Porotnik i sudija laik u Austriji: šta treba znati o laičkoj sudijskoj funkciji

U Austriji u težim krivičnim predmetima ne odlučuju samo profesionalne sudije. U postupku mogu učestvovati i nasumično izabrani građani kao sudije laici (Laienrichter) – u ulozi sudije porotnika (Schöffe) ili porotnika (Geschworener).

Funkcija je počasna i predstavlja građansku obavezu. Putni i boravišni troškovi, kao i izgubljena zarada zbog obavljanja funkcije, mogu biti nadoknađeni. Za neopravdani izostanak može se izreći novčana kazna do 1.000 eura.

Šta znači funkcija sudije laika?

Austrijski ustav predviđa učešće građana u pravosuđu. Zato u predmetima za krivična djela za koja prijeti teža kazna, na primjer ubistvo ili politička krivična djela, uz profesionalne sudije učestvuju i građani.

Cilj je da se u presudama odrazi osjećaj pravičnosti stanovništva i ojača povjerenje u pravosuđe. Sudije laici su, kao i profesionalne sudije, vezani zakonom. Mogu postavljati pitanja optuženom, svjedocima i vještacima.

Učestvuju samo na glavnom pretresu (Hauptverhandlung), a ne u istražnoj fazi. Prije početka rada pred sudom polažu zakletvu. Pravno iskustvo nije potrebno: profesionalne sudije tokom suđenja objašnjavaju postupak i odgovaraju na pitanja.

Koja je razlika između Schöffe i Geschworener?

Sudija porotnik – Schöffe

• U Schöffengericht obično sjede jedna profesionalna sudija i dva sudije laika. U pojedinim težim predmetima sud čine dvije profesionalne sudije i dva sudije laika.
• Ovaj sud u pravilu odlučuje o djelima za koja prijeti više od pet godina zatvora, ako predmet ne pripada nadležnosti porotničkog suda.
• Sudije laici i profesionalna sudija zajedno odlučuju o krivici i kazni.
• Svi imaju jednako pravo glasa. Najprije glasaju sudije laici po abecednom redu, a zatim profesionalna sudija. Suzdržavanje nije moguće.
• Ako dvije sudije laici glasaju za oslobađanje, a profesionalna sudija za krivicu, optuženi se oslobađa.

Porotnik – Geschworener

• U Geschworenengericht sjede tri profesionalne sudije i osam porotnika.
• Ovaj sud odlučuje o posebno teškim krivičnim djelima, na primjer ubistvu, kao i o određenim političkim krivičnim djelima.
• Porotnici sami odlučuju o krivici, na osnovu pisanih pitanja na koja se odgovara sa „da“ ili „ne“.
• Za prihvatanje jednog pitanja potrebno je najmanje pet glasova od ukupno osam porotnika. Jednoglasnost nije potrebna.
• Ako dođe do izjednačenja glasova, primjenjuje se za optuženog povoljnije stanovište.
• O kazni se odlučuje zajedno sa profesionalnim sudijama.
• Odluka porotnika (Wahrspruch) ne mora sadržavati obrazloženje.

Ko može biti sudija laik?

Osnovni uslovi su:

• austrijsko državljanstvo;
• dob između 25 i 65 godina na početku prve godine obavljanja funkcije;
• glavno prebivalište (Hauptwohnsitz) u Austriji;
• dovoljno znanje njemačkog jezika, koji je jezik sudskog postupka, kako bi osoba mogla pratiti pretres.

Isključena je osoba koja zbog zdravstvenog stanja ne može obavljati ovu funkciju, koja ima određene krivične osude ili protiv koje se vodi postupak za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i za koje prijeti više od šest mjeseci zatvora.

Određene profesije takođe ne mogu obavljati ovu funkciju. To su, između ostalih, sudije, tužioci, notari, advokati i njihovi pripravnici, sveštenici i redovnici, članovi parlamenta i vlade, kao i zaposleni u saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova i ministarstvu pravde, na primjer policijski službenici. Drugi javni službenici mogu biti sudije laici.

Kako se vrši izbor i obavještavanje?

Izbor se vrši nasumično iz biračkog registra (Wählerevidenz). Lista izabranih osoba objavljuje se u opštini ili magistratu, a nadležni okružni organ uprave obavještava izabrane osobe.

Za konkretni pretres sud šalje poziv preporučenim pismom sa povratnicom (RSa-Brief).

Ko se bez zakonskog oslobađanja ne pojavi, može dobiti novčanu kaznu do 1.000 eura i obavezu da nadoknadi troškove odgođenog ili neuspjelog pretresa. Izuzetak postoji ako je dolazak spriječio dokazani neotklonjivi događaj, na primjer nesreća ili bolest. Radno vrijeme samo po sebi nije takav razlog.

Sadržaj vijećanja i glasanja ne smije se saopštavati trećim osobama ni medijima. Povreda obaveze čuvanja tajne može imati krivičnopravne posljedice.

Koja naknada pripada sudiji laiku?

Funkcija je počasna i za nju se ne isplaćuje plata. Nadoknađuju se putni i boravišni troškovi, kao i izgubljena zarada nastala zbog obavljanja funkcije.

Zaposleni u pravilu imaju pravo na nastavak isplate plate u odnosu prema poslodavcu, pa kod njih obično ni ne nastaje gubitak zarade.

Kada se može tražiti oslobađanje?

Za oslobađanje se podnosi zahtjev (Befreiungsantrag). On je moguć ako:

• bi funkcija predstavljala nesrazmjerno lično ili ekonomsko opterećenje za vas ili drugu osobu, na primjer zbog bolesti;
• bi ozbiljno ugrozila javni interes;
• ste u prethodne dvije godine već obavljali dužnost sudije laika.

O zahtjevu, zavisno od trenutka podnošenja, odlučuje okružni organ uprave, predsjednik pokrajinskog suda ili sudija koji vodi postupak. Zato se treba što prije obratiti organu koji je poslao obavještenje ili poziv.

Ako neki osnovni uslov nije ispunjen, na primjer dobni uslov, ne podnosi se zahtjev za oslobađanje nego prigovor (Einspruch).

Česta pitanja

Može li osoba bez austrijskog državljanstva biti sudija laik?

Ne. Ovu funkciju može obavljati samo austrijski državljanin.

Da li je zauzetost na poslu dovoljna za izostanak?

Ne. Radno vrijeme se ne smatra neotklonjivim događajem. Neopravdani izostanak može dovesti do novčane kazne.

Šta ako poznajem optuženog?

Lični odnos, na primjer srodstvo ili prijateljstvo, kao i uloga oštećenog, svjedoka ili vještaka predstavljaju razlog za isključenje. To treba odmah prijaviti predsjedniku pokrajinskog suda ili sudiji koji vodi pretres.

Može li se pobijati odluka porotnika o krivici?

U pravilu ne. Presuda se može osporavati zbog procesne greške, visine kazne ili građanskopravnih zahtjeva.

Praktični koraci

1. Pažljivo pročitajte obavještenje i sudski poziv koji ste dobili.
2. Provjerite da li ispunjavate uslove: austrijsko državljanstvo, dob, glavno prebivalište i znanje njemačkog jezika.
3. Ako postoji razlog za isključenje ili neki osnovni uslov nije ispunjen, odmah kontaktirajte organ naveden u dopisu i podnesite odgovarajući Einspruch.
4. Ako funkcija predstavlja nesrazmjerno opterećenje, podnesite što prije Befreiungsantrag nadležnom organu.
5. Ako ne postoji zakonski razlog za oslobađanje, odazovite se pozivu i sačuvajte dokumentaciju o putnim troškovima i eventualnom gubitku zarade.
6. Tokom i nakon postupka čuvajte tajnost vijećanja i glasanja.

Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretnu situaciju obratite se nadležnom sudu ili advokatu. Izvor: oesterreich.gv.at.