Nasljeđivanje u Austriji: ostavinski postupak i prekogranična ostavina

Ako je bliski član obitelji preminuo u Austriji ili se imovina nalazi u više država, važno je znati kako funkcionira austrijski sustav nasljeđivanja. U ovom pregledu objašnjavamo tko nasljeđuje, kako se provodi ostavinski postupak i koje se pravo primjenjuje kod prekogranične ostavine.

Koje se pravo primjenjuje kod prekogranične ostavine?

Od 17. kolovoza prekogranične nasljedne slučajeve uređuje Uredba EU-a o nasljeđivanju (Europäische Erbrechtsverordnung). Primjenjuje se u svim državama članicama EU-a osim Irske i Danske, pa tako i u Austriji.

Odlučujuće je uobičajeno boravište preminule osobe (gewöhnlicher Aufenthalt) u trenutku smrti. Pritom se uzima u obzir gdje je bilo središte obiteljskog i društvenog života, kao i trajanje i redovitost boravka.

Ako je osoba živjela i preminula u Austriji, u pravilu će biti nadležan austrijski sud i primjenjivat će se austrijsko pravo. Nadležni sud odlučuje o cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, neovisno o tome gdje se ona nalazi. Imovina u drugoj državi zato sama po sebi ne znači da će se primijeniti pravo te države.

Izbor mjerodavnog prava

Oporučitelj može u oporuci odabrati pravo države čiji je državljanin u trenutku izbora ili u trenutku smrti. Pritom moraju biti ispunjeni formalni uvjeti za valjanost posljednje volje.

Ako je odabrano pravo države podrijetla, nasljednici se sporazumom o nadležnosti mogu odlučiti za sud te države umjesto suda države boravišta. Već postojeće valjane oporuke Uredba ne čini nevažećima, ali ih je kod međunarodnih veza preporučljivo ponovno provjeriti.

Tko nasljeđuje ako nema oporuke?

Ako nema oporuke, primjenjuje se zakonsko nasljeđivanje (gesetzliche Erbfolge). Nasljeđuju bračni ili registrirani partner te najbliži srodnici. Srodnici su podijeljeni u četiri nasljedna reda (Parentel):

• Prvi red: djeca i njihovi potomci, odnosno unuci i praunuci
• Drugi red: roditelji i njihovi potomci, odnosno braća, sestre, nećaci i nećakinje
• Treći red: bake i djedovi te njihovi potomci, odnosno ujaci, stričevi, tetke i rođaci
• Četvrti red: pradjedovi i prabake; njihovi potomci više ne nasljeđuju

Kasniji nasljedni red dolazi u obzir samo ako u prethodnom redu nema nasljednika. Nasljedni dio bračnog ili registriranog partnera ovisi o tome koji srodnici nasljeđuju zajedno s njim.

Bračni ili registrirani partner osim toga ima pravo na zakonski prethodni legat (gesetzliches Vorausvermächtnis). To uključuje predmete iz zajedničkog kućanstva, a ako je stan pripadao preminuloj osobi, i pravo ostanka u stanu. To pravo postoji samo za postojeći brak ili registrirano partnerstvo.

Izvanbračni partner (Lebensgefährte) ima zakonsko pravo na legat ako je s preminulom osobom najmanje tri godine živio u zajedničkom kućanstvu. To pravo prestaje godinu dana nakon smrti.

Koliki je nužni dio?

Na nužni dio (Pflichtteil) imaju pravo potomci te bračni i registrirani partner. Nužni dio ne odnosi se na određene predmete, nego predstavlja novčano potraživanje prema nasljednicima.

• Visina: polovica zakonskog nasljednog dijela
• Osnovica: neto ostavina nakon odbitka dugova i troškova postupka
• Kada se može tražiti: godinu dana nakon smrti
• Odgoda plaćanja (Stundung): sud može odgoditi plaćanje na pet godina, a u posebnim slučajevima najviše na deset godina, uz kamatu od 4 % godišnje
• Zastara: tri godine od saznanja za bitne činjenice, a najkasnije 30 godina

Darovi trećim osobama koje je preminula osoba dala tijekom dvije godine prije smrti mogu se na zahtjev osobe koja ima pravo na nužni dio pribrojiti ostavini.

Kako se provodi ostavinski postupak?

1. Matični ured (Standesamt) šalje smrtni list nadležnom općinskom sudu (Bezirksgericht) prema posljednjem prebivalištu preminule osobe.
2. Sud imenuje javnog bilježnika, koji kao sudski povjerenik (Gerichtskommissär) poziva članove obitelji na sastavljanje zapisnika o smrti (Todesfallaufnahme). Ne moraju se pojaviti svi nasljednici.
3. Javni bilježnik provjerava središnje registre oporuka.
4. Nasljednici daju izjavu o prihvatu nasljedstva (Erbantrittserklärung). Ona može biti bezuvjetna ili uvjetna. Kod uvjetne izjave odgovornost za dugove ograničena je na vrijednost ostavine.
5. Postupak završava rješenjem o predaji ostavine (Einantwortungsbeschluss), u kojem se navodi tko nasljeđuje i u kojem omjeru. Za upis u zemljišne knjige potrebno je rješenje s potvrdom pravomoćnosti.

Ako aktivna imovina ne prelazi 5.000 eura i nije potreban upis u zemljišne knjige, ostavinska rasprava se ne provodi. Ako imovina nije dovoljna za pokrivanje dugova, primjerice troškova pogreba, sud je u pravilu predaje osobi koja je platila pogreb.

Nasljedstvo se uvijek može odreći (Erbausschlagung). Za javne bilježnike ne vrijede opći rokovi, ali moraju postupati prema uputama suda.

U kojim se oblicima može sastaviti oporuka?

• Vlastoručna oporuka (eigenhändige Verfügung): cijeli tekst mora biti napisan vlastoručno i na kraju potpisan; svjedoci nisu potrebni.
• Oporuka napisana tuđom rukom (fremdhändige Verfügung): može biti sastavljena na računalu, ali su potrebni vlastoručni potpis, vlastoručna dopuna i tri svjedoka.
• Usmena oporuka u nuždi: dopuštena je samo kod neposredne životne opasnosti, pred dva svjedoka, i vrijedi još samo tri mjeseca od prestanka opasnosti.
• Nasljedni ugovor (Erbvertrag): mogu ga sklopiti bračni ili registrirani partneri u obliku javnobilježničke isprave, i to za najviše tri četvrtine ostavine.

Česta pitanja

Plaća li se u Austriji porez na nasljedstvo?

U Austriji nema poreza na nasljedstvo ni poreza na darove. Kod nasljeđivanja nekretnine ipak se plaća porez na stjecanje nekretnine (Grunderwerbsteuer). Uredba EU-a ne uređuje porezna pitanja, a kod nekretnina je u pravilu odlučujuća država u kojoj se nekretnina nalazi.

Je li državljanstvo odlučujuće?

Samo po sebi nije. U pravilu je odlučujuće posljednje uobičajeno boravište preminule osobe. U oporuci se ipak može odabrati pravo države čiji je osoba državljanin.

Nasljeđuju li se i dugovi?

Da. Izjavom o prihvatu nasljedstva na nasljednike prelaze i dugovi. Kod uvjetne izjave odgovornost je ograničena na vrijednost ostavine.

Gdje se može dobiti prvo pravno usmjerenje?

U svakom austrijskom javnobilježničkom uredu prvi pravni razgovor je besplatan. Odvjetničke komore također nude besplatni prvi orijentacijski razgovor (Erste Anwaltliche Auskunft).

Praktični koraci

1. Pronađite smrtni list, podatke o posljednjem boravištu i dokumente o imovini i dugovima.
2. Provjerite postoji li oporuka i je li evidentirana u registru oporuka.
3. Odazovite se pozivu javnog bilježnika koji postupa kao Gerichtskommissär.
4. Prije davanja izjave o prihvatu procijenite dugove i razmotrite bezuvjetnu ili uvjetnu izjavu.
5. Kod imovine u više država provjerite izbor mjerodavnog prava, nadležnost suda i moguće porezne obveze.
6. Za složene slučajeve zatražite savjet javnog bilježnika ili odvjetnika, osobito prije odricanja od nasljedstva ili potpisivanja izjave.

Napomena: Ovaj tekst služi samo kao opći pregled i ne predstavlja pravni savjet. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se javnom bilježniku, odvjetniku ili drugom odgovarajućem stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at