Izvanbračna zajednica u Austriji: stan, imovina i nasljeđivanje 2026.

U Austriji mnogi parovi žive zajedno bez sklapanja braka. Međutim, nicht eheliche Lebensgemeinschaft pravno je uglavnom neformalna zajednica, pa partneri kod stanovanja, zajedničke imovine i nasljeđivanja imaju znatno manje automatske zaštite nego bračni drugovi.

Izvanbračni partneri nemaju zakonsku obvezu međusobnog uzdržavanja ni poseban obiteljsko-pravni sustav podjele imovine. Mnoge se situacije ipak mogu unaprijed urediti pisanim ugovorom.

Što se u Austriji smatra izvanbračnom zajednicom?

O izvanbračnoj zajednici govori se kada dvije nevjenčane osobe dulje vrijeme žive u zajednici stanovanja, gospodarstva i intimnog života. Zajednička adresa nije obavezna: zajednica može postojati i kada partneri zbog posla imaju različita prebivališta.

Za razliku od bračnih drugova, izvanbračne partnere ne obvezuju iste dužnosti, primjerice vjernost ili uzdržavanje. Pravne posljedice eingetragene Partnerschaft, među ostalim u području nasljeđivanja, uzdržavanja i socijalnog osiguranja, ne primjenjuju se automatski na izvanbračne partnere.

Za dokazivanje zajedničkog života može poslužiti i prijavni obrazac za prebivalište, odnosno Meldezettel.

Najam stana: tko može ostati u stanu?

Prava ovise o tome na kojoj osnovi osoba živi u stanu:

• Oboje ste glavni najmoprimci (Hauptmieter): imate jednaka prava i obveze. Ako se ne možete dogovoriti, odlučuje građanski sud, uzimajući u obzir hitnost stambene potrebe i interese zajedničke djece.
• Jedan partner je podstanar (Untermieter): njegov položaj ovisi o glavnom najmoprimcu. Ako glavni najmoprimac otkaže najam, podstanar u pravilu ne može ostati. Glavni najmoprimac može se pozvati na povoljnije razloge za otkaz.
• Živite kod partnera bez sudjelovanja u troškovima: riječ je o korištenju stana iz usluge, odnosno Bittleihe ili Prekarium.

Izvanbračni partner ne može biti dodatno upisan u ugovor o najmu bez pristanka najmodavca. Za razliku od bračnih drugova, izvanbračni partneri nemaju mogućnost sudske dodjele stana. Zbog toga u slučaju spora može nastati pat-pozicija.

Zajedničko vlasništvo nad stanom, kućom ili zemljištem

Izvanbračni partneri mogu zajedno kupiti nekretninu i u zemljišnu knjigu, odnosno Grundbuch, biti upisani u dogovorenim omjerima.

• Etažni stan: partneri mogu steći zajedničko vlasništvo kroz Eigentümerpartnerschaft. Tada su oboje vlasnici u omjeru od po 50 posto, a nijedan partner ne može prodati svoj dio bez pristanka drugoga.
• Kuća ili zemljište: izvanbračni partneri ne mogu upisati međusobnu zabranu opterećenja i otuđenja. Zato svaki partner može raspolagati svojim suvlasničkim dijelom bez pristanka drugoga.

Nakon prekida jedan partner može isplatiti drugoga, ali samo na temelju zajedničkog dogovora. Ako dogovor nije moguć, bilo koji suvlasnik može podnijeti tužbu za razvrgnuće, odnosno Teilungsklage. Nekretnina se tada podijeli ili proda na dražbi, a prihod se raspodijeli razmjerno vlasničkim udjelima.

Namještaj, štednja, darovi i dugovi

Za imovinu zajedničkog kućanstva ne postoji posebna zakonska regulacija podjele. Kod zahtjeva za povrat vrijede opća pravila obveznog prava.

• Namještaj i kućanski predmeti: pripadaju osobi koja ih je kupila. To vrijedi i ako drugi partner vodi kućanstvo, osim ako ugovorom nije drukčije uređeno.
• Kućanski rad: tijekom zajedničkog života ne stvara pravo na naknadu. Nakon prekida naknada se može tražiti samo ako je predviđena ugovorom između partnera.
• Bankovni račun: novac pripada osobi na čije ime glasi račun. Partneri mogu otvoriti i zajednički račun.
• Darovi: partner može tražiti povrat dara samo ako je druga osoba počinila kazneno djelo ili ako se dar može pobijati zbog zablude.
• Kredit: prema vjerovniku svatko odgovara kao dužnik ili jamac. Ako jedan partner otplaćuje predmet koji koristi drugi, nakon prekida može tražiti povrat budućih rata, ali ne i ranije plaćenih rata.

Nasljeđivanje: što dobiva izvanbračni partner?

Od 1. siječnja 2017. izvanbračni partner u nasljednom pravu više se ne smatra stranom osobom. Ipak, kao zakonski nasljednik nasljeđuje samo ako nijedan drugi zakonski nasljednik ne dođe do ostavine.

Izvanbračnom partneru ne pripada Pflichtteil, odnosno nužni dio. Za razliku od bračnih drugova, izvanbračni partneri ne mogu sklopiti ni ugovor o nasljeđivanju, odnosno Erbvertrag.

U oporuci, odnosno Testament, partner može biti određen kao nasljednik ili druga ovlaštena osoba. Ipak, nužni dio potomaka i bračnog druga ostaje zaštićen. Iznos životnog osiguranja u kojem je partner naveden kao korisnik u pravilu ne ulazi u ostavinu.

Pravo na stan nakon smrti partnera

• Ostajanje u zajedničkom stanu godinu dana: potrebno je da ste prije smrti najmanje tri godine živjeli u zajedničkom kućanstvu. Riječ je o zakonskom legatu.
• Ulazak u ugovor o najmu prema MRG-u: moguć je uz hitnu stambenu potrebu i najmanje tri godine zajedničkog kućanstva ili ako ste se zajedno uselili.
• Doživotno stanovanje u kući ili stanu: moguće je samo ako je u oporuci utvrđeno besplatno pravo plodouživanja ili stanovanja.

Djeca nevjenčanih roditelja u nasljednom su pravu potpuno izjednačena s djecom rođenom u braku. Za to je potrebno priznanje očinstva, odnosno Vaterschaftsanerkenntnis, ili sudsko utvrđivanje očinstva.

Uzdržavanje i socijalno osiguranje

Nakon prekida izvanbračni partner u pravilu nema pravo na uzdržavanje. Nakon smrti partnera ne pripadaju ni mirovinska ni osiguravateljska obiteljska davanja iz mirovinskog ili nezgodnog osiguranja.

U zdravstvenom osiguranju partner ipak može biti suosiguran ako najmanje 10 mjeseci živi u zajedničkom kućanstvu s osiguranom osobom te besplatno vodi kućanstvo ili odgaja dijete koje živi u tom kućanstvu. Izvanbračnu zajednicu potrebno je prijaviti zdravstvenom osiguravatelju osigurane osobe.

Česta pitanja

Nasljeđuje li izvanbračni partner automatski?

Samo ako nijedan drugi zakonski nasljednik ne dolazi do ostavine. Oporukom partner može biti određen kao nasljednik, ali nužni dio zaštićenih nasljednika ostaje.

Mora li ugovor između partnera biti u pisanom obliku?

Ne mora, ali pisani ugovor olakšava dokazivanje dogovora. Može ga sastaviti javni bilježnik ili odvjetnik. Ugovori su u pravilu podložni pristojbama.

Što se događa sa zajedničkim stanom ako nema dogovora?

Kod zajedničkog najma odlučuje građanski sud. Kod zajedničkog vlasništva nad kućom ili zemljištem bilo koji partner može podnijeti Teilungsklage.

Pripada li izvanbračnom partneru udovička mirovina?

Ne. Izvanbračni partner nema pravo na obiteljsko davanje iz mirovinskog osiguranja preminulog partnera, a takvo pravo ne proizlazi ni iz ugovora o uzdržavanju između partnera.

Praktični koraci

1. Provjerite tko je upisan kao najmoprimac u ugovoru o najmu i zatražite pristanak najmodavca prije upisa drugog partnera.
2. Kod kupnje nekretnine jasno dogovorite vlasničke udjele i provjerite upis u Grundbuch.
3. Sačuvajte račune za veće kupnje, uplate kredita i ulaganja u zajedničku imovinu.
4. Sklopite pisani Partnerschaftsvertrag kojim ćete urediti imovinu, troškove, ulaganja i posljedice prekida.
5. Sastavite Testament ako želite da partner naslijedi imovinu, uzimajući u obzir prava na Pflichtteil.
6. Provjerite može li partner biti suosiguran u zdravstvenom osiguranju i prijavite zajednicu nadležnom osiguravatelju.
7. Za složenije slučajeve obratite se odvjetniku ili javnom bilježniku. Ovaj tekst nije pravni savjet.

Izvor: oesterreich.gv.at