Nasljeđivanje u Austriji: ostavinski postupak i prekogranična ostavina

Ako osoba umre u Austriji ili ima imovinu u više država, važno je znati koje pravo se primjenjuje, ko nasljeđuje i kako izgleda austrijski ostavinski postupak. Posebnu pažnju treba obratiti na dugove, obavezni dio i nekretnine.

Ukratko

• Prema EU uredbi o nasljeđivanju, nije državljanstvo odlučujuće, već posljednje uobičajeno boravište preminule osobe.
• U Austriji ostavinski postupak vodi notar kao sudski povjerenik (Gerichtskommissär).
• Obavezni dio (Pflichtteil) iznosi polovinu zakonskog nasljednog dijela i predstavlja novčano potraživanje.
• U Austriji nema poreza na nasljeđivanje i poklone, ali se kod nekretnina plaća porez na promet nekretnina (Grunderwerbsteuer).
• Nasljeđivanjem se ne prenosi samo imovina, već i dugovi.

Koje pravo važi kod prekogranične ostavine?

Od 17. augusta prekogranična nasljeđivanja uređuje EU uredba o nasljeđivanju (Europäische Erbrechtsverordnung). Primjenjuje se u svim državama članicama EU osim Irske i Danske, pa tako i u Austriji.

Odlučujuće je gdje je preminula osoba imala svoje uobičajeno boravište (gewöhnlicher Aufenthalt) u trenutku smrti. To se pojednostavljeno određuje prema mjestu u kojem se nalazio centar njenog porodičnog i društvenog života, uzimajući u obzir trajanje i redovnost boravka.

Ako je osoba živjela i umrla u Austriji, u pravilu će biti nadležan austrijski sud i primjenjivat će se austrijsko pravo. Nadležni sud odlučuje o cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, bez obzira na to gdje se ona nalazi. Zato nekretnina u drugoj državi sama po sebi ne znači da će se primjenjivati pravo te države.

Izbor prava

Ostavitelj može testamentom izabrati pravo države čiji je državljanin bio u trenutku izbora ili u trenutku smrti. Pritom moraju biti ispoštovana pravila o formi raspolaganja za slučaj smrti.

Ako je izabrano pravo matične države, nasljednici mogu sporazumom o nadležnosti suda izabrati i sud te države umjesto suda države boravišta.

Uredba ne mijenja valjanost već postojećih testamenata, ali ih je kod međunarodne povezanosti preporučljivo provjeriti.

Ko nasljeđuje ako nema testamenta?

Ako nema testamenta, primjenjuje se zakonsko nasljeđivanje (gesetzliche Erbfolge). Nasljeđuju bračni ili registrovani partner i najbliži srodnici. Srodnici su raspoređeni u četiri grupe, odnosno parentela (Parentel):

• Prva grupa: djeca i njihovi potomci, odnosno unuci i praunuci.
• Druga grupa: roditelji i njihovi potomci, odnosno braća, sestre, nećaci i nećakinje.
• Treća grupa: djedovi i bake i njihovi potomci, odnosno ujaci, stričevi, tetke i rođaci.
• Četvrta grupa: pradjedovi i prabake; njihovi potomci više ne nasljeđuju.

Sljedeća grupa dolazi na red samo ako u prethodnoj nema nijednog nasljednika. Nasljedni dio bračnog ili registrovanog partnera zavisi od toga koji srodnici nasljeđuju zajedno s njim.

Bračni ili registrovani partner dodatno dobija zakonski prethodni legat (gesetzliches Vorausvermächtnis). To obuhvata pokretne stvari iz zajedničkog domaćinstva, a ako je stan pripadao preminuloj osobi, i pravo da ostane u stanu. Ovo pravo postoji samo kod važećeg braka ili registrovanog partnerstva.

Vanbračni partner (Lebensgefährte) ima pravo na zakonski legat ako je najmanje tri godine živio u zajedničkom domaćinstvu s preminulom osobom. To pravo prestaje godinu dana nakon smrti.

Koliki je obavezni dio?

Na obavezni dio (Pflichtteil) imaju pravo potomci, bračni partner i registrovani partner. Ne radi se o pravu na određene stvari, već o novčanom potraživanju prema nasljednicima.

• Visina: polovina zakonskog nasljednog dijela.
• Osnov za obračun: neto ostavina nakon odbitka dugova i troškova postupka.
• Kada se može tražiti: godinu dana nakon smrti.
• Odgoda plaćanja (Stundung): sud može odgoditi plaćanje na pet godina, a u posebnim slučajevima najviše na deset godina, uz kamatu od 4% godišnje.
• Zastara: tri godine od saznanja za bitne činjenice, a najkasnije 30 godina.

Pokloni trećim osobama učinjeni u periodu od dvije godine prije smrti mogu se, na zahtjev osobe koja ima pravo na obavezni dio, uračunati u ostavinu.

Kako teče ostavinski postupak u Austriji?

1. Matični ured (Standesamt) šalje izvod iz matične knjige umrlih okružnom sudu (Bezirksgericht) nadležnom prema posljednjem prebivalištu preminule osobe.
2. Sud imenuje notara koji poziva članove porodice na evidentiranje podataka o smrti (Todesfallaufnahme). Ne moraju se pojaviti svi nasljednici.
3. Notar provjerava centralne registre testamenata.
4. Nasljednici daju izjavu o prihvatanju nasljedstva (Erbantrittserklärung). Ona može biti bezuslovna ili uslovna. Kod uslovne izjave odgovornost za dugove ograničena je vrijednošću ostavine.
5. Postupak se završava rješenjem o predaji ostavine (Einantwortungsbeschluss), u kojem se navodi ko nasljeđuje i u kojem omjeru. Za upis u zemljišne knjige potrebno je rješenje s potvrdom pravosnažnosti.

Ako aktivna imovina ne prelazi 5.000 eura i nije potreban upis u zemljišne knjige, ostavinska rasprava se ne održava.

Ako imovina nije dovoljna za pokriće dugova, na primjer troškova sahrane, sud je u pravilu predaje osobi koja je platila sahranu. Odricanje od nasljedstva (Erbausschlagung) uvijek je moguće.

Za notare ne postoje opći rokovi, ali moraju postupati prema uputama suda.

Koje vrste testamenta postoje?

• Svojeručni testament (eigenhändige Verfügung): cijeli tekst mora biti napisan vlastoručno i potpisan na kraju. Svjedoci nisu potrebni.
• Testament napisan tuđom rukom (fremdhändige Verfügung): može biti otkucan, ali su potrebni vlastoručni potpis, vlastoručna završna izjava i tri svjedoka.
• Usmeni testament u nuždi: moguć je samo kod neposredne životne opasnosti, pred dva svjedoka, i važi još samo tri mjeseca nakon prestanka opasnosti.
• Ugovor o nasljeđivanju (Erbvertrag): moguć je između bračnih ili registrovanih partnera, u obliku notarskog akta, i može obuhvatiti najviše tri četvrtine ostavine.

Česta pitanja

Da li se u Austriji plaća porez na nasljeđivanje?

Ne. U Austriji nema poreza na nasljeđivanje i poklone. Kod nasljeđivanja nekretnine ipak se plaća porez na promet nekretnina (Grunderwerbsteuer). EU uredba ne uređuje poreze; kod nekretnina je u pravilu nadležna država u kojoj se nekretnina nalazi.

Da li je državljanstvo odlučujuće?

Samo po sebi nije. Najvažnije je posljednje uobičajeno boravište preminule osobe. U testamentu se, međutim, može izabrati pravo države čiji je osoba državljanin.

Da li se nasljeđuju i dugovi?

Da. Davanjem izjave o prihvatanju nasljedstva na nasljednika prelaze i dugovi. Kod uslovne izjave odgovornost je ograničena vrijednošću ostavine.

Gdje se može dobiti početna pravna informacija?

U svakoj austrijskoj notarskoj kancelariji prvi pravni razgovor je besplatan. Advokatske komore nude i besplatni prvi orijentacioni razgovor (Erste Anwaltliche Auskunft).

Praktični koraci

1. Pronađite izvod iz matične knjige umrlih i podatke o posljednjem boravištu preminule osobe.
2. Provjerite postoji li testament ili drugi oblik raspolaganja za slučaj smrti.
3. Napravite pregled imovine, nekretnina, računa i mogućih dugova u svim državama.
4. Odazovite se pozivu notara i pažljivo razmotrite da li ćete dati bezuslovnu ili uslovnu izjavu o prihvatanju nasljedstva.
5. Kod nekretnina provjerite porez na promet nekretnina i potrebne upise u zemljišne knjige.
6. Ako postoji imovina ili nasljednici u drugoj državi, zatražite savjet notara ili advokata prije potpisivanja izjave.

Napomena: Ovaj tekst je opća informacija i ne predstavlja pravni savjet. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se notaru ili advokatu. Izvor: oesterreich.gv.at.