Povratni glagoli u nemačkom jeziku (Reflexivverben, „sich-glagoli“)

Šta je povratni glagol? U nemačkom postoje glagoli uz koje uvek stoji povratna zamenica (Reflexivpronomen). Oni izražavaju da je radnja subjekta usmerena na sam subjekt.
U srpskom se često prevode rečima „sebe“, „sebi“ ili nastavkom „-se“, ali se povratna zamenica u nekim slučajevima uopšte ne prevodi.
Primeri:
- Ich wasche mich. – Umivam se.
- Du freust dich. – Raduješ se.
- Er beeilt sich. – Žuri.
Povratne zamenice
Oblik zamenice zavisi od lica subjekta.
Akkusativ (akuzativ):
- ich – mich
- du – dich
- er/sie/es – sich
- wir – uns
- ihr – euch
- sie/Sie – sich
Dativ (dativ):
- ich – mir
- du – dir
- er/sie/es – sich
- wir – uns
- ihr – euch
- sie/Sie – sich
Akkusativ ili Dativ?
Padež povratne zamenice zavisi od toga da li u rečenici postoji još jedan objekat:
- Ako nema drugog objekta, povratna zamenica je u Akkusativu.
- Ich kämme mich. – Češljam se.
- Ako postoji drugi objekat, povratna zamenica je u Dativu, a drugi objekat u Akkusativu.
- Ich kämme mir die Haare. – Češljam svoju kosu.
Česti povratni glagoli
Sa Akkusativom
- sich ärgern (über + Akk.) – nervirati se zbog nečega
- sich beeilen – žuriti
- sich entspannen – opustiti se
- sich freuen (auf + Akk. / über + Akk.) – radovati se nečemu
- sich freuen auf + Akkusativ: koristi se kada se nešto još nije dogodilo, ali mu se radujemo i očekujemo ga. Ich freue mich auf die Ferien. – Radujem se odmoru, odnosno jedva ga čekam.
- sich freuen über + Akkusativ: koristi se kada se nešto već dogodilo ili se upravo dešava i pričinjava nam radost. Ich freue mich über dein Geschenk. – Radujem se tvom poklonu.
- sich interessieren (für + Akk.) – interesovati se za nešto
- sich konzentrieren (auf + Akk.) – koncentrisati se na nešto
- sich setzen – sesti
- sich wundern (über + Akk.) – čuditi se nečemu
Sa Dativom
- sich waschen – umivati se (ich wasche mir die Hände)
- sich anziehen – obući se (ich ziehe mir die Jacke an)
- sich ausziehen – svući se (er zieht sich die Schuhe aus)
- sich kämmen – češljati se (sie kämmt sich die Haare)
- sich vorstellen – predstaviti se / zamisliti (ich stelle mir ein Haus vor)
- sich leisten – priuštiti sebi nešto (ich kann mir das nicht leisten)
- sich merken – zapamtiti nešto (kannst du dir den Namen merken?)
Povratni glagoli sa predlogom
Mnogi povratni glagoli koriste određeni predlog, koji istovremeno određuje i padež. Zato glagol i njegov predlog treba učiti zajedno.
- sich anmelden (für + Akk.) – prijaviti se za nešto
- sich bewerben (um + Akk.) – konkurisati za nešto
- sich erinnern (an + Akk.) – sećati se nečega
- sich kümmern (um + Akk.) – brinuti o nečemu ili nekome
- sich vorbereiten (auf + Akk.) – pripremati se za nešto
- sich verlieben (in + Akk.) – zaljubiti se u nekoga
- sich verabreden (mit + Dativ) – dogovoriti susret sa nekim
- sich treffen (mit + Dativ) – sastati se sa nekim
- sich beschäftigen (mit + Dativ) – baviti se nečim
- sich unterhalten (mit + Dativ / über + Akk.) – razgovarati sa nekim o nečemu
- sich streiten (mit + Dativ / über + Akk.) – raspravljati se sa nekim o nečemu
- sich verabschieden (von + Dativ) – oprostiti se od nekoga
- sich erkundigen (bei + Dativ / nach + Dativ) – raspitati se kod nekoga o nečemu
- sich gewöhnen (an + Akk.) – navići se na nešto
- sich sehnen (nach + Dativ) – čeznuti za nečim
- sich beschweren (bei + Dativ / über + Akk.) – žaliti se nekome na nešto
- sich entschuldigen (bei + Dativ / für + Akk.) – izviniti se nekome zbog nečega
- sich informieren (über + Akk.) – informisati se o nečemu
- sich abgrenzen (von + Dativ) – distancirati se od nečega ili nekoga
Primeri rečenica
Akkusativ:
- Ich ärgere mich über den Lärm. – Nerviram se zbog buke.
- Sie freut sich auf die Ferien. – Raduje se odmoru.
- Wir konzentrieren uns auf die Arbeit. – Koncentrišemo se na posao.
Dativ:
- Ich ziehe mir die Schuhe an. – Obuvam cipele.
- Du wäschst dir die Hände. – Pereš ruke.
- Wir merken uns die Adresse. – Pamtimo adresu.
Sa predlogom:
- Ich interessiere mich für Geschichte. – Interesujem se za istoriju.
- Er erinnert sich an die Reise. – Seća se putovanja.
- Wir treffen uns mit den Freunden. – Sastajemo se sa prijateljima.
- Sie verabschiedet sich von ihrer Mutter. – Oprašta se od svoje majke.
- Ich beschwere mich über das Essen. – Žalim se na hranu.
Važno je zapamtiti
- Ne prevodi se svaki nemački povratni glagol povratnom konstrukcijom. Ich beeile mich. znači „Žurim“, bez posebne povratne forme u prevodu.
- Važno je razlikovati Akkusativ i Dativ: ich wasche mich znači „umivam se“, dok ich wasche mir die Hände znači „perem ruke“.
- Mnogi „sich-glagoli“ imaju stalnu dopunu, odnosno fiksni predlog koji treba naučiti zajedno sa glagolom, na primer sich erinnern an + Akk.
Zaključak
- Povratni glagoli su važna grupa u nemačkom jeziku.
- Koriste Akkusativ ili Dativ u zavisnosti od toga da li postoji drugi objekat.
- Mnogi glagoli imaju stalnu predlošku konstrukciju koja zahteva određeni padež.
- Ovi glagoli su veoma česti u svakodnevnoj komunikaciji, pa ih vredi učiti kroz cele izraze i primere.
Praktični koraci za učenje
- Zapišite svaki glagol zajedno sa povratnom zamenicom i predlogom, na primer sich erinnern an + Akk.
- Vežbajte parove rečenica kao što su Ich wasche mich i Ich wasche mir die Hände da biste razlikovali Akkusativ i Dativ.
- Za svaki novi glagol sastavite jednu kratku rečenicu iz svakodnevnog života.
- Redovno ponavljajte oblike mich, dich, sich, uns, euch i mir, dir, sich, uns, euch.