Spor sa komšijama u Austriji: buka, ograde, drveće i dim

Ažurirano: 2026-10-26

Život pored komšija u Austriji može donijeti sitne nesuglasice: glasnu zabavu, grane koje prelaze granicu parcele, dim roštilja ili dotrajalu ogradu. Austrijsko pravo određene smetnje smatra uobičajenim, ali postoje granice i uređen postupak za rješavanje problema.

Osnovno pravilo: uobičajena mjera u konkretnom mjestu

Kod većine komšijskih smetnji, kao što su buka, dim, miris, svjetlost ili drveće, važe dva uslova. Tužbu za prestanak smetnji (Unterlassungsklage) možete podnijeti ako smetnja:

prelazi uobičajenu mjeru u tom mjestu (ortsübliches Maß), i
bitno ograničava uobičajeno korištenje parcele.

Šta je uobičajeno zavisi od regionalnih okolnosti. Ono što je normalno u selu ne mora biti prihvatljivo u gradskoj stambenoj zoni. Svaki slučaj se procjenjuje pojedinačno, a konačnu odluku donosi sud.

Buka: kada postaje nedopuštena?

Nije dozvoljeno stvarati nepristojno uznemirujuću buku ni tokom dana. Tokom uobičajenog vremena za odmor, naročito noću, nedjeljom i praznicima, kriterij je stroži.

Važno je znati da ne postoji zakonom propisana apsolutna noćna tišina između 22 i 6 sati. I u tom periodu se u svakom slučaju posebno provjerava da li je buka bila nepristojna. To na licu mjesta obično provjerava policija.

Opštine mogu posebno urediti vrijeme za košenje trave i druge bučne aktivnosti, pa se pravila razlikuju od mjesta do mjesta.

Lajanje pasa: u načelu se mora tolerisati, osim ako dostigne nepristojan obim. Tada može biti riječ o upravnom prekršaju, a prijava se može podnijeti nadležnim sigurnosnim organima.

Drveće, grmlje i grane koje prelaze granicu

Sjenu koju stvaraju komšijina stabla u načelu morate trpjeti. Uklanjanje grana možete zahtijevati samo ako su ispunjeni uslovi za prekoračenje uobičajene mjere i bitno ograničenje korištenja, te ako se smetnja razumno ne može tolerisati. Izuzetak predstavljaju biljke zaštićene na saveznom ili pokrajinskom nivou.

Vlasnik u načelu nije dužan da ukloni grane ili korijenje koji prelaze na susjednu parcelu. Međutim, na vlastitoj parceli možete ih odsjeći na osnovu prava uklanjanja nadvijenih dijelova (Überhangsrecht).

Uobičajeno uklanjanje grana: troškove snosite sami.
Neposredna opasnost, na primjer trula grana koja može pasti: vlasnik stabla snosi polovinu troškova.

Rezanje mora biti stručno i mora se paziti da se biljka što manje ošteti. Plodove koji rastu na grani koja prelazi na vašu parcelu možete ubrati.

Granično stablo (Grenzbaum)

Stablo pripada vlasniku zemljišta iz kojeg raste njegovo stablo. Ako deblo tačno stoji na granici parcela, stablo je u zajedničkom vlasništvu. Nijedan komšija ga ne smije posjeći bez saglasnosti drugog.

Ograda: ko je gradi i održava?

Prema § 858 Opšteg građanskog zakonika (ABGB), svaki vlasnik parcele u načelu treba postaviti razgraničenje na njenoj desnoj strani, gledano s ulice prema glavnom ulazu. Vrstu ograde određuje lokalni običaj.

Ako se ulazi na susjedne parcele nalaze na različitim stranama, zakon to posebno ne uređuje. U takvoj situaciji komšije se obično moraju dogovoriti. Za ogradu na zadnjoj strani parcele ne postoji zakonska obaveza.

Ograda ili živica pripada vlasniku na čijoj se parceli nalazi, koji u pravilu snosi i troškove održavanja.
Vlasnik u pravilu nije dužan da je popravi, osim ako bi komšiji nastala šteta ili lokalni građevinski propisi nalažu popravku.
Kod zajedničke ograde obje strane mogu koristiti polovinu koja im pripada i proporcionalno učestvuju u troškovima održavanja.

Dim, miris, svjetlost i predmeti koji padaju na parcelu

Određeni nivo dima, toplote, mirisa i gasova mora se tolerisati. Ako smetnja prelazi uobičajenu mjeru i bitno ograničava korištenje parcele, možete podnijeti tužbu za prestanak smetnji. Dim koji se direktno usmjerava na vašu parcelu u svakom slučaju je zabranjen, osim ako komšija za to ima posebno pravo.

U načelu morate tolerisati i komšijsku rasvjetu. Međutim, ako je toliko jaka da bitno narušava vaš san, moguće je podnijeti tužbu.

Čvrsti predmeti, kao što su grane, kamenje, snijeg koji klizi s krova, zemlja ili lopte, u načelu ne smiju dospjeti na susjednu parcelu.

Kome se obratiti i kojim redoslijedom?

Razgovor: prvo pokušajte direktno razgovarati s komšijom.
Vansudsko mirenje: možete se obratiti tijelu za mirenje (Schlichtungsstelle), medijatoru ili pokušati sudsko poravnanje (prätorischer Vergleich). U načelu se sudu obraćate tek nakon ovog pokušaja.
Prijava zbog buke: obratite se policiji, okružnoj upravi (Bezirkshauptmannschaft), odnosno magistratu ili opštinskoj upravi.
Tužba za prestanak smetnji: posljednji korak je postupak pred sudom.

Samostalna zaštita bez odluke nadležnih dozvoljena je samo ako bi sudska odluka stigla prekasno, i to u veoma uskim okvirima. U suprotnom takvo postupanje može biti kažnjivo.

Posebna pravila za susjedni poslovni objekat

Protiv susjednog preduzeća u pravilu se ne može podnijeti tužba za prestanak smetnji, ali se prijava može podnijeti nadležnom organu za obavljanje djelatnosti (Gewerbebehörde). Ako preduzeće krši službene uslove, protiv njega može biti moguće pokrenuti sudski postupak.

Česta pitanja

Mogu li pozvati policiju ako komšija noću pravi buku?

Da. Buka može predstavljati prekršaj, a policija na licu mjesta procjenjuje da li je bila nepristojna.

Može li komšija posjeći zajedničko granično stablo?

Ne bez vaše saglasnosti. Granično stablo je u zajedničkom vlasništvu.

Mogu li zabraniti komšijinoj mački da prolazi kroz moje dvorište?

U načelu ne. Ne postoji obaveza da mačka bude zatvorena, a njeno povremeno prelaženje obično se mora tolerisati.

Mogu li uticati na komšijinu gradnju?

Samo u pogledu poštovanja građevinskih propisa, uključujući pokrajinske propise o udaljenostima. Ako dobijete poziv za građevinsku raspravu (Bauverhandlung), preporučljivo je da učestvujete.

Praktični koraci

Zabilježite datume, vrijeme, vrstu i trajanje smetnje.
Mirno razgovarajte s komšijom i pokušajte postići konkretan dogovor.
Provjerite lokalne opštinske propise, posebno za buku, košenje trave i ograde.
Ako problem traje, obratite se tijelu za mirenje (Schlichtungsstelle) ili medijatoru.
Kod neposredne buke ili opasnosti obratite se policiji ili nadležnoj upravi.
Prije podnošenja tužbe zatražite pravni savjet, jer sud procjenjuje okolnosti svakog slučaja pojedinačno.

Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se advokatu ili drugom pravnom stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at