Evidencija radnog vremena u Austriji: što se mora bilježiti i tko je odgovoran?

U Austriji poslodavac za većinu zaposlenih mora voditi evidenciju radnog vremena. To nije samo obveza prema nadležnim tijelima, nego i važan dokaz za prekovremeni rad i razdoblja odmora. U nastavku je sažeto što propisi predviđaju 2026. godine i koja prava imate u vezi s vlastitim podacima.
Ukratko
- Za vođenje evidencije radnog vremena (Arbeitszeitaufzeichnungen) uvijek je odgovoran poslodavac, čak i ako sate upisujete sami.
- Bilježe se početak i završetak rada te početak i završetak razdoblja odmora.
- Jednom mjesečno možete besplatno zatražiti da vam se pošalje vaša evidencija.
- Evidencija se u pravilu mora čuvati jednu godinu, a za vozače 24 mjeseca.
- Poštovanje pravila nadzire inspekcija rada (Arbeitsinspektion), a kršenje propisa može biti kažnjeno.
Na koga se odnosi obveza vođenja evidencije?
Evidenciju mora voditi svako poduzeće koje zapošljava osobu na koju se primjenjuje jedan od sljedećih zakona:
- Zakon o radnom vremenu (Arbeitszeitgesetz, AZG),
- Zakon o radnom vremenu u bolnicama (Krankenanstalten-Arbeitszeitgesetz),
- Zakon o radnicima u pekarstvu (Bäckereiarbeiter/innengesetz),
- Zakon o zapošljavanju djece i mladih (Kinder- und Jugendlichen-Beschäftigungsgesetz).
Za rad tijekom tjednog odmora i odmora na blagdane mora se voditi posebna evidencija kod zaposlenih na koje se primjenjuje Zakon o odmoru od rada (Arbeitsruhegesetz).
Što se mora upisivati u evidenciju?
Poslodavac za svakog zaposlenog mora zabilježiti početak i završetak radnog vremena. Iz evidencije, osim dnevnog radnog vremena, mora biti vidljivo i:
- tjedno radno vrijeme,
- dnevni odmor,
- tjedni odmor.
Moraju se zabilježiti i početak i završetak stanki tijekom rada (Ruhepausen). Ako radite tijekom tjednog odmora, zamjenskog odmora (Ersatzruhe) ili odmora na blagdan, treba navesti i mjesto, trajanje te vrstu rada.
Kod fleksibilnog radnog vremena (Gleitzeit) ili obračunskog razdoblja (Durchrechnung) mora se dokumentirati i početak te trajanje tog razdoblja.
Ako postoji fiksni raspored rada
Ako je vaš raspored rada pisano i fiksno određen, poslodavac ne mora voditi zasebnu evidenciju. Dovoljno je da najmanje na kraju svakog obračunskog razdoblja plaće, kao i na zahtjev inspekcije rada, dokaže da je raspored poštovan. Odstupanja od rasporeda ipak se moraju kontinuirano evidentirati.
Tko je odgovoran ako vi vodite evidenciju?
Poslodavac može zaposleniku prepustiti da sam vodi evidenciju radnog vremena. I u tom slučaju poslodavac ostaje odgovoran za poštovanje propisa i za pravilno vođenje evidencije. Mora:
- dati upute za pravilno vođenje evidencije,
- zatražiti da mu se evidencija dostavi,
- provjeriti upisane podatke.
Vođenje vlastite evidencije može vam pomoći da provjerite radno vrijeme, prekovremene sate i odmore.
Kada možete zatražiti vlastite podatke?
Jednom mjesečno imate pravo zatražiti da vam poslodavac besplatno pošalje vašu evidenciju radnog vremena.
Ako radite u sustavu fleksibilnog radnog vremena, a evidenciju vodi sustav za mjerenje vremena (Zeiterfassungssystem), na zahtjev morate dobiti kopiju ili vam mora biti omogućen uvid u evidenciju.
Poslodavac je dužan inspekciji rada na zahtjev dati informacije, omogućiti uvid ili poslati kopiju evidencije.
Kada se stanke ne moraju pojedinačno evidentirati?
Poslodavac može s radničkim vijećem (Betriebsrat) sklopiti poslovni sporazum (Betriebsvereinbarung) o stankama. U njemu se može točno odrediti početak i završetak stanke ili se zaposleniku može prepustiti da stanku iskoristi unutar određenog vremenskog okvira.
U poduzećima bez radničkog vijeća ista se mogućnost može pisanim putem ugovoriti s pojedinim zaposlenikom. Tada se moraju evidentirati samo odstupanja od dogovorenog sporazuma.
Posebna pravila
Slobodno određivanje rasporeda i rad na daljinu: ako u velikoj mjeri sami određujete kada i gdje radite, mora se evidentirati samo trajanje dnevnog radnog vremena. Isto vrijedi za rad od kuće na daljinu (Teleheimarbeit).
Vozači: kao evidencija radnog vremena mogu služiti putni nalog (Fahrtenbuch), tahografski listić (Schaublatt) te ispisani i preuzeti podaci iz kontrolnog uređaja. Ti podaci moraju biti razvrstani prema vozaču i datumu te dostupni inspekciji rada.
Maloljetnici: osim radnog vremena, popis maloljetnika mora sadržavati, među ostalim, njihovo ime, adresu prebivališta, datum rođenja, datum početka rada, vrstu posla, plaću, godišnji odmor te ime i adresu zakonskog zastupnika.
Bolnice: rad obavljen u izvanrednim slučajevima mora se posebno navesti.
Koliko dugo se evidencija mora čuvati?
- Opća evidencija radnog vremena: 1 godina
- Evidencija vozača (Lenker): 24 mjeseca
- Popis maloljetnika (Verzeichnis der Jugendlichen): 2 godine
Kod obračunskog razdoblja rok počinje teći nakon završetka tog razdoblja. Drugi zakoni mogu propisivati i dulji rok čuvanja.
Česta pitanja
Tko nadzire evidenciju radnog vremena?
To je inspekcija rada (Arbeitsinspektion), koja je pod nadležnošću saveznog ministarstva za socijalna pitanja i rad (BMASGPK).
Može li se kazniti poslodavca ako nema evidencije?
Da. Kršenje pravila o evidenciji radnog vremena može biti kažnjeno, a odgovornost je na poslodavcu.
Moram li platiti ako zatražim svoju evidenciju?
Ne. Jednom mjesečno možete besplatno zatražiti da vam se evidencija pošalje.
Jesam li ja odgovoran ako sam vodim evidenciju?
Ne. Poslodavac i dalje ostaje odgovoran. On vam mora dati upute, zatražiti evidenciju i provjeriti upisane podatke.
Praktični koraci
- Provjerite odnosi li se na vaš radni odnos jedan od relevantnih zakona, primjerice Arbeitszeitgesetz ili Krankenanstalten-Arbeitszeitgesetz.
- Svakodnevno bilježite početak i završetak rada, stanke, prekovremene sate i rad tijekom odmora ili blagdana.
- Ako evidenciju vodite sami, zatražite od poslodavca jasne upute i redovito mu dostavljajte zapise.
- Jednom mjesečno pisanim putem zatražite besplatnu kopiju vlastite evidencije.
- Usporedite evidenciju s rasporedom rada i obračunom plaće. Ako uočite nepravilnosti, sačuvajte vlastite zapise i zatražite savjet nadležnog tijela ili stručnjaka za radno pravo.