Njemački kondicional (Konjunktiv II)

Kondicional koristimo kada govorimo o nečemu što nije stvarno, nego je uvjetno, zamišljeno, željeno ili izraženo na uljudan način.
U njemačkom se taj način naziva Konjunktiv II.
Kako se tvori Konjunktiv II?
Konjunktiv II teoretski se tvori od oblika Präteritum (jednostavno prošlo vrijeme).
- Jaki glagoli: često dobivaju umlaut (a → ä, o → ö, u → ü) i nastavak.
- Mješoviti glagoli: tvore se slično, a ponekad dobivaju umlaut.
- Slabi glagoli: oblik Konjunktiva II jednak je obliku Präterituma.
Primjeri
gehen → ging (Präteritum) → ginge (Konjunktiv II)
kommen → kam → käme
fliegen → flog → flöge
wissen → wusste → wüsste
machen → machte → machte (potpuno isto kao prošlo vrijeme)
Problem kod slabih glagola
Kod slabih glagola, kao što su machen, kaufen, lernen i arbeiten, Konjunktiv II potpuno je jednak obliku Präterituma.
- machen → machte (prošlo vrijeme i kondicional)
- Er machte die Hausaufgaben. – Napravio je domaću zadaću. (prošlo vrijeme)
- Er machte die Hausaufgaben. – Napravio bi domaću zadaću. (kondicional)
Zbog toga je rečenica dvosmislena.
👉 Kod slabih glagola zato se gotovo uvijek koristi oblik würde + infinitiv:
- Er würde die Hausaufgaben machen. – Napravio bi domaću zadaću.
Mješoviti glagoli
Mješoviti glagoli, primjerice bringen, wissen i denken, teoretski imaju vlastiti oblik Konjunktiva II:
- wissen → wusste → wüsste
- bringen → brachte → brächte
Ovi su oblici pravilni i mogu se razumjeti i koristiti, ali se u govornom jeziku često upotrebljava i würde + infinitiv:
- Ich wüsste die Antwort. – Znao bih odgovor. (pravilno)
- Ich würde die Antwort wissen. – Znao bih odgovor. (često u govoru)
Posebnosti jakih glagola
Kod jakih glagola oblik Konjunktiva II jasno se razlikuje od Präterituma, pa je teoretski vrlo praktičan.
- gehen → ginge
- kommen → käme
- fliegen → flöge
Primjeri:
- Ich ginge ins Kino. – Otišao bih u kino.
- Er käme gern mit. – Rado bi pošao s nama.
- Wir flögen nach Wien. – Letjeli bismo u Beč.
👉 Ovi su oblici gramatički potpuno pravilni, ali se u svakodnevnom govoru i kod jakih glagola često koristi oblik würde:
- Ich würde ins Kino gehen.
- Er würde gern mitkommen.
Teorija i praksa
- Prema teoriji: svaki glagol ima vlastiti oblik Konjunktiva II izveden iz Präterituma.
- U praksi:
- slabi glagoli → gotovo uvijek würde + infinitiv
- mješoviti glagoli → moguć je vlastiti oblik, ali često se koristi i würde + infinitiv
- jaki glagoli → imaju prepoznatljive oblike (ginge, käme, flöge), ali je u govoru čest i oblik s würde
Ako za svaki glagol znate upotrijebiti konstrukciju würde + infinitiv, u razgovoru ćete biti razumljivi. Ipak, za ispite iz jezika i pisane tekstove korisno je poznavati i vlastite oblike jakih i mješovitih glagola.
Usporedni primjeri
gehen (jaki glagol)
- Ich ginge nach Hause. – Otišao bih kući.
- Ich würde nach Hause gehen. – Otišao bih kući. (češće u govoru)
wissen (mješoviti glagol)
- Ich wüsste die Antwort. – Znao bih odgovor.
- Ich würde die Antwort wissen. – Znao bih odgovor. (prihvatljivo u govoru)
machen (slabi glagol)
- ✗ Ich machte die Hausaufgaben. – dvosmisleno: može biti prošlo vrijeme ili kondicional
- ✔ Ich würde die Hausaufgaben machen. – Napravio bih domaću zadaću.
Sažetak
Njemački kondicional, odnosno Konjunktiv II, teoretski se kod svih glagola tvori na temelju Präterituma.
- Kod jakih glagola dobivamo jasne oblike kao što su ginge, käme i flöge.
- Mješoviti glagoli također imaju prepoznatljive oblike, primjerice wüsste i brächte, ali se često koriste i opisno.
- Kod slabih glagola Konjunktiv II i Präteritum potpuno su jednaki, pa je gotovo uvijek najbolje upotrijebiti würde + infinitiv.
U praksi je würde + infinitiv univerzalna i svakodnevno korištena konstrukcija. Ipak, vlastite oblike jakih i mješovitih glagola dobro je poznavati jer se često pojavljuju u pisanom jeziku i na ispitima.
Praktični koraci
- Za slabe glagole koristite konstrukciju würde + infinitiv.
- Naučite najčešće oblike jakih glagola, poput ginge, käme i flöge.
- Prepoznajte oblike mješovitih glagola, poput wüsste i brächte.
- U pisanom jeziku i na ispitu prednost dajte vlastitim oblicima kada ih poznajete.