Smrtni slučaj u Austriji: obaveze, sahrana i prijave u 2026.

Gubitak bliske osobe je težak, a istovremeno je potrebno obaviti nekoliko službenih postupaka. U nastavku su objašnjeni najvažniji koraci nakon smrtnog slučaja u Austriji, uključujući ljekarski pregled, prijavu smrti, organizaciju sahrane, troškove i obavještavanje institucija. Informacije su opšte prirode.

Šta prvo uraditi ako osoba umre kod kuće ili u bolnici?

Ako osoba umre u stanu, odmah treba pozvati ljekara koji će obaviti pregled tijela nakon smrti (Totenbeschau). Dok se pregled ne završi, tijelo se ne smije presvlačiti niti na drugi način pomjerati. Preporučljivo je odmah kontaktirati pogrebno preduzeće (Bestattungsunternehmen), koje u većini slučajeva može organizovati i ljekarski pregled i prijavu smrti.

U bolnici ili domu za njegu lokalni ljekar obavlja Totenbeschau, dok je za prijavu smrti nadležna uprava ustanove. Ako porodica još nije obaviještena, ustanova će je kontaktirati. U tom slučaju obično treba donijeti odjeću u koju će pokojnik biti obučen; obuća nije potrebna.

Ljekar izdaje obrazac „prijava smrti“ (Anzeige des Todes), koji sadrži i potvrdu o smrti (Todesbescheinigung). Ovaj dokument potreban je matičnom uredu i pogrebnom preduzeću.

Kako i gdje se prijavljuje smrt?

Smrt se prijavljuje matičnom uredu nadležnom prema mjestu smrti, najkasnije sljedećeg radnog dana. U Beču se prijava obavlja u jednom od bečkih matičnih ureda. Matičar unosi smrt u Centralni matični registar (ZPR).

Prvenstveno su dužni da prijave smrt uprava bolnice ili ljekar koji je obavio Totenbeschau. Ako oni nisu nadležni, prijavu mogu podnijeti bračni partner, registrovani partner, drugi član porodice, stanodavac ili druga osoba koja zna za smrt. U praksi je najjednostavnije da postupak preuzme Bestattungsunternehmen.

Dokumenti potrebni za prijavu

• obrazac Anzeige des Todes;
• lični dokument podnosioca prijave sa fotografijom;
• lični dokumenti pokojnika, ako postoje: izvod iz matične knjige rođenih, dokaz o državljanstvu, vjenčani list ili potvrda o registrovanom partnerstvu;
• ako je pokojnik bio razveden, pravosnažna odluka o razvodu;
• ako je imao prebivalište u inostranstvu, potvrda o posljednjem glavnom prebivalištu.

Koliko koštaju izvodi i potvrde?

Izvod iz matične knjige umrlih (Sterbeurkunde) ili izvod iz registra o smrti (Registerauszug Tod) mogu zatražiti bračni partner, registrovani partner, preci, potomci ili osoba koja dokaže pravni interes.

• prijava smrti: besplatno;
• usmeni zahtjev: besplatno;
• pisani zahtjev: 21 euro;
• savezna taksa za izvod: 11 eura;
• administrativna taksa za izvod: 2,10 eura;
• potvrda o smrti za socijalno osiguranje: besplatno;
• elektronski izvod uz ID Austria: besplatno.

Kod ličnog dolaska izvod se obično izdaje odmah. Ako se šalje poštom, mogu nastati dodatni troškovi.

Kako se organizuje sahrana i ko je plaća?

U Austriji postoji obaveza sahranjivanja (Bestattungspflicht). Detalje i rokove uređuju pokrajinski zakoni o sahranjivanju, pa se pravila mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine. Za organizaciju sahrane potrebno je angažovati pogrebno preduzeće i obezbijediti grobno mjesto.

Dva osnovna oblika su ukop u zemlju, grob ili kripta, i kremacija sa sahranom urne. Sahranjivanje je dozvoljeno samo na odobrenom groblju ili u urnskom parku. Na opštinskim grobljima se u pravilu sahranjuju osobe koje su živjele u toj opštini ili su tamo umrle. Za druge osobe potrebna je saglasnost uprave groblja.

Troškovi zavise od vrste sahrane, kovčega ili urne i načina oproštaja, pa mogu znatno varirati. Ako ni porodica ni ostavina ne mogu pokriti troškove, organizuje se socijalna sahrana (Sozialbestattung). Njene troškove u pravilu snose pokrajina ili opština.

Grobno mjesto: koliko traje i koliko košta produženje?

Grobno mjesto se ne kupuje, već se dobija pravo korištenja. To pravo može biti nasljedno, ali se ne može prodati niti pokloniti.

• zemljani grob: uobičajeno 10 godina;
• grob sa kamenom pločom: uobičajeno 20 godina;
• kripta ili niša za urnu: uobičajeno 60 godina.

Nakon isteka roka obično je moguće produženje. Naknada za produženje iznosi približno između 72,67 i 363,36 eura, uz oko 10 eura pokrajinske administrativne takse. U Beču su troškovi obično viši. Tamo se o isteku roka ne šalje pojedinačno obavještenje; provjera i produženje mogu se obaviti putem internet-usluge Digitales Grab koju pruža Friedhöfe Wien.

Koga još treba obavijestiti?

• Penzijsko osiguranje: matični ured sam prijavljuje smrt socijalnom osiguranju. Samostalna prijava potrebna je samo ako to nije učinjeno. Penzija pripada do dana smrti, a nepripadajući iznosi moraju se vratiti.
• Udovička i siročadska penzija: za njih se mora podnijeti zahtjev. Ako nemate drugo zdravstveno osiguranje, zahtjev treba podnijeti brzo jer je za njega povezano i zdravstveno osiguranje.
• Osiguravajuće kuće: kod životnog osiguranja preporučuje se odmah obavijestiti osiguravača. Postojeće polise se uglavnom mogu izmijeniti ili otkazati neformalnim pismom.
• Ugovori: zakup stana, bankovni računi, ORF-doprinos, struja, gas, telefon, internet, pretplate i članarine.
• Vozilo: predstavnik ostavine obavještava nadležni organ za registraciju i saobraćaj.

U ostavinskom postupku nadležni notar poziva porodicu na zapisnik o smrtnom slučaju (Todesfallaufnahme). Na taj sastanak je korisno ponijeti testament, podatke o bankovnim računima, polise osiguranja i račune za sahranu.

Česta pitanja

Šta ako osoba umre u inostranstvu?

Potvrdu o smrti izdaje država u kojoj je osoba umrla. U Austriji se smrt tada ne prijavljuje, već se organizuje samo sahrana. Prevoz tijela u Austriju ili drugu državu može biti veoma skup i moguć je samo ako su obezbijeđena sredstva za troškove.

Da li se troškovi sahrane mogu odbiti od poreza?

Troškove prvenstveno treba platiti iz ostavine. Ako ostavina ne postoji ili nije dovoljna, moguće je priznati najviše 20.000 eura kao vanredni teret (außergewöhnliche Belastung). Odjeća za žalost i održavanje groba ne mogu se odbiti od poreza.

Koja prava ima vanbračni partner?

Ako je najmanje tri godine živio u zajedničkom domaćinstvu sa pokojnikom, vanbračnom partneru pripada zakonsko nasljedstvo. Ovo pravo prestaje godinu dana nakon smrti.

Može li se osoba koja je umrla u Austriji sahraniti u drugoj državi?

Da, sahrana u inostranstvu je moguća. Smrt se prvo mora prijaviti matičnom uredu, prevoz organizuje pogrebno preduzeće, a potreban je i višejezični dokument za prevoz pokojnika (Leichenpass).

Praktični koraci nakon smrtnog slučaja

1. Ako je smrt nastupila kod kuće, pozovite ljekara i ne pomjerajte tijelo prije Totenbeschau.
2. Kontaktirajte Bestattungsunternehmen i dogovorite prevoz i organizaciju sahrane.
3. Pripremite Anzeige des Todes, lične dokumente i matične isprave pokojnika.
4. Osigurajte da je smrt prijavljena nadležnom Standesamt-u najkasnije sljedećeg radnog dana.
5. Zatražite potrebne Sterbeurkunde ili Registerauszug Tod.
6. Obavijestite osiguravajuće kuće, banke, ugovorne partnere i druge relevantne institucije.
7. Pripremite testament, bankovne podatke, polise i račune za Todesfallaufnahme kod notara.
8. Provjerite mogućnost Sozialbestattung ako porodica ili ostavina ne mogu pokriti troškove.

Ovaj tekst je opšta informacija i ne predstavlja pravni, poreski, zdravstveni ili drugi stručni savjet. Za konkretan slučaj obratite se nadležnom Standesamt-u, pogrebnom preduzeću, notaru ili odgovarajućem stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at.