Pravo na vlastitu fotografiju, brisanje i zaštita podataka u Austriji 2026.

Fotografija na internetu, kamera koja snima susjedov prozor ili stari članak koji se i dalje pojavljuje među prvim rezultatima pretrage mogu zadirati u vaša prava. U Austriji postoji nekoliko pravnih mogućnosti za zaštitu vlastite slike, osobnih podataka i privatnosti.

Ukratko

• Fotografija vas ne smije biti javno objavljena ako time povređuje vaše opravdane interese (Recht am eigenen Bild).
• Od tražilice kao što su Google, Bing ili Yahoo možete zatražiti da se određene poveznice ne prikazuju pri pretraživanju vašeg imena.
• Tražilica mora odgovoriti najkasnije u roku od jednog mjeseca, a rok se može produljiti za još dva mjeseca.
• Za snimke privatne kamere općenito se prihvaća razdoblje čuvanja od najviše 72 sata.
• U sporovima o autorskim pravima, neovisno o vrijednosti spora, odlučuje Landesgericht.

Što znači pravo na vlastitu fotografiju?

Recht am eigenen Bild osobno je pravo, slično pravu na ime. Njegova je svrha zaštititi osobu od javnog objavljivanja fotografije ako se time povređuju njezini opravdani interesi, a u određenim slučajevima i interesi bliskog člana obitelji.

Dopuštenost objave procjenjuje se objektivno. Ne uzima se u obzir samo fotografija, nego i naslov, popratni tekst te cjelokupan kontekst. Primjerice, korištenje nečije fotografije u reklamne svrhe bez dopuštenja u pravilu može povrijediti interese te osobe.

Budući da je unaprijed često teško procijeniti je li objava štetna, prije objavljivanja uvijek zatražite pristanak osobe na fotografiji.

Što učiniti ako pronađete neželjenu fotografiju?

Prvi je korak zatražiti od upravitelja internetske stranice da ukloni fotografiju. Možete poduzeti i sljedeće:

1. pošaljite upravitelju stranice zahtjev za uklanjanje,
2. prijavite fotografiju društvenoj mreži,
3. sačuvajte dokaze, primjerice snimke zaslona,
4. obratite se organizaciji Internet Ombudsstelle.

Ako upravitelj ne postupi po zahtjevu, važno je razlikovati dvije situacije:

• Fotografiju je snimila druga osoba: možete imati Unterlassungsanspruch, odnosno zahtjev za prestanak povrede, ako objava zadire u vaše opravdane interese.
• Fotografiju ste snimili vi: možete imati bezuvjetni zahtjev za prestanak povrede, kao i druga prava prema zakonu o autorskim pravima, osobito pravo na naknadu štete.

U oba slučaja za podnošenje tužbe prema zakonu o autorskim pravima potrebno je angažirati odvjetnika, iako ponekad već odvjetničko pismo može biti dovoljno. Platforma Mein Bild im Netz organizacije Internet Ombudsstelle, uz potporu organizacije Arbeiterkammer, besplatno informira o mogućnostima kada naiđete na neželjenu fotografiju ili video.

Brisanje poveznice iz tražilice i pravo na zaborav

Građani Europske unije mogu od tražilica zatražiti da ne prikazuju poveznice čiji sadržaj povređuje njihova osobna prava. To se često naziva i pravom na zaborav (Recht auf Vergessenwerden).

Brisanje iz tražilice ne uklanja sadržaj s izvorne stranice. Informacija ondje ostaje, ali ju je teže pronaći. Ako želite ukloniti sadržaj s izvorne stranice, zahtjev morate poslati njezinu vlasniku. Njegovi podaci obično se nalaze u impresumu (Impressum).

Zahtjev možete izravno poslati tražilici na temelju članka 17. Opće uredbe o zaštiti podataka (DSGVO) i austrijskog Zakona o zaštiti podataka (DSG).

Rokovi za odgovor

• Bez odgode, a najkasnije u roku od jednog mjeseca: tražilica mora priopćiti da je uklonila poveznicu ili pisanim putem obrazložiti zašto to nije učinila.
• Dodatna dva mjeseca: rok se može produljiti ako je zahtjev složen ili postoji velik broj zahtjeva.

Ako tražilica odbije zahtjev ili uopće ne odgovori, tek tada možete podnijeti pritužbu tijelu Datenschutzbehörde. Pravo na uklanjanje može biti ograničeno ako je riječ o javnoj osobi i postoji prevladavajući javni interes za informacijom.

Fotografije drugih osoba: što smijete objaviti?

Fotografiju smijete učiniti javno dostupnom samo uz dopuštenje autora ili nositelja prava. Povredu može predstavljati, primjerice, postavljanje fotografije na javnu internetsku stranicu, u oglas za prodaju ili na društvenu mrežu. Nije presudno je li objava bila privatne ili poslovne naravi ni je li je netko stvarno vidio.

Dijeljenje u nejavnoj, zatvorenoj grupi, primjerice među obitelji ili bliskim prijateljima, u načelu je dopušteno ako nema poslovnu svrhu. Fotografije koje su slobodno dostupne na internetu i nemaju oznaku © također se ne smiju koristiti bez dopuštenja. Kod fotografija s licencom Creative Commons odlučuju uvjeti konkretne licence.

Ako zbog povrede dobijete opomenu (Abmahnung), nemojte je ignorirati jer može uslijediti sudski postupak. Internet Ombudsstelle može posredovati kao izvansudsko tijelo za mirno rješavanje spora.

Kamere u stambenoj zgradi, dronovi i kamere u automobilu

Videozapis je osobni podatak ako se osobe na njemu mogu prepoznati. Privatne kamere dopuštene su samo u uskim granicama:

• smiju nadzirati samo nužno potrebno područje i tijekom nužno potrebnog vremena,
• ni u kojem slučaju ne smiju snimati susjednu kuću, zemljište ili stan,
• kamera mora biti označena, primjerice pločom ili naljepnicom,
• snimke treba redovito brisati; u pravilu se prihvaća čuvanje od najviše 72 sata.

U zgradi s etažnim vlasništvom za nadzor zajedničkih dijelova potrebna je suglasnost svih vlasnika stanova. U zgradi s najmom najmodavac ne smije snimati vrata stana najmoprimca.

Dronom je zabranjeno nadzirati tuđi privatni prostor ili javne površine. Za kamere u automobilu (Dashcam) još ne postoji odluka vrhovnog suda, ali uobičajene postavke u pravilu nedopušteno zadiru u prava drugih sudionika u prometu na zaštitu podataka.

Kako se preventivno zaštititi?

• Ne unosite ime, adresu, datum rođenja ili telefonski broj ako to nije nužno.
• Provjerite postavke privatnosti na društvenim mrežama.
• Koristite lozinke od najmanje osam znakova koje sadrže slova, brojeve i posebne znakove.
• Prije objave razmislite pažljivo jer podatke koji su jednom objavljeni često više nije moguće potpuno ukloniti.

Česta pitanja

Moram li tražiti dopuštenje ako objavljujem fotografiju druge osobe?

Uvijek zatražite pristanak osobe jer je unaprijed teško procijeniti povređuje li fotografija njezine interese.

Ako Google ukloni poveznicu, nestaje li i sadržaj?

Ne. Sadržaj ostaje na izvornoj stranici, ali ga je teže pronaći. Za uklanjanje s te stranice morate se obratiti njezinu vlasniku.

Koji je sud nadležan za spor o autorskim pravima?

Neovisno o vrijednosti spora nadležan je Landesgericht.

Treba li privatnu kameru prijaviti nadležnom tijelu?

Ne. Tijelo Datenschutzbehörde ne daje ni prethodno mišljenje; osoba koja upravlja kamerom sama mora procijeniti je li nadzor zakonit.

Praktični koraci

1. Napravite snimke zaslona fotografije, poveznice, datuma i popratnog teksta.
2. Pošaljite vlasniku stranice jasan pisani zahtjev za uklanjanje sadržaja.
3. Ako je fotografija objavljena na društvenoj mreži, prijavite je i samoj platformi.
4. Zahtjev za uklanjanje rezultata pretrage pošaljite izravno tražilici.
5. Ako nema odgovora ili je zahtjev odbijen, obratite se organizaciji Internet Ombudsstelle ili tijelu Datenschutzbehörde.
6. Kod ozbiljne povrede, opomene (Abmahnung) ili najave tužbe zatražite savjet odvjetnika.

Napomena: Ovaj je članak informativan i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se odvjetniku ili drugom kvalificiranom stručnjaku.