Austrijski državni simboli: himna, zastava i grb

Ako živite u Austriji, s državnim simbolima susrećete se na službenim zgradama, sportskim događajima i javnim svečanostima. Važno je znati koji su to simboli, kako je nastala današnja himna i pod kojim uvjetima tvrtka smije koristiti austrijski grb.

Koji su austrijski državni simboli?

Četiri se elementa smatraju državnim simbolima (Staatssymbole):

• savezna himna (Bundeshymne),
• zastava Republike Austrije,
• savezni grb (Bundeswappen),
• austrijske službene oznake (Hoheitszeichen).

Ovi simboli uživaju pravnu zaštitu. Austrijski Kazneni zakon (StGB) u članku 248. pod nazivom „omalovažavanje države i njezinih simbola” (Herabwürdigung des Staates und seiner Symbole) kažnjava osobu koja ih prezire ili na drugi način ponižava.

Kako je nastala austrijska himna?

Nakon Drugog svjetskog rata Austriji je bila potrebna nova himna koja bi simbolizirala državni novi početak. Političari nisu željeli vratiti raniju melodiju povezanu s Haydnom jer ju je preuzeo i Njemački Reich, pa bi je narodi potlačeni tijekom nacionalsocijalističke vladavine mogli doživjeti kao provokaciju.

Najvažniji datumi razvoja današnje himne su:

• 9. travnja 1946. – Vijeće ministara odlučuje raspisati natječaj.
• 22. listopada 1946. – Vijeće ministara odabire melodiju.
• 25. veljače 1947. – odlukom Vijeća ministara tekst postaje „austrijska savezna himna”.
• 7. ožujka 1947. – himna se prvi put emitira na radiju.
• 9. ožujka 1947. – objavljena je u listu Wiener Zeitung.
• 1. srpnja 1947. – objavljena je u službenom glasniku ministarstva obrazovanja.

Nagrada na natječaju iznosila je 10.000 šilinga, što je tada bio velik iznos. Uvjet je bio da autor sva autorska prava prenese na državu.

Tko je napisao austrijsku himnu?

Na natječaj je pristiglo približno 1.800 radova. U komornoj dvorani bečkog Musikvereina operni pjevači i glumci Burgtheatera izveli su 29 prijedloga. Žiri je na kraju odabrao slobodnozidarsku pjesmu „Brüder reicht die Hand zum Bunde”.

Melodija se u to vrijeme pripisivala Mozartu, ali ju je vjerojatno skladao Johann Baptist Holzer.

Za tekst je zatraženo još nekoliko prijedloga od devet autora, među kojima su bili Paula Grogger, Alexander Lernet-Holenia i Paula von Preradović. Odabran je tekst Paule von Preradović, uz manje izmjene.

Tijekom 1950-ih pokušalo se vratiti popularnu Haydnovu himnu, ali bez uspjeha. Sinovi Paule von Preradović tražili su od Republike autorske naknade, no tužba je odbijena zbog već isplaćene nagrade na natječaju.

Kako je izmijenjen tekst himne?

Napori da tekst bude rodno uravnoteženiji trajali su od početka 1990-ih. Prekretnica je bila odluka ustavnopravnog odbora parlamenta od 22. studenoga 2011. Time je stvoren i temelj da se himna prvi put uredi zakonom; do tada su o njoj govorile samo dvije odluke Vijeća ministara.

• Raniji prvi stih: „Heimat bist du großer Söhne”
• Novi prvi stih: „Heimat großer Töchter und Söhne”
• Raniji treći stih: „Brüderchöre”
• Novi treći stih: „Jubelchöre”

Stupanje novog saveznog zakona na snagu bilo je planirano za 1. siječnja 2012. Prvi stihovi izmijenjene verzije glase:

Land der Berge, Land am Strome,
Land der Äcker, Land der Dome,
Land der Hämmer, zukunftsreich.

Smije li tvrtka koristiti austrijski grb?

Tvrtka smije koristiti savezni grb samo kao posebno priznanje. Članak 68. Zakona o obrtu i poslovanju (Gewerbeordnung, GewO 1994) ovlašćuje ministra gospodarstva, energetike i turizma (BMWET) da poslovnom subjektu odobri korištenje grba Republike u poslovnom prometu, uz napomenu da je riječ o priznanju.

Gdje je uporaba dopuštena?

• na zaglavljima poslovnih papira,
• na obrascima i priopćenjima,
• u vanjskom poslovnom nazivu i drugim oglasima.

Gdje uporaba nije dopuštena?

• na vozilima,
• za označavanje proizvoda.

Na ovo priznanje ne postoji pravni zahtjev (kein Rechtsanspruch); o njemu odlučuje ministarstvo.

Koji su uvjeti za korištenje grba?

Tvrtka mora:

1. biti upisana u sudski registar (Firmenbuch),
2. izvanrednim postignućima zaslužiti priznanje za austrijsko gospodarstvo,
3. zauzimati vodeći i općepriznati položaj u vlastitoj djelatnosti.

Zahtjev se ministarstvu šalje u neformalnom obliku. Potrebni su aktualni poslovni podaci, primjerice izvješće KSV 1870 „Handelsauskunft” ili Creditreform „Wirtschaftsauskunft”, kao i dokumenti koji potvrđuju zasluge tvrtke. To mogu biti novinski članci, prospekti, druga priznanja te podaci o izvozu ili ulaganjima.

Ministarstvo zatim traži mišljenje gospodarske komore (Wirtschaftskammer) i radničke komore (Arbeiterkammer). Provjeravaju se, među ostalim, poslovne dozvole i upravne kazne. Na zahtjev se obavijest o dodjeli priznanja može objaviti u listu Wiener Zeitung, na trošak tvrtke. Posljednje ažuriranje ovih informacija: 1. siječnja 2026.

Oznake plemenitih metala i blagdani

Oznake na nakitu (Punze) također su dio svakodnevnog austrijskog sustava oznaka. Pri tumačenju takvih oznaka treba razlikovati ih od državnih simbola. Za službene državne blagdane vrijedi aktualni austrijski kalendar blagdana.

Česta pitanja

Tko je skladao melodiju austrijske himne?

Melodija se ranije pripisivala Mozartu, ali je vjerojatno djelo Johanna Baptista Holzera.

Kada je današnja himna prvi put izvedena?

Prvi put je emitirana na radiju 7. ožujka 1947.

Je li vrijeđanje državnih simbola kažnjivo?

Da. Članak 248. austrijskog Kaznenog zakona (StGB) kažnjava preziranje ili drugo ponižavanje države i njezinih simbola.

Može li tvrtka zahtijevati pravo na uporabu grba?

Ne. Za priznanje ne postoji pravni zahtjev; ministarstvo odlučuje prema vlastitoj procjeni.

Praktični koraci

1. Ako organizirate javnu ili poslovnu svečanost, provjerite koristite li službenu Bundeshymne i ispravan prikaz zastave ili Bundeswappen.
2. Ne stavljajte savezni grb na vozila ili proizvode bez odgovarajućeg odobrenja.
3. Ako vodite tvrtku i želite podnijeti zahtjev, pripremite dokaz o upisu u Firmenbuch, aktualni „Handelsauskunft” ili „Wirtschaftsauskunft” te dokumente o posebnim gospodarskim zaslugama.
4. Za konkretno pravno pitanje provjerite važeće odredbe StGB i GewO 1994 ili zatražite savjet pravnog stručnjaka.

Napomena: Ovaj je tekst informativan i ne predstavlja pravni savjet. Korištenje informacija je na vlastitu odgovornost.

Izvori: parlament.gv.at, oesterreich.gv.at