Erwachsenenvertretung u Austriji: zastupanje odraslih i Vorsorgevollmacht

Ako punoljetna osoba zbog psihičke bolesti ili sličnog ograničenja više ne može samostalno rješavati sve svoje poslove, u Austriji se primjenjuje sistem zastupanja odraslih, odnosno Erwachsenenvertretung. To je pravni okvir koji u svakodnevnom govoru zamjenjuje ono što se često naziva starateljstvom. Najviše samostalnosti obično omogućava unaprijed data punomoć, Vorsorgevollmacht.

Postoje četiri oblika zastupanja: Vorsorgevollmacht, izabrano, zakonsko i sudsko zastupanje odraslih. Zastupanje je izuzetak: od 18. godine svaka osoba u osnovi sama donosi odluke.

Kada dolazi u obzir Erwachsenenvertretung?

Zastupanje može biti potrebno kada punoljetna osoba zbog psihičke bolesti ili sličnog ograničenja koje utiče na sposobnost odlučivanja više ne može sama obavljati sve poslove ili postoji opasnost da pretrpi štetu.

Prije zastupanja treba iscrpiti mogućnosti podrške. To mogu biti pomoć porodice ili drugih bliskih osoba, ustanove za njegu, organizacije za osobe s invaliditetom, socijalne službe, savjetovališta ili nadzirani bankovni račun (betreutes Konto). Tek kada takva podrška nije dovoljna, razmatra se zastupanje.

O socijalnim davanjima možete se informisati kod nadležnog Bezirkshauptmannschaft ili Magistrat. O mogućnostima podrške savjetuju i udruženja za zaštitu odraslih, odnosno Erwachsenenschutzverein.

Četiri oblika zastupanja

Redoslijed oblika zastupanja ujedno pokazuje prioritet: prednost ima blaže rješenje koje u najvećoj mjeri čuva samostalnost osobe.

• Vorsorgevollmacht – osoba sama određuje zastupnika dok je još potpuno sposobna za odlučivanje; važi na neodređeno vrijeme.
• Gewählte Erwachsenenvertretung – osoba bira zastupnika iako joj je sposobnost odlučivanja već smanjena; važi na neodređeno vrijeme.
• Gesetzliche Erwachsenenvertretung – najbliži srodnici se dogovaraju o zastupanju; važi tri godine i može se obnoviti.
• Gerichtliche Erwachsenenvertretung – zastupnika određuje sud; važi pet godina i može se obnoviti.

Svi oblici, osim sudskog, evidentiraju se u austrijskom centralnom registru zastupanja, Österreichisches Zentrales Vertretungsverzeichnis (ÖZVV). Sudsko zastupanje stupa na snagu dostavljanjem sudskog rješenja o imenovanju.

Vorsorgevollmacht: ko je može dati i kako?

Vorsorgevollmacht stupa na snagu tek kada osoba više nije sposobna odlučivati o poslovima navedenim u punomoći. Za njeno davanje potrebna je sposobnost sklapanja pravnih poslova. Punomoć mora biti u pisanom obliku, pred notarom (Notar), advokatom (Rechtsanwalt) ili, u jednostavnim slučajevima i ako postoji slobodan kapacitet, pred udruženjem za zaštitu odraslih.

Ako su uključena posebna imovina ili pitanja koja zahtijevaju pravno stručno znanje, punomoć se može dati samo pred pravnim stručnjakom.

Zastupnik može biti gotovo svaka punoljetna osoba. Izuzetak su osobe koje same ne mogu odgovarajuće voditi svoje poslove ili koje su u zavisnom odnosu s ustanovom koja brine o osobi, na primjer njegovatelj u domu.

Da bi punomoć počela djelovati, u ÖZVV se mora upisati nastupanje slučaja za zastupanje (Vorsorgefall), uz ljekarsku potvrdu. Ako osoba ponovo stekne sposobnost odlučivanja, i ta činjenica mora biti upisana, a djelovanje punomoći se obustavlja. Vorsorgevollmacht se može opozvati u bilo kojem trenutku.

Izabrano i zakonsko zastupanje

Gewählte Erwachsenenvertretung

Izabrano zastupanje namijenjeno je osobama koje nisu na vrijeme sastavile Vorsorgevollmacht. Dovoljno je da osoba još u osnovnim crtama razumije šta znači izabrati zastupnika. Zastupnik može biti bilo koja bliska punoljetna osoba od povjerenja, na primjer rođak, prijatelj ili komšija.

Pisani sporazum sastavlja se pred notarom, advokatom ili udruženjem za zaštitu odraslih. Može se dogovoriti i da zastupnik smije postupati samo uz saglasnost osobe koju zastupa (Mitentscheidung).

Gesetzliche Erwachsenenvertretung

Zakonsko zastupanje dolazi u obzir kada osoba više ne može ili ne želi sama izabrati zastupnika. Zastupnik može biti samo jedan od najbližih srodnika:

• roditelj ili djed i baka;
• punoljetno dijete ili unuk;
• brat ili sestra;
• nećak ili nećakinja;
• supružnik ili registrovani partner;
• partner s kojim osoba najmanje tri godine živi u zajedničkom domaćinstvu;
• osoba navedena u izjavi o određivanju zastupnika, odnosno Erwachsenenvertreter-Verfügung.

Ako se članovi porodice ne mogu dogovoriti, može uslijediti sudsko zastupanje. Ako se osoba protivi, zakonsko zastupanje se ne može upisati. Protivljenje je moguće izraziti i unaprijed, tako što se upiše u ÖZVV.

Sudsko zastupanje i troškovi

Sud određuje zastupnika samo kao krajnju mjeru i samo za konkretne poslove koje treba obaviti. Postupak uključuje procjenu udruženja za zaštitu odraslih (Clearing), lično saslušanje i, po potrebi, mišljenje vještaka.

• Sudski postupak: besplatan je.
• Mišljenje vještaka: plaća ga osoba na koju se postupak odnosi; kod veoma niskih prihoda ili obustave postupka trošak može preuzeti država.
• Odobrenje obračuna zastupanja, Pflegschaftsrechnung: sudska taksa iznosi najmanje 119 eura, uz mogućnost oslobađanja.
• Naknada sudskog zastupnika: u osnovi iznosi 5% neto prihoda, a kod imovine veće od 15.000 eura dodatno 2% iznosa iznad tog praga.
• Primanje isplate veće od 10.000 eura: moguće je samo uz sudsko ovlaštenje.

Protiv sudskog rješenja može se podnijeti pravni lijek u roku od 14 dana. Troškovi osnivanja Vorsorgevollmacht, izabranog ili zakonskog zastupanja zavise od toga da li se postupak vodi kod notara, advokata ili udruženja.

Koja su ovlaštenja zastupnika?

Zastupnik smije odlučivati samo u okviru svog ovlaštenja i mora postupati u skladu sa željama osobe koju zastupa. To uključuje obavezu utvrđivanja njenih želja.

• Osoba koja je sposobna odlučivati uvijek sama odlučuje o medicinskom liječenju.
• Brak se može sklopiti samo lično; zastupanje nije moguće.
• Svako može glasati na izborima, uključujući i osobu koja ima zastupnika.
• Za trajno preseljenje u inostranstvo uvijek je potrebno sudsko odobrenje, čak i kod Vorsorgevollmacht.
• Osoba i dalje može sklapati manje svakodnevne poslove ako ih razumije i ako odgovaraju njenim životnim okolnostima.

Kod Erwachsenenvertretung zastupnik na početku mora u roku od četiri sedmice, a zatim jednom godišnje, sudu poslati izvještaj o životnim okolnostima osobe. Kod Vorsorgevollmacht takav izvještaj nije obavezan.

Česta pitanja

Da li osoba s zastupnikom automatski gubi sposobnost sklapanja ugovora?

Ne. Osoba koja je sposobna odlučivati i dalje može valjano sklapati pravne poslove. Izuzetak postoji ako je sud odredio rezervu odobrenja (Genehmigungsvorbehalt).

Može li prijatelj ili komšija biti zastupnik?

Da, kod Vorsorgevollmacht i izabranog zastupanja. Kod zakonskog zastupanja mogući su samo navedeni najbliži srodnici i druge osobe predviđene pravilima.

Kada zastupanje prestaje?

Zastupanje prestaje smrću osobe koju zastupaju ili zastupnika, sudskim rješenjem, kao i upisom opoziva ili otkaza. Zakonsko zastupanje automatski prestaje nakon tri godine, a sudsko nakon pet godina, ako se ne obnovi.

Koliko često zastupnik mora posjećivati osobu?

Ako zastupnik ne obavlja isključivo pravne poslove ili upravljanje imovinom, obično mora lično posjetiti osobu najmanje jednom mjesečno.

Praktični koraci

1. Procijenite može li se problem riješiti podrškom porodice, socijalnih službi, savjetovališta ili nadziranim računom (betreutes Konto).
2. Ako je osoba još potpuno sposobna za odlučivanje, razmotrite Vorsorgevollmacht kod notara, advokata ili nadležnog Erwachsenenschutzverein.
3. Ako je sposobnost odlučivanja smanjena, ali osoba još razumije osnovno značenje izbora zastupnika, provjerite mogućnost gewählte Erwachsenenvertretung.
4. Ako osoba više ne može izabrati zastupnika, provjerite uslove za gesetzliche Erwachsenenvertretung i upis u ÖZVV.
5. Ako blaže mogućnosti nisu dovoljne, obratite se nadležnom sudu radi gerichtliche Erwachsenenvertretung. Za konkretan slučaj potražite pravni savjet.

Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravni, zdravstveni ili drugi stručni savjet. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se advokatu, notaru, udruženju za zaštitu odraslih ili drugom odgovarajućem stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at