Nasilje u obitelji u Austriji: pomoć i zabrana približavanja

U Austriji nasilje u obitelji nije privatna stvar. Policija može nasilnu osobu odmah udaljiti iz stana, dok Bezirksgericht može odrediti dugotrajniju zaštitu. Besplatna i povjerljiva pomoć dostupna je neovisno o spolu, dobi i boravišnom statusu.
Najvažnije informacije
- U akutnoj opasnosti nazovite policiju na 133 ili europski broj za hitne slučajeve 112.
- Policijska zabrana ulaska i približavanja (Betretungs- und Annäherungsverbot) vrijedi dva tjedna i odnosi se na udaljenost od 100 metara.
- Ako se zatraži sudska privremena mjera, policijska zaštita može se produljiti na najviše četiri tjedna, dok sud u tom roku odlučuje.
- Sudskom privremenom mjerom zaštita vezana uz stan može trajati najviše šest mjeseci, a opća zaštita najviše jednu godinu.
- Frauenhelpline je dostupna besplatno i neprekidno na broju 0800 222 555.
Što se smatra nasiljem?
Nasilje nije samo fizički napad. Može biti fizičko, psihičko, seksualno, digitalno ili ekonomsko, a različiti oblici često se pojavljuju istodobno.
- Psihičko nasilje: stalno vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje, kontroliranje i manipulacija.
- Ekonomsko nasilje: oduzimanje ili uskraćivanje novca, stvaranje dugova na vaše ime ili zabrana rada.
- Digitalno nasilje: uznemiravanje putem društvenih mreža ili poruka, objavljivanje neugodnih fotografija i korištenje aplikacija za praćenje.
- Uhođenje (Stalking): uporno praćenje, promatranje ili uznemiravanje tijekom duljeg razdoblja.
Prema podacima za 2022., približno trećina žena u dobi od 18 do 74 godine, odnosno oko 35 posto, tijekom života doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje. Žrtve mogu biti i muškarci. Za njih je dostupan besplatni krizni telefon 0800 400 777, 24 sata dnevno.
Koga možete odmah nazvati?
Ako vam netko prijeti ili vas je već napao, policija može odmah intervenirati. Policiju ne mora obavijestiti samo žrtva: to može učiniti i član obitelji, susjed ili drugi svjedok. Možete nazvati broj 133 ili se obratiti najbližoj policijskoj postaji (Polizeiinspektion).
- Policija: 133 ili 112 – u akutnoj opasnosti.
- Frauenhelpline: 0800 222 555 – besplatno, 24 sata dnevno.
- Krizni telefon za muškarce: 0800 400 777 – besplatno, 24 sata dnevno.
- Pro Senectute: +43 699 11 20 00 99 – povjerljivo i besplatno savjetovanje o nasilju i nasilju nad starijim osobama.
- Rat auf Draht: 147 – pomoć za djecu, dostupna na cijelom području Austrije.
Policijska zabrana ulaska i približavanja
Policija može izdati zabranu ulaska i približavanja (Betretungs- und Annäherungsverbot) ako se očekuje opasan napad kojim bi mogli biti ugroženi život, zdravlje ili sloboda.
- Nasilna osoba ne smije ući u stan niti mu se približiti na manje od 100 metara.
- Ne smije se približiti ugroženoj osobi na manje od 100 metara.
- Policija može oduzeti ključeve stana, dok osoba smije uzeti najnužnije osobne stvari.
- Automatski se izriče i privremena zabrana posjedovanja oružja.
- Zaštićene su sve osobe koje žive u stanu, neovisno o srodstvu i vlasničkim odnosima.
Policijska zabrana vrijedi dva tjedna. Ako se u tom razdoblju zatraži sudska privremena mjera, zaštita se može produljiti na najviše četiri tjedna, a sud u tom roku odlučuje.
Ako u stanu živi dijete mlađe od 14 godina, policija obavještava službu za zaštitu djece i mladih, a prema potrebi i školu ili vrtić.
Obveze nasilne osobe
Nasilna osoba mora u roku od pet dana kontaktirati savjetovalište za prevenciju nasilja i sudjelovati u savjetovanju u trajanju od najmanje šest sati. Savjetovanje mora završiti najkasnije u roku od 14 dana od ostvarivanja kontakta.
Ako to ne učini, može dobiti upravnu novčanu kaznu do 5.000 eura. Ako se kazna ne može naplatiti, moguć je pritvor u trajanju do šest tjedana. Kod ponovljenog kršenja policija može osobu i uhititi.
Sudska zaštita: privremena mjera
Za dugotrajniju zaštitu možete se obratiti nadležnom općinskom sudu (Bezirksgericht) i zatražiti privremenu mjeru (einstweilige Verfügung). Prethodna policijska zabrana nije uvjet. Zahtjev ne mora podnijeti samo bliski član obitelji.
Zaštita povezana sa stanom
- Nasilna osoba mora napustiti stan i ne smije se vratiti.
- Uvjet je da vam je stan hitno potreban.
- Mjera može trajati najviše šest mjeseci.
Opća zaštita
- Može obuhvatiti zabranu dolaska na određena mjesta, primjerice radno mjesto, školu ili vrtić.
- Može sadržavati zabranu kontaktiranja.
- Mjera može trajati najviše jednu godinu; ako se prekrši, može se produljiti za još jednu godinu.
Obje vrste mjera mogu se produljiti ako se u istom slučaju pokrene parnica, primjerice brakorazvodni postupak. Kršenje zabrane je kažnjivo. U tom slučaju odmah nazovite policiju.
Gdje možete dobiti besplatnu pomoć?
U svakoj austrijskoj saveznoj pokrajini djeluje centar za zaštitu od nasilja (Gewaltschutzzentrum). Ako policija izda zabranu, centar će vam se sam javiti. Savjetnici objašnjavaju vaša prava, pomažu pri podnošenju zahtjeva, mogu vas pratiti na policijsko ispitivanje te pružiti podršku u sudskom postupku. Savjetovanje je moguće na vašem materinskom jeziku ili uz pomoć tumača.
Žene i djeca koji su u akutnoj opasnosti mogu dobiti siguran smještaj u ženskim sigurnim kućama (Frauenhäuser).
Česta pitanja
Je li pomoć dostupna samo ženama?
Ne. Centri Gewaltschutzzentren otvoreni su svima, neovisno o dobi, spolu i boravišnom statusu. Za muškarce postoji i poseban besplatni krizni telefon.
Moram li ja napustiti stan ako me partner zlostavlja?
U pravilu treba otići osoba koja zlostavlja. Policija i sud mogu nasilnu osobu udaljiti iz zajedničkog stana.
Može li moja adresa biti navedena u spisu ako sam svjedok?
Možete zatražiti da vaša adresa ne bude navedena u spisu. U slučaju uhođenja može se odrediti i zabrana otkrivanja adrese.
Što učiniti ako se dijete u mojoj okolini zlostavlja?
Nemojte ignorirati situaciju. Možete obavijestiti policiju, službu za zaštitu djece i mladih ili organizaciju za zaštitu djece.
Praktični koraci
- Ako postoji neposredna opasnost, udaljite se na sigurno mjesto i nazovite 133 ili 112.
- Policiji jasno opišite što se dogodilo i navedite žive li u stanu djeca mlađa od 14 godina.
- Zatražite informacije o zabrani ulaska i približavanja (Betretungs- und Annäherungsverbot) i o mogućnosti sudske privremene mjere.
- Kontaktirajte Gewaltschutzzentrum ili, ako je riječ o ženi i djeci u akutnoj opasnosti, Frauenhaus.
- Sačuvajte poruke, fotografije, liječničku dokumentaciju i druge dokaze, ako je to sigurno učiniti.
- Ako se zabrana prekrši, nemojte ulaziti u raspravu s nasilnom osobom, nego odmah nazovite policiju.
Ovaj tekst nije pravno savjetovanje. Za savjet u konkretnom slučaju obratite se odvjetniku, pravnom stručnjaku, zdravstvenom djelatniku ili nadležnoj službi. Informacije se temelje na izvorima dostupnima na portalu oesterreich.gv.at.