Domovi za starije u Austriji: troškovi, plaćanje i džeparac u 2026.

Kada kućna njega i mobilne socijalne usluge više nisu dovoljne, može se razmotriti preseljenje u dom za starije ili ustanovu za njegu (Alten- und Pflegeheim). U nastavku je pregled prijema, troškova, načina plaćanja i iznosa koji korisniku može ostati u 2026. godini.

Kada dolazi u obzir dom za starije?

Potreba za njegom s godinama može rasti. Dok je moguće, mnoge osobe koriste mobilne socijalne usluge i njegu kod kuće. Ako takva pomoć više ne može pokriti potrebe, mogući su smještaj u domu za starije ili ustanovi za njegu.

Osnovno je načelo dobrovoljnosti (Prinzip der Freiwilligkeit): osoba se ne smije primiti u dom bez njezina izričitog pristanka.

Kako se podnosi zahtjev?

Ovisno o osnivaču ustanove, potrebno je podnijeti pisani zahtjev. Uobičajeni prilozi su:

• osobni dokumenti,
• dokazi o potrebi za njegom, primjerice liječnička potvrda,
• dokumenti o financijskom stanju.

O potrebnim koracima najbolje je pravodobno pitati upravu doma (Heimverwaltung). Dostupan je i ogledni ugovor za smještaj (Musterheimvertrag).

Koliko košta dom za starije?

Ne postoji jedinstvena cijena za cijelu Austriju. Trošak ovisi prije svega o:

• saveznoj pokrajini u kojoj se dom nalazi,
• tome vodi li dom javni ili privatni osnivač.

U mnogim domovima naknada se sastoji od osnovnog iznosa i dodatka koji ovisi o opsegu potrebne njege. Taj je dodatak najčešće povezan sa stupnjem naknade za njegu (Pflegegeld). Budući da se konkretni iznosi razlikuju, potrebno ih je provjeriti izravno kod odabrane ustanove.

Tko plaća troškove?

Financiranje se u pravilu odvija u nekoliko koraka:

1. Najprije se koriste vlastiti prihodi korisnika, uključujući Pflegegeld, mirovinu ili rentu te druge prihode.
2. Ako to nije dovoljno za pokrivanje ukupnih troškova, razliku u pravilu može pokriti socijalna pomoć ili minimalna naknada (Sozialhilfe/Mindestsicherung), uz uvjete propisane pokrajinskim zakonom o provedbi socijalne pomoći (Sozialhilfeausführungsgesetz).

Koliko novca ostaje korisniku?

Ako u financiranju sudjeluje socijalna pomoć, korisniku mjesečno ostaje džeparac (Taschengeld):

• 20 % mirovine, zajedno s posebnim isplatama (Sonderzahlungen),
• 10 % iznosa Pflegegeld za 3. stupanj.

Zaštita imovine i ukidanje Pflegeregressa

Od 1. siječnja 2018. u okviru socijalne pomoći zabranjeno je posezati za imovinom radi pokrivanja troškova njege (Verbot des Pflegeregresses).

Zaštita se odnosi na:

• osobu koja živi u ustanovi za njegu,
• njezine članove obitelji,
• nasljednike,
• osobe koje su od nje primile dar.

Pravilo je sadržano u Općem zakonu o socijalnom osiguranju (ASVG) i vrijedi u cijeloj Austriji. Od 1. siječnja 2018. takav se regresni zahtjev više ne može ostvarivati, postupci koji su bili u tijeku morali su biti obustavljeni, a suprotne pokrajinske odredbe izgubile su važenje.

Privremeni smještaj i kratkotrajna njega

Dom ne mora uvijek biti trajno rješenje. Postoje i privremeni oblici smještaja:

• Prijelazna njega (Übergangspflege): za razdoblje u kojem postoji potreba za njegom, primjerice nakon boravka u bolnici i tijekom rehabilitacije.
• Kratkotrajna njega (Kurzzeitpflege): kada član obitelji koji pruža njegu neko vrijeme ne može obavljati tu skrb, primjerice zbog zdravstvenih ili poslovnih razloga.
• Njega tijekom odmora (Urlaubspflege): za rasterećenje članova obitelji koji se brinu o osobi tijekom njihova odmora.

Kod privremenog smještaja preporučuje se zasad ne odustajati od stana.

Kako odabrati odgovarajući dom?

Nationales Qualitätszertifikat für Alten- und Pflegeheime (NQZ) mogu dobiti domovi koji se redovito usmjeravaju na što bolju kvalitetu života korisnika. Preduvjet su uveden sustav upravljanja kvalitetom i samoprocjena.

Publikacija „Wohnen im Altenheim“ može se naručiti uz naknadu. Sadrži kriterije za odabir doma te informacije o troškovima i pravima korisnika i članova obitelji.

Česta pitanja

Mora li se svatko preseliti u dom?

Ne. Prijem je dobrovoljan i moguć je samo uz izričit pristanak.

Moraju li članovi obitelji plaćati troškove doma?

U okviru socijalne pomoći od 1. siječnja 2018. zabranjeno je posezati za imovinom članova obitelji radi pokrivanja troškova njege.

Koliko ostaje korisniku ako sudjeluje Sozialhilfe?

Ostaje mu 20 % mirovine, zajedno s posebnim isplatama, te 10 % iznosa Pflegegeld za 3. stupanj.

Košta li svaki dom jednako?

Ne. Cijena ovisi o saveznoj pokrajini i o tome je li dom javni ili privatni.

Praktični koraci

1. Procijenite može li se potrebna skrb još osigurati mobilnim socijalnim uslugama.
2. Kontaktirajte upravu odabranih domova (Heimverwaltung) i zatražite informacije o prijemu, slobodnim mjestima i cijeni.
3. Pripremite osobne dokumente, liječničke dokaze o potrebi za njegom i dokumente o prihodima i imovinskom stanju.
4. Provjerite koji dio troškova pokrivaju mirovina i Pflegegeld, a pod kojim se uvjetima može zatražiti Sozialhilfe/Mindestsicherung.
5. Ako je potreban samo privremeni smještaj, raspitajte se o mogućnostima Übergangspflege, Kurzzeitpflege ili Urlaubspflege.
6. Usporedite domove, ugovorne uvjete i informacije o kvaliteti, uključujući eventualni NQZ.

Ovaj je pregled informativan i nije pravno, financijsko ni zdravstveno savjetovanje. Za konkretan slučaj obratite se nadležnoj ustanovi, stručnjaku ili savjetovalištu. Izvor: oesterreich.gv.at.