Austrijski državni simboli: himna, zastava i grb

Ako živite u Austriji, svakodnevno možete susresti državne simbole na službenim zgradama, sportskim događajima i svečanostima. U nastavku objašnjavamo koji su to simboli, kako je nastala austrijska himna i pod kojim uslovima kompanija smije koristiti savezni grb.
Koji su državni simboli Austrije?
Četiri elementa smatraju se državnim simbolima (Staatssymbol):
- savezna himna (Bundeshymne),
- zastava Republike Austrije,
- savezni grb (Bundeswappen),
- austrijske oznake suvereniteta (Hoheitszeichen).
Ovi simboli uživaju pravnu zaštitu. Prema članu 248. Krivičnog zakonika (Strafgesetzbuch, StGB), kažnjivo je prezirati ih ili ih na drugi način omalovažavati. To krivično djelo nosi naziv „omalovažavanje države i njenih simbola“ (Herabwürdigung des Staates und seiner Symbole).
Kako je nastala austrijska himna?
Nakon Drugog svjetskog rata Austriji je bila potrebna nova himna koja bi simbolizovala početak nove državne faze. Političari nisu željeli vratiti raniju melodiju povezanu s Haydnom, jer ju je preuzeo i Njemački Rajh, pa bi je narodi potlačeni tokom nacionalsocijalističke vladavine mogli doživjeti kao provokaciju.
Važni datumi
- 9. april 1946. – Vijeće ministara odlučuje raspisati konkurs.
- 22. oktobar 1946. – Vijeće ministara bira melodiju.
- 25. februar 1947. – Odlukom Vijeća ministara utvrđuje se tekst „austrijske savezne himne“.
- 7. mart 1947. – Himna se prvi put emituje na radiju.
- 9. mart 1947. – Objavljuje se u listu Wiener Zeitung.
- 1. juli 1947. – Objavljuje se u službenom listu Ministarstva obrazovanja.
Nagrada na konkursu iznosila je 10.000 šilinga, što je u to vrijeme bio veliki iznos. Uslov je bio da autor sva autorska prava prenese na državu.
Ko je napisao himnu?
Na konkurs je pristiglo približno 1.800 prijedloga. U kamernoj sali bečkog Musikvereina izvođači opere i glumci Burgtheatera predstavili su 29 prijedloga. Žiri je na kraju izabrao masonsku pjesmu „Brüder reicht die Hand zum Bunde“.
Melodija se u to vrijeme pripisivala Mozartu, ali ju je vjerovatno komponovao Johann Baptist Holzer.
Za tekst je pozvano devet kandidata da dostave nove prijedloge, među njima Paula Grogger, Alexander Lernet-Holenia i Paula von Preradović. Izabran je tekst Paule von Preradović, u nešto izmijenjenom obliku.
Zanimljivost: tokom 1950-ih pokušano je vraćanje popularne Haydnove himne, ali bez uspjeha. Sinovi Paule von Preradović tražili su od Republike isplatu autorskih naknada, ali je tužba odbijena zbog isplaćene nagrade na konkursu.
Šta je promijenjeno u tekstu himne?
Napori da tekst bude rodno uravnoteženiji trajali su od početka 1990-ih. Prekretnicu je predstavljala odluka ustavnopravnog odbora parlamenta od 22. novembra 2011. Ona je istovremeno stvorila osnovu da se himna prvi put uredi saveznim zakonom; do tada su o njoj postojale samo dvije odluke Vijeća ministara.
- Prva strofa: raniji stih „Heimat bist du großer Söhne“ zamijenjen je stihom „Heimat großer Töchter und Söhne“.
- Treća strofa: izraz „Brüderchöre“ zamijenjen je izrazom „Jubelchöre“.
Stupanje novog saveznog zakona na snagu bilo je planirano za 1. januar 2012. Izmijenjena verzija počinje sljedećim stihovima:
Land der Berge, Land am Strome,
Land der Äcker, Land der Dome,
Land der Hämmer, zukunftsreich.
Smije li kompanija koristiti savezni grb?
Samo kao posebno priznanje. Član 68. Zakona o obavljanju djelatnosti (Gewerbeordnung, GewO 1994) ovlašćuje ministra za privredu, energetiku i turizam (BMWET) da preduzeću dodijeli pravo korištenja grba Republike u poslovnom prometu, uz napomenu koja ukazuje na karakter priznanja.
Gdje je korištenje dozvoljeno, a gdje nije?
- Dozvoljeno: na zaglavlju poslovnih papira, obrascima, saopštenjima, vanjskom poslovnom nazivu i drugim oglasima.
- Nije dozvoljeno: na vozilima ili za označavanje proizvoda.
Ne postoji pravno potraživanje na dodjelu ovog priznanja (kein Rechtsanspruch). O tome odlučuje ministarstvo.
Koji su uslovi za korištenje grba?
Kompanija mora ispuniti sljedeće uslove:
- mora biti upisana u registar preduzeća (Firmenbuch),
- mora imati izuzetne zasluge za austrijsku privredu,
- mora zauzimati vodeće i opštepriznato mjesto u svojoj branši.
Zahtjev se ministarstvu šalje u neformalnom obliku. Potrebni su aktuelni podaci o preduzeću, na primjer „Handelsauskunft“ organizacije KSV 1870 ili „Wirtschaftsauskunft“ organizacije Creditreform, kao i dokumenti koji potvrđuju zasluge. To mogu biti novinski članci, prospekti, druga priznanja, podaci o izvozu ili ulaganjima.
Ministarstvo zatim traži mišljenje Privredne komore (Wirtschaftskammer) i Radničke komore (Arbeiterkammer), te provjerava, između ostalog, poslovne dozvole i upravne kazne. Na zahtjev se obavijest o priznanju može objaviti u listu Wiener Zeitung, o trošku kompanije. Posljednje ažuriranje ovih informacija je 1. januar 2026.
Državni simboli i svakodnevni život
Austrijski državni simboli mogu se vidjeti na javnim ustanovama i tokom službenih i sportskih svečanosti. Njihovo omalovažavanje može imati krivičnopravne posljedice prema članu 248. StGB, dok je komercijalna upotreba saveznog grba moguća samo na osnovu posebnog priznanja i dozvole.
Često postavljana pitanja
Ko je komponovao melodiju austrijske himne?
Melodija se ranije pripisivala Mozartu, ali je vjerovatno djelo Johanna Baptista Holzera.
Kada je današnja himna prvi put izvedena?
Prvi put je emitovana na radiju 7. marta 1947.
Da li je vrijeđanje državnih simbola kažnjivo?
Da. Član 248. Krivičnog zakonika kažnjava osobe koje državne simbole preziru ili ih na drugi način omalovažavaju.
Može li kompanija zahtijevati pravo na korištenje grba?
Ne. Ne postoji automatsko pravo na priznanje; ministarstvo odlučuje prema vlastitoj procjeni.
Praktični koraci
- Ako pripremate javnu ili poslovnu manifestaciju, provjerite koji se državni simboli koriste i u kojem kontekstu.
- Nemojte stavljati savezni grb na vozila ili proizvode bez odgovarajuće dozvole.
- Ako vodite kompaniju i smatrate da ispunjavate uslove, pripremite izvod iz Firmenbucha, poslovni izvještaj i dokaze o posebnim zaslugama za austrijsku privredu.
- Zahtjev uputite nadležnom ministarstvu i računajte na to da ne postoji pravni zahtjev za dodjelu priznanja.
- Kod konkretnih pravnih pitanja obratite se advokatu ili drugom pravnom stručnjaku.
Napomena: Ovaj tekst je pripremljen na osnovu javno dostupnih izvora i ne predstavlja pravni savjet. Korištenje informacija je na vlastitu odgovornost.
Izvori: parlament.gv.at, oesterreich.gv.at