Pravo na vlastiti lik, brisanje podataka i zaštita privatnosti u Austriji 2026.

Fotografija na internetu, kamera koja snima susjedov prozor ili stari članak koji se pojavljuje među prvim rezultatima pretrage vašeg imena mogu predstavljati problem. U Austriji više propisa štiti privatnost i lična prava. U nastavku su najvažnije informacije za 2026. godinu.

Ukratko

• Fotografija na kojoj se nalazite ne smije biti javno objavljena ako time vrijeđa vaše opravdane interese (Recht am eigenen Bild).
• Od pretraživača kao što su Google, Bing ili Yahoo možete zatražiti da određene poveznice ne prikazuju pri pretrazi vašeg imena.
• Pretraživač mora odgovoriti najkasnije u roku od mjesec dana. Rok se može produžiti za dodatna dva mjeseca.
• Za snimke privatnih kamera uglavnom se prihvata čuvanje u trajanju od najviše 72 sata.
• O autorskopravnim sporovima, nezavisno od vrijednosti spora, odlučuje pokrajinski sud (Landesgericht).

Šta znači pravo na vlastiti lik?

Pravo na vlastiti lik (Recht am eigenen Bild) lično je pravo, slično pravu na ime. Fotografija na kojoj se nalazite ne smije biti javno objavljena ako se time vrijeđaju vaši opravdani interesi, a u određenim slučajevima i interesi bliskog člana porodice.

Da li je objava dopuštena procjenjuje se prema objektivnim okolnostima. Ne posmatra se samo fotografija, već i opis slike, prateći tekst i cjelokupan kontekst. Ako neko bez dozvole koristi fotografiju osobe u reklamne svrhe, time se u pravilu vrijeđaju interesi te osobe.

Pošto je unaprijed često teško procijeniti da li fotografija nekoga ugrožava, prije objavljivanja uvijek zatražite saglasnost osobe koja je na slici.

Šta možete učiniti ako pronađete neželjenu fotografiju?

Prvi korak je da od operatora web-stranice zatražite uklanjanje fotografije. Mogući naredni koraci su:

1. pošaljite operatoru web-stranice zahtjev za brisanje;
2. prijavite fotografiju društvenoj mreži;
3. sačuvajte dokaze, na primjer snimke ekrana;
4. obratite se organizaciji Internet Ombudsstelle.

Ako operator ne ukloni fotografiju, pravila razlikuju dvije situacije:

• Fotografiju je napravila druga osoba: moguće je podnijeti zahtjev za prestanak povrede (Unterlassungsanspruch) ako objava vrijeđa vaše opravdane interese.
• Fotografiju ste napravili vi: postoji bezuslovni zahtjev za prestanak povrede, kao i drugi zahtjevi prema autorskom pravu, naročito naknada štete.

U oba slučaja za podnošenje tužbe prema autorskom pravu potrebno je angažovati advokata, iako ponekad već advokatsko pismo može biti dovoljno. Platforma Internet Ombudsstelle „Mein Bild im Netz“, uz podršku organizacije Arbeiterkammer, besplatno informiše o mogućnostima kada pronađete neželjenu fotografiju ili video.

Brisanje iz rezultata pretrage: kako funkcioniše pravo na brisanje?

Građani Evropske unije mogu od pretraživača zatražiti da ne prikazuju poveznice čiji sadržaj vrijeđa njihova lična prava. Ovo se često naziva i pravom na zaborav (Recht auf Vergessenwerden).

Važno je razlikovati brisanje iz pretraživača od brisanja originalnog sadržaja. Ako pretraživač ukloni poveznicu, sadržaj ostaje na originalnoj web-stranici, ali ga je teže pronaći. Za uklanjanje sa same stranice morate se obratiti njenom vlasniku. Njegovi podaci najčešće se nalaze u impresumu (Impressum).

Zahtjev možete direktno poslati pretraživaču na osnovu člana 17 Opšte uredbe o zaštiti podataka (DSGVO) i austrijskog Zakona o zaštiti podataka (DSG).

• Najkasnije u roku od jednog mjeseca: pretraživač mora obavijestiti da je poveznica uklonjena ili pismeno obrazložiti zašto nije.
• Dodatna dva mjeseca: rok se može produžiti ako su zahtjev ili broj zahtjeva posebno složeni.

Ako pretraživač odbije zahtjev ili uopšte ne odgovori, tek tada možete podnijeti pritužbu nadležnom tijelu za zaštitu podataka (Datenschutzbehörde). Pravo može biti ograničeno ako je riječ o javnoj ličnosti i ako postoji pretežan javni interes za dostupnost informacije.

Fotografije drugih osoba: šta smijete objaviti?

Fotografiju smijete učiniti javno dostupnom samo uz saglasnost autora ili nosioca prava. Povreda može postojati, na primjer, ako fotografiju postavite na javnu web-stranicu, u oglas za prodaju ili na društvenu mrežu. Nije odlučujuće da li je objava privatna niti da li ju je neko zaista vidio.

Dijeljenje u nejavnoj, zatvorenoj grupi, na primjer među članovima porodice ili bliskim prijateljima, u načelu je dopušteno ako nema poslovnu svrhu. Fotografije koje su slobodno dostupne na internetu, ali nemaju znak autorskog prava ©, takođe se ne smiju koristiti bez dozvole. Kod fotografija s licencom Creative Commons odlučuju uslovi konkretne licence.

Ako zbog povrede prava dobijete opomenu (Abmahnung), nemojte je ignorisati jer može uslijediti sudski postupak. Internet Ombudsstelle može posredovati kao vansudski organ za mirno rješavanje spora.

Kamere kod stambene zgrade, dronovi i auto-kamere

Video-snimak predstavlja lični podatak ako se osobe na njemu mogu prepoznati. Privatne kamere zakonite su samo u uskim granicama:

• smiju snimati samo nužno potrebno vrijeme i područje;
• ni u kojem slučaju ne smiju snimati susjednu kuću, parcelu ili stan;
• videonadzor mora biti označen tablom ili naljepnicom;
• snimke se moraju redovno brisati; u pravilu je prihvatljivo čuvanje najviše 72 sata.

U stambenoj zgradi za nadzor zajedničkih prostora potrebna je saglasnost svih vlasnika stanova. U iznajmljenoj zgradi stanodavac ne smije snimati vrata stana najmoprimca. Dronovima je zabranjeno nadzirati tuđi privatni prostor ili javni prostor. Za auto-kamere (Dashcam) još ne postoji odluka najvišeg suda, ali uobičajene postavke u pravilu nezakonito zadiru u prava drugih učesnika u saobraćaju na zaštitu podataka.

Kako se možete preventivno zaštititi?

• Ne unosite lične podatke kao što su ime, adresa, datum rođenja ili broj telefona ako nisu nužni.
• Provjerite postavke privatnosti na društvenim mrežama.
• Koristite lozinke od najmanje osam znakova, sa slovima, brojevima i posebnim znakovima.
• Imajte na umu da se jednom objavljeni podaci često više ne mogu u potpunosti ukloniti.

Česta pitanja

Da li moram tražiti dozvolu ako objavljujem fotografiju druge osobe?

Da. Uvijek tražite saglasnost osobe na fotografiji jer je unaprijed teško procijeniti da li objava vrijeđa njene interese.

Ako Google ukloni poveznicu, da li sadržaj nestaje?

Ne. Sadržaj ostaje na originalnoj stranici, samo ga je teže pronaći. Za uklanjanje sa te stranice morate se obratiti njenom vlasniku.

Koji je sud nadležan za autorskopravni spor?

Bez obzira na vrijednost spora, nadležan je pokrajinski sud (Landesgericht).

Da li privatnu kameru treba prijaviti nadležnom tijelu?

Ne. Datenschutzbehörde ne daje prethodno mišljenje. Operator kamere mora sam procijeniti da li je videonadzor zakonit.

Praktični koraci

1. Ako pronađete neželjenu fotografiju ili video, odmah napravite snimke ekrana i sačuvajte URL.
2. Pošaljite operatoru stranice jasan pisani zahtjev za uklanjanje sadržaja.
3. Ako sadržaj ostane online, prijavite ga platformi i obratite se organizaciji Internet Ombudsstelle.
4. Za uklanjanje rezultata pretrage podnesite zahtjev direktno pretraživaču na osnovu člana 17 DSGVO.
5. Ako nema odgovora ili je zahtjev odbijen, obratite se tijelu Datenschutzbehörde.
6. Ako dobijete Abmahnung ili prijeti sudski postupak, nemojte je zanemariti i potražite pravni savjet.

Ovaj tekst je pripremljen na osnovu javno dostupnih izvora i ne predstavlja pravni savjet. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se advokatu ili drugom kvalifikovanom stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at.