Austrijski državni simboli: himna, zastava i grb

Ako živite u Austriji, svakodnevno možete videti državne simbole na službenim zgradama, sportskim događajima i svečanostima. U nastavku su objašnjeni njihovo poreklo, pravna zaštita i uslovi pod kojima preduzeće može koristiti savezni grb u poslovanju.
Koji su državni simboli Austrije?
Četiri elementa smatraju se državnim simbolima (Staatssymbol):
- savezna himna (Bundeshymne),
- zastava Republike Austrije,
- savezni grb (Bundeswappen),
- austrijske oznake suvereniteta (Hoheitszeichen).
Ovi simboli uživaju pravnu zaštitu. Prema članu 248 Krivičnog zakonika (StGB), kažnjivo je prezirati ih ili ih na drugi način ponižavati. Odredba nosi naziv „ponižavanje države i njenih simbola“ (Herabwürdigung des Staates und seiner Symbole).
Kako je nastala austrijska himna?
Posle Drugog svetskog rata Austriji je bila potrebna nova himna koja bi predstavljala novi početak države. Političari nisu želeli da vrate raniju melodiju povezanu sa Haydnom, jer ju je kasnije preuzeo Nemački rajh, pa bi je narodi potlačeni tokom nacionalsocijalističke vladavine mogli doživeti kao provokaciju.
Najvažniji datumi su:
- 9. april 1946. – Ministarski savet odlučuje da raspiše konkurs.
- 22. oktobar 1946. – Ministarski savet bira melodiju.
- 25. februar 1947. – donosi se odluka o tekstu i on postaje „austrijska savezna himna“.
- 7. mart 1947. – himna se prvi put emituje na radiju.
- 9. mart 1947. – objavljuje se u listu Wiener Zeitung.
- 1. jul 1947. – objavljuje se u službenom glasniku Ministarstva prosvete.
Nagrada na konkursu iznosila je 10.000 šilinga, što je u to vreme bio veliki iznos. Uslov je bio da autor sva autorska prava prenese na državu.
Ko je napisao austrijsku himnu?
Na konkurs je pristiglo približno 1.800 radova. U kamernoj sali bečkog Musikverein operni pevači i glumci pozorišta Burgtheater izveli su 29 predloga. Žiri je na kraju izabrao melodiju masonske pesme „Brüder reicht die Hand zum Bunde“.
Melodija se u to vreme pripisivala Mozartu, ali je verovatno komponovao Johann Baptist Holzer.
Tekst je trebalo da predloži devet kandidata, među kojima su bili Paula Grogger, Alexander Lernet-Holenia i Paula von Preradović. Izabran je tekst Paule von Preradović, u neznatno izmenjenom obliku.
Tokom 1950-ih pokušano je vraćanje popularne Haydnove himne, ali bez uspeha. Sinovi Paule von Preradović tražili su autorske naknade od Republike, ali je tužbeni zahtev odbijen zbog već isplaćene nagrade na konkursu.
Šta je promenjeno u tekstu himne?
Napori da tekst bude rodno uravnoteženiji trajali su od početka 1990-ih. Prekretnica je bila odluka Ustavnog odbora parlamenta od 22. novembra 2011. Ona je istovremeno stvorila osnov za to da himna prvi put bude uređena zakonom; do tada su o njoj postojale samo dve odluke Ministarskog saveta.
- Prva strofa: raniji tekst „Heimat bist du großer Söhne“ promenjen je u „Heimat großer Töchter und Söhne“.
- Treća strofa: „Brüderchöre“ promenjeno je u „Jubelchöre“.
Stupanje novog saveznog zakona na snagu bilo je planirano za 1. januar 2012. Izmenjeni početak himne glasi:
„Land der Berge, Land am Strome,
Land der Äcker, Land der Dome,
Land der Hämmer, zukunftsreich.“
Da li preduzeće sme da koristi savezni grb?
Preduzeće sme da koristi savezni grb samo kao posebno priznanje. Član 68 Zakona o obavljanju delatnosti (Gewerbeordnung, GewO 1994) ovlašćuje ministra za privredu, energetiku i turizam (BMWET) da preduzeću dodeli pravo da u poslovnom prometu koristi grb Republike, uz napomenu koja ukazuje na karakter priznanja.
Gde je upotreba dozvoljena, a gde nije?
- Dozvoljeno: u zaglavlju poslovnih papira, na obrascima, u saopštenjima, u spoljašnjem poslovnom nazivu i drugim oglasima.
- Nije dozvoljeno: na vozilima i za označavanje proizvoda.
Ne postoji pravno zagarantovano pravo na ovo priznanje (kein Rechtsanspruch); odluku donosi ministarstvo.
Koji su uslovi za korišćenje grba?
Preduzeće mora da ispunjava sledeće uslove:
- da bude upisano u registar privrednih društava (Firmenbuch),
- da je ostvarilo izuzetne rezultate i zasluge za austrijsku privredu,
- da zauzima vodeće i opštepriznato mesto u svojoj delatnosti.
Zahtev se ministarstvu šalje u neformalnom obliku. Uz zahtev su potrebni svež izveštaj o preduzeću, na primer Handelsauskunft organizacije KSV 1870 ili Wirtschaftsauskunft organizacije Creditreform, kao i dokumentacija koja potvrđuje zasluge. To mogu biti novinski članci, prospekti, druga priznanja, podaci o izvozu ili investicijama.
Ministarstvo zatim traži mišljenje Privredne komore (Wirtschaftskammer) i Komore rada (Arbeiterkammer). Proveravaju se, između ostalog, dozvole za obavljanje delatnosti i upravne kazne. Na zahtev, o dodeli priznanja može biti objavljeno saopštenje u listu Wiener Zeitung, o trošku preduzeća. Poslednje ažuriranje ovih informacija je 1. januar 2026.
Oznake na nakitu i državni praznici
Oznake na plemenitim metalima (Punze) deo su svakodnevnog austrijskog sistema oznaka. Pravila državnih praznika menjaju se u zavisnosti od godine, pa ih treba proveriti u aktuelnom kalendaru.
Česta pitanja
Ko je komponovao melodiju austrijske himne?
Ranije se pripisivala Mozartu, ali je verovatno delo Johanna Baptista Holzera.
Kada je današnja himna prvi put emitovana?
Prvi put je emitovana na radiju 7. marta 1947.
Da li je vređanje državnih simbola kažnjivo?
Da. Član 248 Krivičnog zakonika (StGB) kažnjava preziranje ili ponižavanje državnih simbola.
Da li preduzeće može zahtevati pravo na korišćenje grba?
Ne postoji automatsko pravo na priznanje. Ministarstvo odlučuje po sopstvenoj proceni.
Praktični koraci
- Ako pripremate poslovne materijale, proverite da li se na njima koristi savezni grb ili druga oznaka suvereniteta.
- Ne koristite savezni grb na vozilima niti za označavanje proizvoda.
- Ako smatrate da vaše preduzeće ispunjava uslove, pripremite neformalni zahtev, aktuelni Handelsauskunft ili Wirtschaftsauskunft i dokaze o posebnim zaslugama.
- Pre podnošenja zahteva proverite nadležno ministarstvo i aktuelne uslove, jer priznanje nije pravno zagarantovano.
- Kod pitanja o mogućim krivičnopravnim posledicama ili dozvoljenoj upotrebi simbola potražite savet pravnika.
Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravni savet. Za konkretnu procenu obratite se advokatu ili drugom kvalifikovanom stručnjaku.
Izvori: parlament.gv.at, oesterreich.gv.at