Nasilje u porodici u Austriji: gdje dobiti pomoć i kako funkcioniše zabrana prilaska

Nasilje u porodici u Austriji nije privatna stvar. Osoba koja vrši nasilje mora napustiti stan, a ne žrtva. Policija može odmah izdati zabranu ulaska i prilaska, dok Bezirksgericht može odrediti dugoročniju zaštitu. Pomoć je dostupna besplatno i povjerljivo.

Ukratko

• U neposrednoj opasnosti pozovite policiju na 133 ili evropski broj za hitne slučajeve 112.
• Policijska zabrana ulaska i prilaska (Betretungs- und Annäherungsverbot) traje dvije sedmice i odnosi se na krug od 100 metara.
• Sudskom privremenom mjerom zaštita stana može trajati najviše šest mjeseci, a opšta zaštita najviše jednu godinu.
• Ženska linija za pomoć (Frauenhelpline) dostupna je besplatno 24 sata dnevno na broju 0800 222 555.
• Centri za zaštitu od nasilja (Gewaltschutzzentren) pružaju besplatnu i povjerljivu pomoć, nezavisno od statusa boravka.

Šta se smatra nasiljem?

Nasilje nije samo udarac. Može biti fizičko, psihičko, seksualno, digitalno ili ekonomsko, a različiti oblici često se pojavljuju istovremeno.

• Psihičko nasilje: stalno vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje, kontrolisanje i manipulacija.
• Ekonomsko nasilje: oduzimanje ili uskraćivanje novca, stvaranje dugova u vaše ime ili zabrana rada.
• Digitalno nasilje: uznemiravanje putem društvenih mreža ili poruka, objavljivanje kompromitujućih fotografija i korištenje aplikacija za praćenje.
• Uhođenje (Stalking): uporno praćenje, posmatranje ili uznemiravanje tokom dužeg perioda.

Prema podacima za 2022. godinu, približno trećina žena u dobi od 18 do 74 godine, odnosno oko 35 posto, tokom života je doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje. I muškarci mogu biti žrtve. Za njih je dostupan besplatan krizni telefon 0800 400 777, 24 sata dnevno.

Koga možete odmah pozvati?

Ako vam neko prijeti nasiljem ili ste već napadnuti, policija može odmah pomoći. Policiju ne mora pozvati samo žrtva: to može učiniti i član porodice ili svjedok, na primjer komšija. Možete se obratiti najbližoj policijskoj stanici (Polizeiinspektion) ili pozvati broj 133.

• Policija: 133 ili 112 – u neposrednoj opasnosti.
• Ženska linija za pomoć (Frauenhelpline): 0800 222 555 – besplatno, 24 sata dnevno.
• Krizna linija za muškarce: 0800 400 777 – besplatno, 24 sata dnevno.
• Savjetovanje o nasilju i problemima starijih osoba (Pro Senectute): +43 699 11 20 00 99 – povjerljivo i besplatno.
• Za djecu, Rat auf Draht: 147 – dostupno širom Austrije.

Policijska zabrana ulaska i prilaska

Policija može izdati zabranu ulaska i prilaska (Betretungs- und Annäherungsverbot) ako postoji opasnost od napada kojim bi mogli biti ugroženi život, zdravlje ili sloboda.

• Nasilna osoba ne smije ući u stan niti prići na manje od 100 metara od stana.
• Ne smije prići ugroženoj osobi na manje od 100 metara.
• Policija može oduzeti ključeve stana, dok osoba može uzeti najnužnije lične stvari.
• Automatski se izriče i privremena zabrana posjedovanja oružja.
• Zaštićene su sve osobe koje žive u stanu, nezavisno od srodstva i vlasništva nad stanom.

Zabrana traje dvije sedmice. Ako u tom periodu zatražite sudsku privremenu mjeru, policijska zaštita se produžava najviše na četiri sedmice, a sud u tom roku odlučuje o zahtjevu.

Ako u stanu živi dijete mlađe od 14 godina, policija obavještava službu za zaštitu djece i mladih, a po potrebi i školu ili vrtić.

Obaveze nasilne osobe

Nasilna osoba mora u roku od pet dana stupiti u kontakt sa savjetovalištem za prevenciju nasilja i pohađati najmanje šest sati savjetovanja, najkasnije u roku od 14 dana od uspostavljanja kontakta. Ako to ne učini, može dobiti upravnu novčanu kaznu do 5.000 eura. Ako kazna ne može biti naplaćena, moguć je pritvor do šest sedmica. Kod ponovljenog kršenja policija može osobu i uhapsiti.

Sudski oblik zaštite: privremena mjera

Za dužu zaštitu možete se obratiti nadležnom opštinskom sudu (Bezirksgericht) i zatražiti privremenu mjeru (einstweilige Verfügung). Prethodna policijska zabrana nije uslov. Zahtjev ne mora podnijeti samo bliski član porodice.

Zaštita stana

Sud može naložiti nasilnoj osobi da napusti stan i da se ne vraća. Ova mjera je moguća kada vam je stan hitno potreban. Može trajati najviše šest mjeseci.

Opšta zaštita

Sud može zabraniti nasilnoj osobi pristup određenim mjestima, na primjer radnom mjestu, školi ili vrtiću, kao i kontaktiranje zaštićene osobe. Ova mjera može trajati najviše jednu godinu, a u slučaju kršenja može biti produžena za još jednu godinu.

Obje vrste zaštite mogu se produžiti ako se u istom slučaju pokrene sudski postupak, na primjer brakorazvodni postupak. Kršenje zabrane je kažnjivo. U takvoj situaciji pozovite policiju.

Gdje možete dobiti besplatnu pomoć?

U svakoj saveznoj pokrajini postoji centar za zaštitu od nasilja (Gewaltschutzzentrum). Ako policija izda zabranu, centar će vam se sam javiti. Savjetnici objašnjavaju vaša prava, pomažu pri podnošenju zahtjeva, mogu vas pratiti na policijsko saslušanje i pružiti podršku u sudskom postupku. Savjetovanje je moguće na vašem maternjem jeziku ili uz pomoć prevodioca.

Žene i djeca koji su u neposrednoj opasnosti mogu dobiti siguran smještaj u ženskim sigurnim kućama (Frauenhäuser).

Česta pitanja

Da li pomoć mogu tražiti samo žene?

Ne. Centri za zaštitu od nasilja otvoreni su svima, bez obzira na dob, pol i status boravka. Za muškarce postoji i posebna besplatna krizna linija.

Moram li ja napustiti stan ako trpim nasilje?

Osoba koja vrši nasilje treba da ode. Policija i sud mogu njoj zabraniti ulazak u zajednički stan.

Može li moja adresa biti navedena u spisu ako sam svjedok?

Možete zatražiti da vaša adresa ne bude navedena u spisu. U slučaju uhođenja moguće je odrediti i blokadu adrese.

Šta ako se nasilje vrši nad djetetom iz mog okruženja?

Nemojte ignorisati situaciju. Možete obavijestiti policiju, službu za zaštitu djece i mladih ili se obratiti organizaciji za zaštitu djece.

Praktični koraci

1. Ako postoji neposredna opasnost, udaljite se na sigurno mjesto i pozovite 133 ili 112.
2. Obavijestite policiju čak i ako niste žrtva, ali ste svjedok ili sumnjate da je neko ugrožen.
3. Pitajte policiju za Betretungs- und Annäherungsverbot i sačuvajte dokumentaciju o izdatoj zabrani.
4. Za dužu zaštitu obratite se nadležnom Bezirksgericht i zatražite einstweilige Verfügung.
5. Kontaktirajte nadležni Gewaltschutzzentrum ili, ako su ugrožene žena i djeca, pitajte za smještaj u Frauenhaus.
6. Sačuvajte poruke, fotografije, medicinsku dokumentaciju i druge dokaze, ako je to bezbjedno.

Ove informacije ne predstavljaju pravno savjetovanje. Za savjet prilagođen vašem slučaju obratite se advokatu ili drugom odgovarajućem stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at.