Promena imena u Austriji: pravila, takse i nadležnost u 2026.

Promena prezimena ili imena u Austriji uređena je zakonom Namensänderungsgesetz (NÄG). Nije svaka osoba ovlašćena da podnese zahtev, a razlog za promenu utiče na nadležni organ i iznos taksi. U nastavku su najvažnije informacije za 2026. godinu.
Ko može da promeni ime u Austriji?
Zahtev za promenu prezimena ili imena mogu da podnesu:
- austrijski državljani;
- lica bez državljanstva ili sa neutvrđenim državljanstvom, ako imaju uobičajeno boravište u Austriji;
- izbeglice prema Ženevskoj konvenciji, ako žive ili uobičajeno borave u Austriji;
- lica koja su zbog ozbiljnog razloga prekinula vezu sa svojom državom na način sličan izbeglicama i žive u Austriji.
Za državljane drugih država merodavno je pravo njihove matične države, a ne austrijski postupak prema zakonu Namensänderungsgesetz.
Koji razlozi mogu da budu prihvaćeni?
Zakonski razlog može da postoji ako je sadašnje ime:
- smešno ili uvredljivo;
- teško za izgovor ili pisanje;
- toliko slično imenu druge osobe i njenom datumu rođenja da postoji opasnost od zamene identiteta.
Dodatni prihvatljivi razlozi uključuju:
- Strano poreklo: može se tražiti ime koje olakšava integraciju. Zahtev se mora podneti u roku od dve godine od sticanja austrijskog državljanstva.
- Dvojno državljanstvo: moguće je koristiti ime koje je zakonito priznato prema pravu druge države, kako bi ime bilo isto u obe države.
- Ranije ime: može se tražiti povratak imena koje je osoba ranije zakonito nosila ili ga u dobroj veri koristila.
- Teška šteta: podnosilac mora uverljivo da pokaže da je promena neophodna kako bi se izbegle ozbiljne ekonomske ili društvene posledice.
- Žrtva krivičnog dela: potrebno je uverljivo dokazati da je osoba bila žrtva nasilja, opasne pretnje ili seksualnog krivičnog dela i da bi promena imena mogla da spreči nova krivična dela.
Kod promene imena dodatni razlozi mogu biti promena vere u roku od dve godine, novo ime maloletnog usvojenog deteta u roku od dve godine ili situacija u kojoj ime ne odgovara polu osobe.
Ako ne postoji nijedan od navedenih razloga, promena se može tražiti kao Wunschname, odnosno željeno ime. Ovaj postupak je znatno skuplji.
Koliko košta promena imena?
- Usmeni zahtev: bez takse, i kod zakonskog razloga i kod željenog imena.
- Pisani zahtev: 21 evro.
- Prilozi uz zahtev: 6 evra po listu, ali samo ako se dokument prilaže uz zahtev.
- Bundesgebühr za Wunschname: 567 evra.
- Bundesverwaltungsabgabe za Wunschname: 163 evra.
Ako se kao Wunschname vraća prvobitni nemački oblik imena koji je osoba ranije već nosila, administrativna taksa iznosi 54,50 evra. Kod promene na osnovu zakonskog razloga nema Bundesgebühr ni Bundesverwaltungsabgabe.
Gde se podnosi zahtev?
Za postupak je nadležna Bezirksverwaltungsbehörde prema mestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno prema poslednjem prebivalištu u Austriji.
- uobičajeno je nadležna Bezirkshauptmannschaft;
- u gradovima sa sopstvenim statutom nadležan je Magistrat;
- u Beču je nadležna MA 63, uključujući i osobe koje nikada nisu živele u Austriji.
Zahtev se može podneti na zvaničnom obrascu ili u slobodnoj pisanoj formi. Uobičajeno se prilažu:
- izvod iz matične knjige rođenih (Geburtsurkunde);
- venčani list ili dokument o registrovanom partnerstvu;
- pravosnažna odluka o razvodu;
- dokaz o državljanstvu (Staatsbürgerschaftsnachweis);
- službeni dokument sa fotografijom.
Promena imena posle razvoda
Posle razvoda ili prestanka registrovanog partnerstva prethodno ime se ne vraća automatski. Osoba može da zatraži bilo koje prezime koje je ranije zakonito nosila.
Nadležan je Standesamt mesta u kojem je sklopljen poslednji brak, ali zahtev se u Austriji može podneti u bilo kom matičnom uredu. Potvrda prijave prebivališta (Bestätigung der Meldung) može se, na zahtev, pribaviti iz centralnog registra (ZMR).
Prezime dobijeno od bivšeg supružnika može se zadržati i nakon novog braka. U novom braku supružnici mogu izabrati to prezime kao zajedničko, bez saglasnosti bivšeg supružnika.
Promena imena deteta
Ime maloletnog deteta može da se promeni u matičnom uredu (Standesamt) određivanjem novog imena ili kroz upravni postupak, u zavisnosti od razloga.
- Ako oba roditelja imaju starateljsko pravo (Obsorge), moraju postupati saglasno.
- Dete uzrasta od 10 do 14 godina mora biti saslušano.
- Dete starije od 14 godina samo odlučuje o svom imenu i zahtev podnosi lično.
- Ako jedan roditelj ima isključivo starateljsko pravo, drugi roditelj mora biti obavešten i saslušan.
Ako jedan roditelj promeni ime zbog braka, razvoda ili vraćanja ranijeg imena, ime deteta se može ponovo odrediti u matičnom uredu.
Kada zahtev može biti odbijen?
Promena može biti odbijena, na primer, ako je novo ime:
- smešno, uvredljivo ili neuobičajeno u Austriji;
- sastavljeno od više prezimena, osim u zakonom predviđenim izuzecima;
- takvo da izaziva zabunu sa drugom osobom;
- namenjeno zaobilaženju zakona;
- u prvom imenu ne odgovara polu podnosioca;
- već dodeljeno na lični zahtev u prethodnih deset godina, osim ako postoji zakonski izuzetak.
Šta uraditi nakon promene imena?
Nakon odobrene promene potrebno je prijaviti nove podatke nadležnim institucijama, na primer za izdavanje novog pasoša. Zamena vozačke dozvole je dobrovoljna.
Praktični koraci
- Proverite da li spadate među osobe koje mogu da koriste austrijski postupak prema Namensänderungsgesetz (NÄG).
- Odredite razlog za promenu i proverite da li je reč o zakonskom razlogu ili o Wunschname.
- Pripremite potrebne isprave, uključujući Geburtsurkunde, dokaz o državljanstvu i dokument sa fotografijom.
- Obratite se nadležnom organu: Bezirkshauptmannschaft, Magistrat ili u Beču MA 63.
- Podnesite usmeni ili pisani zahtev i uračunajte odgovarajuće takse i naknade.
- Posle odobrenja obavestite institucije koje koriste vaše lične podatke i po potrebi zamenite dokumenta.
Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravni savet. Za konkretnu situaciju obratite se nadležnom organu ili pravnom stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at.