijaviti za općinski stan?

Da. Državljani EU-a pripadaju skupinama koje se mogu prijaviti, ali moraju ispuniti i ostale uvjete, primjerice trajanje glavnog prebivališta i prihodovni limit.

Koliko dugo moram imati prijavljeno prebivalište u Beču?

Za bečki općinski stan potreban je najmanje dvogodišnji Hauptwohnsitz.

Vraća li se Finanzierungsbeitrag?

Da. Na kraju najma vraća se umanjen za godišnji otpis od 1 %.

Mogu li se životni partneri prijaviti zajedno?

Da. Od listopada 2002. dvije osobe koje žive zajedno mogu se zajednički upisati na listu čekanja za općinski stan.

Praktični koraci

1. Provjerite posebne uvjete svoje općine ili grada, posebno zahtjev za trajanje Hauptwohnsitza.
2. Provjerite pripadate li dopuštenoj skupini prema državljanstvu ili statusu boravka.
3. Izračunajte neto prihod svih osoba koje će useliti i usporedite ga s važećim limitima.
4. Pripremite osobne dokumente, e-card i aktualne potvrde o prihodima.
5. Za općinski stan obratite se uredu Stadt- oder Gemeindeamt, a za zadružni stan izravno neprofitnoj građevinskoj zadruzi.
6. Prije potpisivanja provjerite iznos Finanzierungsbeitraga, mjesečni Entgelt ili Mietzins te uvjete povrata doprinosa.

Uvjeti se razlikuju prema saveznoj pokrajini i općini. Ovaj je tekst informativan i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za konkretnu procjenu obratite se nadležnom uredu ili stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at.