Osnove austrijskog školskog sustava: koju školu odabrati za dijete?

Austrijski školski sustav ima drukčiju strukturu od one na koju su mnogi roditelji navikli. Nakon preseljenja zato se često postavlja pitanje koju školu dijete treba pohađati, kako izgleda upis i kakva je pomoć dostupna djeci koja još ne govore dobro njemački.

Osnovna načela austrijskog obrazovanja

Prema obrazovnoj politici koju predstavlja Bundesministerium, cilj školovanja jest da mladi na kraju obrazovanja razumiju vlastite sposobnosti i steknu znanja korisna za profesionalni život. Škola također treba osigurati znanja potrebna za sudjelovanje u društvenom, gospodarskom i kulturnom životu.

Pri tome se uzimaju u obzir individualne sposobnosti i potrebe svakog djeteta. Izbor škole i daljnjeg obrazovanja zato se postupno usklađuje s djetetovim interesima, postignućem i razvojem.

Kindergarten i priprema za školu

Djeca u pravilu postaju spremna za školu u dobi od šest do sedam godina. Kindergarten je obvezan tijekom godine koja prethodi prvoj školskoj godini. Djeca koja do 31. kolovoza određene godine navrše pet godina moraju pohađati vrtić 20 sati tjedno, odnosno najmanje četiri dana u tjednu.

Ova pripremna godina treba djeci olakšati uključivanje u školu. Posebna se pozornost posvećuje razvoju njemačkog jezika, uglavnom kroz igre i druge prilagođene aktivnosti.

U određenim slučajevima moguće je zatražiti izuzeće od obveze pohađanja vrtića, primjerice zbog invaliditeta, zdravstvenih poteškoća ili fizičke nedostupnosti ustanove. U nekim okolnostima moguća je i nastava kod kuće, ali tada treba dokazati da je dijete unutar obitelji dovoljno usvojilo njemački jezik i da mu prije polaska u školu nije potrebna dodatna nastava. Za konkretne informacije nadležna je lokalna uprava, odnosno Gemeinde.

Glavne vrste škola

Volksschule

Volksschule prva je škola koju djeca najčešće pohađaju nakon vrtića. Namijenjena je približno djeci od šeste do desete godine i ima četiri razreda. Može se usporediti s razrednom nastavom osnovne škole.

Spremnost djeteta za školu procjenjuje se posebnim postupcima, ali se uzimaju u obzir i informacije iz vrtića. Ako dijete još nije spremno za školu, može dobiti dodatnu pripremnu godinu. Ona se može odvijati u posebnom razredu ili u okviru prvog i drugog razreda, prema vlastitom nastavnom planu.

U većim gradovima sva četiri razreda često se nalaze na istoj lokaciji. U manjim mjestima moguće je da se prvi i drugi razred pohađaju u jednoj školi, a treći i četvrti u drugoj.

Nastavu najčešće vodi jedan razredni učitelj, dok pojedine predmete ili vjeronauk mogu predavati drugi nastavnici. Učenicima kojima je potrebna dodatna pomoć dostupni su i asistenti.

Jezična podrška i status Außerordentlicher

Djeca koja još ne govore dobro njemački ili ga tek uče mogu pohađati nastavu DAZ, odnosno njemački kao strani jezik. Nakon upisa u školu strani učenici sudjeluju u testu MIKA-D, kojim se procjenjuje njihovo znanje jezika.

Ovisno o rezultatu, dijete dobiva jezičnu podršku u školi. Može dobiti i poseban status Außerordentlicher, koji može trajati najviše dvije godine. Tijekom tog razdoblja dijete još ne dobiva ocjene; cilj je da što prije ovlada jezikom i može aktivno sudjelovati u nastavi.

Radno vrijeme i cjelodnevni boravak

Nastava u Volksschule obično završava između 11:30 i 12:30. Roditelji mogu zatražiti cjelodnevni boravak u okviru Ganztagsschule, pri čemu djeca mogu ostati pod nadzorom do 16 ili 17 sati.

Program može uključivati ručak i užinu, vrijeme za pisanje domaće zadaće te unutarnje i vanjske aktivnosti. Točan raspored i sadržaj ovise o školi.

Ocjenjivanje i komunikacija sa školom

U austrijskom sustavu najbolja je ocjena 1, zatim slijede 2, 3 i 4, dok je 5 najniža ocjena. U školama se koriste provjere znanja, među kojima je i Schularbeit. Roditelji se o terminima i gradivu mogu unaprijed obavijestiti putem školske aplikacije ili drugim kanalima.

Organiziraju se roditeljski sastanci, odnosno Elternabend, kao i individualni razgovori s učiteljima o napretku djeteta. Osnovno znanje njemačkog roditeljima može biti vrlo korisno jer ne govori svaki učitelj engleski.

Mittelschule

Mittelschule pohađaju učenici približno od desete do četrnaeste godine, nakon završetka četvrtog razreda Volksschule.

Od drugog razreda učenici se u nekim predmetima razvrstavaju prema razini postignuća. Dvije razine su Standard AHS i Standard. One obuhvaćaju matematiku, njemački jezik i jedan prvi strani jezik.

Standard AHS predstavlja višu razinu unutar Mittelschule i približava se sustavu nižih razreda gimnazije. Ako učenik više ne može pratiti tu razinu, može prijeći u Standard grupu. Na obje se razine koristi ljestvica od 1 do 5.

Na kraju četvrtog razreda učenik može bolje procijeniti vlastite sposobnosti i prema njima se usmjeriti prema višoj školi ili svijetu rada. I u Mittelschule postoje razgovori roditelja s nastavnicima, a često je dostupan i poslijepodnevni boravak.

Politechnikum

Politechnikum je jednogodišnja škola za učenike koji nakon Mittelschule još nisu sigurni za koje se zanimanje žele odlučiti. Tijekom prve polovice godine upoznaju različita područja koja škola nudi, a stručna osnovna obuka u pravilu počinje u drugom polugodištu.

Učenici obično mogu birati između sedam glavnih stručnih područja, ovisno o ponudi škole i vlastitim interesima. Uz stručne sadržaje nastavljaju se učiti matematika, njemački jezik, strani jezik i osnove gospodarstva. Ako postoji dovoljan interes učenika, popis ponuđenih područja može se proširiti.

Nakon završetka Politechnikum učenici mogu prijeći u određenu strukovnu školu bez posebnog prijamnog postupka.

Berufsschule

Berufsschule dio je dualnog strukovnog obrazovanja u Austriji. Ova obrazovna forma povezuje školovanje i praktični rad na radnom mjestu.

Prehrana u školi

Pravila prehrane razlikuju se od škole do škole. U opisanoj školi od učenika se očekuje da za Jause, odnosno užinu koju nose od kuće, donesu povrće i voće, dok su slatka pića i slatkiši ograničeni.

U školi koja nudi ručak obrok može sadržavati juhu i glavno jelo, uz salatu ili ukiseljeno povrće. Uz obrok se najčešće poslužuje voda. Roditelji bi trebali provjeriti pravila prehrane, cijene i jelovnik izravno kod škole.

Praktični koraci pri upisu djeteta

1. Obratite se lokalnoj upravi, odnosno Gemeinde, i zatražite informacije o nadležnoj školi prema mjestu stanovanja.
2. Raspitajte se u vrtiću ili školi o procjeni spremnosti za školu i potrebnim pripremama.
3. Prilikom upisa pitajte za nastavu DAZ i mogućnost testa MIKA-D ako dijete još ne govori dovoljno njemački.
4. Provjerite može li dijete dobiti status Außerordentlicher i koje su posljedice tog statusa za ocjenjivanje.
5. Informirajte se o mogućnosti Ganztagsschule, vremenu boravka, prehrani i pisanju domaće zadaće.
6. Sudjelujte na sastancima Elternabend i dogovorite individualni razgovor s učiteljima kada želite pratiti napredak djeteta.