Zentralmatura: kako funkcioniše austrijska matura u školama AHS i BHS

U Austriji se završni ispit u svakodnevnom govoru naziva Zentralmatura. U gimnazijama i stručnim srednjim školama ispit počiva na ista tri stuba, ali se detalji razlikuju. To je važno znati ako vi ili vaše dete završavate školu u Austriji.
Šta je Zentralmatura i na koga se odnosi?
Zentralmatura je delimično standardizovani, kompetencijski usmereni završni ispit (teilstandardisierte kompetenzorientierte Reifeprüfung). U stručnim srednjim školama istovremeno predstavlja i stručni završni ispit, pa se naziva Reife- und Diplomprüfung.
Odnosi se na dve vrste škola:
- AHS – opšteobrazovna srednja škola, odnosno gimnazija;
- BHS – viša stručna srednja škola, na primer HAK ili HTL.
Zentralmatura je u AHS školama obavezna od školske 2014/2015. godine, a u BHS školama od školske 2015/2016. godine.
Čemu služi centralizovana matura?
Cilj Zentralmatura je veća pravičnost i to da svi učenici polažu ispite pod istim uslovima. Standardizovani zadaci takođe olakšavaju ustanovama za nastavak školovanja poređenje različitih završnih ocena i diploma.
Tri stuba ispita
Ispit je modularno organizovan. To znači da učenik može pristupiti usmenom delu čak i ako prvi ili drugi stub nije uspešno položen.
- Prvi stub: završni rad;
- drugi stub: pismeni ispiti (Klausurprüfung);
- treći stub: usmeni ispiti.
Učenik može da bira između kombinacije od tri pismena i tri usmena ispita ili četiri pismena i dva usmena ispita.
Razlike između AHS i BHS
- AHS: završni rad (Abschließende Arbeit, ABA) je izboran i predstavlja se uz diskusiju. Predviđeno je 3, 4 ili 5 pismenih i 2, 3 ili 4 usmena ispita.
- BHS: diplom rad (Diplomarbeit) je obavezan i predstavlja se uz diskusiju. Predviđeno je 3 ili 4 pismena i 2 ili 3 usmena ispita.
Završni rad u AHS školi
Temu treba dogovoriti sa nastavnikom koji će ocenjivati rad najkasnije do kraja marta pretposlednje školske godine. Umesto rada, do školske 2028/29. godine može se izabrati još jedan pismeni ili usmeni ispit.
Diplomarbeit u BHS školi
Učenici BHS škole obavezno rade diplom rad iz svoje stručne oblasti ili iz poslovnog sveta. Po mogućnosti, rad se izrađuje u timovima od 2 do 5 učenika.
- Tim i tema određuju se na kraju pretposlednje godine, a najkasnije u prve tri nedelje poslednje školske godine.
- Rad se izrađuje tokom poslednje školske godine.
- Rok za predaju je najkasnije četiri nedelje pre početka pismenih ispita.
U obe vrste škole, ako je završni rad ocenjen kao nedovoljan, mora se ponoviti sa novom temom.
Koji predmeti imaju centralizovane zadatke?
Deo pismenih zadataka je jedinstven i priprema se centralno. To su:
- nastavni jezik: nemački, kao i jezici priznatih manjina – slovenački, hrvatski i mađarski;
- matematika, odnosno primenjena matematika u BHS školi;
- engleski, francuski, italijanski i španski;
- u AHS školi dodatno grčki i latinski.
Zadatke za ostale pismene predmete, na primer za druge strane jezike, nacrtnu geometriju ili fiziku, priprema sama škola. Usmena pitanja takođe sastavljaju nastavnici škole, pa se u njima mogu odraziti njeni stručni prioriteti.
Termini centralizovanih pismenih ispita 2026.
Glavni termini za školsku 2025/2026. godinu bili su:
- Nemački (AHS/BHS/BRP): 5. maj 2026, utorak;
- Latinski (AHS): 6. maj 2026, sreda;
- Engleski (AHS/BHS/BRP): 7. maj 2026, četvrtak;
- Francuski (AHS/BHS): 8. maj 2026, petak;
- (Primenjena) matematika (AHS/BHS/BRP): 11. maj 2026, ponedeljak;
- Španski, slovenački, hrvatski i mađarski kao nastavni jezik (AHS/BHS): 12. maj 2026, utorak;
- Italijanski (AHS/BHS): 13. maj 2026, sreda;
- Grčki (AHS): 15. maj 2026, petak.
Za termine naredne školske godine potrebno je proveriti aktuelne informacije škole ili zvanične izvore.
Kako se ocenjuje Zentralmatura?
Uspeh učenika u poslednjoj školskoj godini čini polovinu konačne ocene iz odgovarajućeg predmeta, i kod pismenog i kod usmenog ispita.
- Kod pismenog ispita: uslov je da ispit, zajedno sa eventualnim dopunskim ispitom, bude položen ili da učenik kod neuspešnog pismenog dela dostigne takozvanu graničnu vrednost (Schwellenwert).
- Kod usmenog ispita: uslov je da učenik prisustvuje ispitu.
Ako je pismeni ispit ocenjen kao nedovoljan, moguće je polagati usmeni dopunski ispit (Kompensationsprüfung). Kod centralizovanih predmeta i zadaci za ovaj ispit dolaze iz centralnog sistema. Ako rezultat i posle dopunskog ispita ostane nedovoljan, pismeni ispit mora da se ponovi.
Ako se pismeni ispit popravi dopunskim usmenim ispitom, konačna ocena može biti najviše Befriedigend, odnosno „dobar“ u austrijskom sistemu ocenjivanja.
Ko čini komisiju za usmeni ispit?
Komisija se sastavlja za svaki predmet i obuhvata:
- predsedavajućeg;
- razrednog starešinu ili imenovanog predmetnog nastavnika;
- ispitivača koji je predavao predmet; to mogu biti i dva nastavnika ili nastavnik koji je vodio završni rad;
- po potrebi, stručnog člana komisije.
Česta pitanja
Da li je moguće polagati maturu iz mađarskog jezika?
Da. Mađarski je među jezicima priznatih manjina koji mogu biti nastavni jezik na maturi. Pismeni zadatak je tada centralizovan i jedinstven. U 2026. godini ispit je održan 12. maja.
Šta se dešava ako učenik ne položi pismeni ispit?
Može da polaže usmeni dopunski ispit (Kompensationsprüfung). Ako ga položi, ukupna ocena može biti najviše Befriedigend. Ako ni dopunski ispit nije uspešan, pismeni ispit mora da se ponovi.
Da li je završni rad obavezan?
U BHS školi jeste. U AHS školi je izboran, a do školske 2028/29. godine može se zameniti dodatnim pismenim ili usmenim ispitom.
Gde se nalaze stari zadaci za maturu?
Na sajtu matura.gv.at nalaze se informacije o strukturi ispita, raniji pismeni zadaci i materijali za vežbanje.
Praktični koraci
- Proverite da li pohađate AHS ili BHS i koje kombinacije pismenih i usmenih ispita važe za vaš program.
- U AHS školi na vreme dogovorite temu završnog rada ili izbor dodatnog ispita.
- U BHS školi formirajte tim i prijavite temu diplomskog rada u propisanim rokovima.
- Sa školom proverite tačne termine ispita za tekuću školsku godinu.
- Za pripremu koristite stare zadatke i vežbe na sajtu matura.gv.at.
Informacije se zasnivaju na javno dostupnim izvorima i ne predstavljaju savetovanje. Za konkretna pitanja obratite se školi ili nadležnoj stručnoj službi. Izvor: oesterreich.gv.at.