Evidencija radnog vremena u Austriji: šta se mora bilježiti i ko je odgovoran?

U Austriji poslodavac za većinu zaposlenih mora voditi evidenciju radnog vremena (Arbeitszeitaufzeichnungen). Ona nije važna samo zbog kontrole nadležnih organa, već i kao dokaz o prekovremenom radu i periodima odmora. U nastavku su najvažnija pravila koja važe 2026. godine.

Ukratko:

• Za vođenje evidencije uvijek je odgovoran poslodavac, čak i ako vi sami unosite svoje radno vrijeme.
• Bilježe se početak i završetak rada, kao i početak i završetak odmora.
• Jednom mjesečno možete besplatno zatražiti da vam se pošalje vaša evidencija.
• Evidencija se uglavnom čuva godinu dana, a za vozače 24 mjeseca.
• Poštovanje pravila kontroliše inspekcija rada (Arbeitsinspektion), a kršenje pravila može biti kažnjeno.

Na koga se odnosi evidencija radnog vremena?

Evidenciju mora voditi svako preduzeće koje zapošljava osobu na koju se primjenjuje jedan od sljedećih zakona:

• Zakon o radnom vremenu (Arbeitszeitgesetz, AZG),
• Zakon o radnom vremenu u bolnicama (Krankenanstalten-Arbeitszeitgesetz),
• Zakon o zaposlenima u pekarama (Bäckereiarbeiter/innengesetz),
• Zakon o zapošljavanju djece i omladine (Kinder- und Jugendlichen-Beschäftigungsgesetz).

Za zaposlene na koje se primjenjuje Zakon o odmoru od rada (Arbeitsruhegesetz) mora se posebno evidentirati rad obavljen tokom sedmičnog odmora i odmora za praznike.

Šta se mora evidentirati?

Za svakog zaposlenog poslodavac mora zabilježiti početak i završetak radnog vremena. Iz evidencije, osim dnevnog radnog vremena, mora biti vidljivo i:

• sedmično radno vrijeme,
• dnevni period odmora,
• sedmični period odmora.

Moraju se zabilježiti i početak i završetak pauza tokom rada (Ruhepausen). Ako radite tokom sedmičnog odmora, zamjenskog odmora (Ersatzruhe) ili odmora za praznik, potrebno je navesti i mjesto rada, trajanje i vrstu rada.

Kod kliznog radnog vremena (Gleitzeit) ili obračunskog perioda (Durchrechnung) mora se dokumentovati i početak i trajanje tog perioda.

Ako postoji fiksni raspored rada

Ako je vaš raspored rada pisano i fiksno određen, poslodavac ne mora voditi posebnu evidenciju za svaki dan. Dovoljno je da najmanje na kraju svakog perioda isplate plate, kao i na zahtjev inspekcije rada, dokaže da je raspored poštovan. Odstupanja od rasporeda ipak se moraju kontinuirano evidentirati.

Ko je odgovoran ako sami vodite evidenciju?

Poslodavac može od vas tražiti da sami unosite svoje radno vrijeme. Međutim, i tada poslodavac ostaje odgovoran za poštovanje pravila i za ispravnost evidencije. U tom slučaju mora:

1. dati uputstva o pravilnom vođenju evidencije,
2. zatražiti evidenciju od zaposlenog,
3. provjeriti unesene podatke.

Ako želite samostalno pratiti svoje radno vrijeme, možete koristiti aplikaciju Arbeiterkammer AK Zeitspeicher. Više informacija nalazi se u ovom članku o aplikaciji AK Zeitspeicher.

Kada možete dobiti svoje podatke?

Jednom mjesečno imate pravo da od poslodavca besplatno zatražite slanje svoje evidencije radnog vremena.

Ako radite u sistemu kliznog radnog vremena, a evidenciju vodi sistem za mjerenje vremena (Zeiterfassungssystem), na zahtjev morate dobiti kopiju ili mogućnost uvida u evidenciju.

Poslodavac je takođe dužan inspekciji rada dati informacije, omogućiti uvid ili na zahtjev poslati kopiju evidencije.

Kada se pauze ne moraju pojedinačno evidentirati?

Poslodavac može sa radničkim vijećem (Betriebsrat) zaključiti sporazum u preduzeću (Betriebsvereinbarung) o pauzama. U njemu se može precizno odrediti početak i kraj pauza ili se zaposlenom može ostaviti da pauzu iskoristi unutar određenog vremenskog okvira.

U preduzećima bez radničkog vijeća isto se može pisano ugovoriti sa pojedinačnim zaposlenima. Tada se moraju evidentirati samo odstupanja od dogovora.

Posebna pravila

Slobodno određivanje radnog vremena i rad na daljinu

Ako uglavnom sami određujete kada i gdje radite, evidentira se samo trajanje dnevnog radnog vremena. Isto pravilo važi za rad od kuće na daljinu (Teleheimarbeit).

Vozači

Kod vozača se kao evidencija radnog vremena mogu koristiti putni nalog (Fahrtenbuch), listić tahografa (Schaublatt), kao i odštampani i preuzeti podaci iz kontrolnog uređaja. Ti podaci moraju biti sređeni po vozaču i datumu i stavljeni na raspolaganje inspekciji rada.

Maloljetnici

Osim radnog vremena, registar maloljetnika mora sadržavati, između ostalog, ime, adresu prebivališta, datum rođenja, datum početka rada, vrstu posla, naknadu, godišnji odmor, kao i ime i adresu prebivališta zakonskog zastupnika.

Bolnice

Rad obavljen u vanrednim okolnostima mora se posebno navesti.

Koliko dugo se evidencija čuva?

• Opšta evidencija radnog vremena: 1 godina.
• Evidencija vozača (Lenker): 24 mjeseca.
• Registar maloljetnika (Verzeichnis der Jugendlichen): 2 godine.

Kod obračunskog perioda rok počinje teći završetkom tog perioda. Drugi propisi mogu zahtijevati duži period čuvanja.

Česta pitanja

Ko kontroliše evidenciju radnog vremena?

Kontroliše je inspekcija rada (Arbeitsinspektion), koja pripada Saveznom ministarstvu za rad i socijalna pitanja (BMASGPK).

Može li se kazniti nepostojanje evidencije?

Da. Kršenje pravila o evidenciji radnog vremena može biti kažnjeno, a odgovornost snosi poslodavac.

Da li se plaća izdavanje moje evidencije?

Ne. Jednom mjesečno možete besplatno zatražiti da vam se evidencija pošalje.

Jesam li ja odgovoran ako sam vodim evidenciju?

Ne. Poslodavac ostaje odgovoran i mora vam dati uputstva, zatražiti evidenciju i provjeriti je.

Praktični koraci

1. Redovno bilježite početak i završetak rada, kao i pauze i odstupanja od rasporeda.
2. Ako sami unosite podatke, provjerite da li vam je poslodavac dao jasna uputstva.
3. Jednom mjesečno zatražite od poslodavca besplatnu kopiju svoje evidencije.
4. Ako radite uz klizno radno vrijeme ili u obračunskom periodu, provjerite da li su zabilježeni početak i trajanje perioda.
5. Za lično praćenje vremena možete koristiti AK Zeitspeicher, a kod nejasnoća sačuvajte vlastite zapise i obratite se nadležnoj inspekciji rada.

Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za stručni savjet obratite se advokatu, pravnom stručnjaku ili stručnom savjetniku za radno pravo i zapošljavanje.

Izvor: usp.gv.at