ECTS, STEOP i Bologna: kako je organiziran austrijski sveučilišni sustav

Ako u Austriji želite upisati sveučilište ili se za to priprema vaše dijete, brzo ćete se susresti s kraticama Bologna, ECTS i STEOP. One određuju strukturu studija, način mjerenja studijskog uspjeha i ono što vas očekuje u prvom semestru.

Što je Bologna-proces?

Bologna-proces (Bologna-Prozess) reforma je europskog visokog obrazovanja. Temeljnu deklaraciju 1999. godine potpisalo je 29 europskih država. Cilj je bio stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja (Europäischer Hochschulraum, EHR), u kojem se studenti, nastavnici i istraživači mogu jednostavnije kretati, a studijski programi lakše razumjeti i uspoređivati.

Europski prostor visokog obrazovanja proglašen je 2010. godine na jubilarnoj konferenciji u Budimpešti i Beču. Danas u njemu sudjeluje 49 europskih država i Europska komisija. Predstavništvo Rusije i Bjelorusije suspendirano je u travnju 2022. Sudjelovanje je dobrovoljno: države se obvezuju vlastite sustave razvijati u skladu sa zajedničkim ciljevima.

Najvažniji elementi Bologna-procesa su:

• jasne i usporedive diplome,
• trostupanjski sustav studiranja: Bachelor, Master i Doktor/PhD,
• ECTS sustav bodovanja,
• poticanje mobilnosti i cjeloživotnog učenja,
• zajednički europski standardi osiguranja kvalitete.

Što znači ECTS?

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) europski je sustav prijenosa i prikupljanja bodova. Na austrijskim se sveučilištima kolegiji i pojedine faze studija mjere u ECTS bodovima (ECTS-Anrechnungspunkte).

ECTS u Europskoj uniji olakšava međusobno priznavanje položenih kolegija i ispita. To je posebno važno ako promijenite studij ili ustanovu odnosno provedete semestar u inozemstvu.

Priznavanje prethodnog obrazovanja

Ako ste sadržaj nekog kolegija već svladali, možete zatražiti priznavanje prethodno ostvarenih obrazovnih postignuća (Anerkennung von Lernleistungen). Nakon priznavanja taj ispit ne morate ponovno polagati. Priznavanje nije automatsko, nego je potrebno podnijeti zahtjev.

• Prethodni studij na priznatoj domaćoj ili stranoj visokoškolskoj ustanovi: nema navedenog gornjeg ograničenja.
• Općeobrazovna ili strukovna srednja škola, primjerice HAK ili HTL: najviše 60 ECTS.
• Strukovna ili druga kvalifikacija, ako to dopušta statut ustanove: najviše 60 ECTS.
• Srednjoškolsko obrazovanje i kvalifikacija zajedno: ukupno najviše 90 ECTS.

Na sveučilištima i pedagoškim visokim školama o studijskim pitanjima odlučuje nadležno tijelo. Na stručnim visokim školama (Fachhochschule) odluku donosi vodstvo studija. Prije odlaska na Erasmus možete zatražiti da se unaprijed utvrdi mogu li se kolegiji iz inozemstva priznati. Kod zajedničkih prekograničnih studija (joint programmes) to je već dio programa.

Što je STEOP i kada se mora završiti?

STEOP (Studieneingangs- und Orientierungsphase) uvodna je i orijentacijska faza studija. Namijenjena je svim studentima koji tek počinju studij te daje pregled najvažnijih sadržaja odabranog studija.

STEOP je dio svakog Bachelor- i Diplomstudiuma, osim studija na umjetničkim sveučilištima. Primjenjuje se i na još postojeće diplomske studije, primjerice pravo i katoličku teologiju. Na studijima medicine, dentalne medicine, veterine i psihologije STEOP se može ukinuti uredbom.

• Vrijeme održavanja: prvi semestar.
• Opseg: najmanje 8, a najviše 20 ECTS.
• Broj ispita: najmanje dva.
• Termini ispita: najmanje dva po semestru; jedan od njih može biti izvan nastavnog razdoblja.
• Ponavljanje: u pravilu tri puta.
• Kolegiji koji se mogu upisati unaprijed: prema studijskom programu najviše 22 ECTS.

Osnovno je pravilo da druge kolegije i ispite možete završavati tek nakon što uspješno položite sve ispite u sklopu STEOP-a. Studijski program (Curriculum) može predvidjeti iznimku i dopustiti najviše 22 ECTS iz nastavka studija prije završetka STEOP-a. Termini ispita trebaju biti organizirani tako da student nakon uspješnog završetka STEOP-a može nastaviti studij u sljedećem semestru.

Važno: ako na posljednjem dopuštenom pokušaju ponovno ne položite jedan od obveznih STEOP ispita, prestaje vaš upis (Zulassung) na taj studij.

Tko može početi studij u Austriji?

Temeljni uvjet za studij najčešće je matura (Reifeprüfung, Matura). Matura završene općeobrazovne gimnazije (AHS) omogućuje upis na sveučilište, stručnu visoku školu i pedagošku visoku školu. Isto vrijedi i za maturu i diplomu završene strukovne srednje škole (BHS).

Za pojedine studije potrebni su dodatni ispiti (Zusatzprüfung) iz latinskog, grčkog, deskriptivne geometrije ili biologije ako te predmete u školi niste učili u dovoljnom broju sati. Za latinski ispit, primjerice, nema potrebe ako ste ga uspješno završili s najmanje 10 tjednih sati.

Studij je moguć i bez mature putem ispita za stjecanje studijske kvalifikacije (Studienberechtigungsprüfung). Uvjet je navršenih 20 godina, državljanstvo države članice EU-a ili EGP-a odnosno pripadnost određenoj skupini osoba te odgovarajuće prethodno obrazovanje. Ispit se sastoji od pet dijelova i daje pravo upisa samo na odabranu skupinu studija.

Česta pitanja

Koliko ECTS bodova nosi STEOP?

Ovisno o studiju, STEOP nosi najmanje 8 i najviše 20 ECTS bodova.

Koliko puta mogu ponavljati STEOP ispit?

U pravilu tri puta, kao i druge ispite.

Priznaju li se predmeti iz HTL-a ili HAK-a?

Da, na temelju zahtjeva može se priznati najviše 60 ECTS. Zajedno s drugim kvalifikacijama ukupno se može priznati najviše 90 ECTS.

Ima li svaki studij STEOP?

Ne. Umjetnička sveučilišta nemaju STEOP, a na studijima medicine, dentalne medicine, veterine i psihologije STEOP se može ukinuti.

Praktični koraci prije početka studija

1. Provjerite pripada li željeni studij sustavu Bachelor, Master ili Diplomstudium i postoji li STEOP.
2. Pročitajte aktualni studijski program (Curriculum), osobito pravila o STEOP-u, broju pokušaja i kolegijima koji se mogu upisati unaprijed.
3. Pripremite svjedodžbe, diplome i dokaze o prethodno položenim kolegijima ako želite zatražiti Anerkennung von Lernleistungen.
4. Zahtjev za priznavanje podnesite nadležnom tijelu sveučilišta, odnosno vodstvu studija na Fachhochschule.
5. Ako nemate maturu, provjerite ispunjavate li uvjete za Studienberechtigungsprüfung.
6. Za posebne uvjete, dodatne ispite i aktualne rokove obratite se izravno odabranoj visokoškolskoj ustanovi.