Prijevremena mirovina u Austriji 2026.: Korridorpension, Schwerarbeitspension i dugi staž

U Austriji je moguće otići u mirovinu prije redovne dobne granice, ali uvjeti i umanjenja ovise o odabranom modelu. Od 2026. postoji i fleksibilna mogućnost djelomične mirovine, odnosno Teilpension.
Što se smatra prijevremenom mirovinom?
Svi oblici prijevremene mirovine povezuju se s redovnom dobi za mirovinu, odnosno Regelpensionsalter. Za muškarce ona iznosi 65 godina. Za žene je do 2024. iznosila 60 godina, a 2026. iznosi 61,5 godina.
Osoba koja ode u mirovinu prije te dobi u pravilu dobiva umanjenje, odnosno Abschlag, za svaki mjesec ranijeg početka mirovine. Visina umanjenja ovisi o vrsti mirovine.
Kolika su umanjenja kod pojedinih mirovina?
- Korridorpension: 0,425 % mjesečno, odnosno 5,1 % godišnje.
- Schwerarbeitspension: 0,15 % mjesečno, odnosno 1,8 % godišnje, uz ukupno ograničenje od najviše 9 %.
Kod mirovine za težak rad umanjenje je, dakle, znatno blaže nego kod Korridorpension.
Korridorpension: važna pravila
Korridorpension uvedena je reformom mirovinskog sustava iz 2005. godine, poznatom kao Pensionsharmonisierung. Osnovu za izračun čini mirovinski račun, odnosno Pensionskonto.
Posebno je važno pravilo o radu uz ovu mirovinu. Ako osoba uz Korridorpension ostvaruje prihod iznad granice za neznatno zaposlenje, odnosno Geringfügigkeitsgrenze, mirovina prestaje. Ta granica 2026. iznosi 551,10 eura mjesečno.
S druge strane, za svaki mjesec u kojem je Korridorpension bila obustavljena, buduća se mirovina povećava za 0,55 %.
Schwerarbeitspension za osobe s teškim radom
Kod Schwerarbeitspension također postoji umanjenje ako se mirovina počne primati prije redovne dobne granice. Ono iznosi 0,15 % mjesečno, odnosno 1,8 % godišnje.
Ukupno umanjenje može iznositi najviše 9 %. Zbog toga se mirovina zbog ranijeg početka ne može umanjiti za više od tog postotka.
Dugi staž i Hacklerregelung
Prijašnju prijevremenu starosnu mirovinu za dugi staž, odnosno vorzeitige Alterspension bei langer Versicherungsdauer, zamijenila je Korridorpension. Ipak, osobama s dugim osiguranjem i dalje je moguć raniji odlazak u mirovinu prema pravilima za dugi staž, poznatima kao Langzeitversichertenregelung ili Hacklerregelung.
Kada osoba dosegne redovnu dob za mirovinu, prijevremena mirovina prelazi u redovnu starosnu mirovinu u nepromijenjenom iznosu.
Ako su nakon odobrenja prijevremene mirovine ostvareni dodatni mjeseci obveznog osiguranja, ti se mjeseci uzimaju u obzir i mogu donijeti veći dodatak, odnosno Steigerungsbetrag.
Nova mogućnost od 2026.: Teilpension
Od 1. siječnja 2026. postoji djelomična mirovina, odnosno Teilpension. Cilj je omogućiti starijim zaposlenicima da smanje radno vrijeme, nastave raditi i istodobno primaju dio mirovine.
Uvjeti za Teilpension
- osoba mora imati pravo na Korridorpension, Schwerarbeitspension, mirovinu prema pravilima za dugi staž ili starosnu mirovinu;
- radno vrijeme mora se smanjiti najmanje 25 %, a najviše 75 %;
- poslodavac mora pristati na smanjenje radnog vremena;
- prihod i dalje mora biti iznad granice za neznatno zaposlenje;
- ne smije već postojati pravomoćno odobrena vlastita mirovina.
Koliki je iznos djelomične mirovine?
Iznos ovisi o postotku smanjenja radnog vremena i ukupnom knjiženju na mirovinskom računu iz prethodne godine, odnosno Gesamtgutschrift.
- uz smanjenje radnog vremena od 25 % do 40 %: 25 % ukupnog knjiženja;
- uz smanjenje veće od 40 % do 60 %: 50 % ukupnog knjiženja;
- uz smanjenje veće od 60 % do 75 %: 75 % ukupnog knjiženja.
Ako se Teilpension koristi prije redovne dobi, primjenjuju se umanjenja predviđena za odgovarajući oblik mirovine. U obzir se uzima i Frühstarterbonus.
Uz Teilpension se ne isplaćuju Ausgleichszulage, odnosno doplatak za izjednačavanje, ni Kinderzuschuss, odnosno dječji dodatak.
Mirovinski račun zatvara se samo za dio koji se koristi. Preostali dio i dalje raste na temelju ostvarenog prihoda. Kada osoba konačno ode u mirovinu, isplaćuje se puni iznos. Osoba koja radi i nakon redovne dobi za mirovinu dobiva dodatak, odnosno Zuschlag.
Gdje i kada podnijeti zahtjev?
Nadležna je ustanova za mirovinsko osiguranje, u pravilu Pensionsversicherungsanstalt (PVA). Zahtjev je preporučljivo podnijeti približno tri mjeseca prije željenog datuma početka, odnosno Stichtag.
Zahtjev može biti i neformalno pismo, a obrazac se tada može dostaviti naknadno. Elektronička predaja moguća je uz identifikaciju putem sustava ID Austria. Postupak je besplatan.
Pensionsversicherungsanstalt odlučuje rješenjem, odnosno Bescheidom. Protiv rješenja moguće je u roku od tri mjeseca od dostave pokrenuti postupak pred nadležnim radnim i socijalnim sudom, odnosno Arbeits- und Sozialgericht.
Česta pitanja
Mogu li raditi uz Korridorpension?
Da, ali ako prihod 2026. premaši 551,10 eura mjesečno, Korridorpension prestaje. Za svaki mjesec bez isplate kasnija se mirovina povećava za 0,55 %.
Kod koje je prijevremene mirovine umanjenje najmanje?
Kod Schwerarbeitspension: umanjenje iznosi 0,15 % mjesečno, a ukupno najviše 9 %.
Što se događa s mirovinom prema Hacklerregelung kada se dosegne redovna dob?
Ona se u nepromijenjenom iznosu pretvara u redovnu starosnu mirovinu. Dodatni mjeseci osiguranja mogu donijeti veći Steigerungsbetrag.
Mogu li uz Teilpension dobivati Ausgleichszulage?
Ne. Uz Teilpension se ne isplaćuju Ausgleichszulage ni Kinderzuschuss jer mirovinski račun još nije u cijelosti zaključen.
Praktični koraci
- Provjerite svoju dob za redovnu mirovinu i podatke na računu Pensionskonto.
- Usporedite uvjete za Korridorpension, Schwerarbeitspension, Langzeitversichertenregelung i Teilpension.
- Provjerite kako bi prijevremeni početak utjecao na iznos mirovine i koja bi se umanjenja primijenila.
- Ako planirate odlazak u mirovinu, obratite se ustanovi Pensionsversicherungsanstalt (PVA) približno tri mjeseca prije planiranog datuma.
- Za Teilpension prethodno dogovorite smanjenje radnog vremena s poslodavcem.
- Pažljivo provjerite dobiveni Bescheid. Ako se ne slažete s odlukom, rok za postupak pred Arbeits- und Sozialgerichtom iznosi tri mjeseca od dostave.
Napomena: Ovaj je tekst informativan i ne predstavlja pravno, mirovinsko ili drugo stručno savjetovanje. Za konkretnu procjenu obratite se Pensionsversicherungsanstalt ili odgovarajućem stručnjaku.
Izvor: oesterreich.gv.at