Online prevare u Austriji: phishing, lažne web-trgovine i prevare na društvenim mrežama

Prevaranti na internetu iskorištavaju iste slabosti: žurbu, znatiželju i predobre ponude. Online prevare pojavljuju se u različitim oblicima, od phishinga do lažnih web-trgovina i prevara na društvenim mrežama.

Ukratko

• Ozbiljna tvrtka nikada e-poštom ne traži lozinku ili transakcijski broj (TAN).
• Ako ste postali žrtva phishinga, odmah nazovite svoju banku i zatražite blokadu računa.
• Kod online kupnje izbjegavajte plaćanje unaprijed bankovnim prijenosom.
• Kod kupnje od privatne osobe, ako je moguće, inzistirajte na osobnoj primopredaji.
• Kod prodaje između privatnih osoba i aukcija uglavnom ne postoji pravo na odustajanje.
• Ako ste prevareni, nazovite policiju na 133 ili 112.

Što je phishing i kako funkcionira?

Pojam phishing nastao je spajanjem riječi „password” i „fishing”. Cilj prevaranata je doći do povjerljivih podataka, primjerice podataka za pristup online bankarstvu (Online-Banking), aukcijskim stranicama ili web-trgovinama.

Obično primite e-poštu koja vas pod nekim izgovorom upućuje da se prijavite na stranicu svoje banke. Poveznica u poruci vodi na lažnu stranicu koja izgleda gotovo jednako kao prava. Ako tamo unesete podatke, prevaranti mogu pristupiti vašem računu i izvršiti prijenose novca. Takva stranica često nestane nakon nekoliko sati ili dana, ali do tada može prouzročiti veliku štetu.

Kako prepoznati phishing poruku?

Najvažnije pravilo glasi: ozbiljna tvrtka nikada e-poštom ne traži vašu lozinku ili transakcijski broj. Obratite pozornost i na sljedeće znakove:

• poruka vas požuruje da odmah unesete podatke;
• obavještava vas o dobitku iako niste sudjelovali ni u kakvoj nagradnoj igri;
• tvrdi da postoji sigurnosni problem na stranici banke zbog kojeg se morate „provjeriti”;
• internet-adresa je promijenjena, primjerice www.nelbanking.at umjesto www.netbanking.at;
• njemački jezik ponekad je loš ili neprirodan;
• nakon otvaranja stranice adresa nestane ili se početna stranica za prijavu neobično promijeni, a poveznice su neispravne.

Kako se zaštititi od phishinga?

• Ne klikajte na poveznice iz e-pošte ili drugih poruka.
• Ne odgovarajte na phishing poruke. Možete ih proslijediti pogođenoj tvrtki ili ih izbrisati.
• Povjerljive podatke unosite samo na šifriranoj (SSL) stranici, što se prepoznaje po oznaci „https://” i lokotu u adresnoj traci.
• Budite posebno oprezni s online oglasima za posao koji uključuju financijske zadatke, poput obavljanja novčanih prijenosa.
• Redovito ažurirajte preglednik.
• Kod nekih banaka za online bankarstvo može se koristiti ID Austria.

Ako se problem ipak dogodi, odmah kontaktirajte svoju banku i zatražite blokadu računa.

Prevare u web-trgovinama i na stranicama s oglasima

Na platformama s oglasima i aukcijama te u nepouzdanim web-trgovinama često se nude elektronički uređaji ili robne marke po upadljivo niskim cijenama. Ponekad je riječ o krivotvorinama ili ukradenoj robi, a ponekad o običnoj prevari: platite proizvod, ali ga nikada ne dobijete.

Obratite pozornost na sljedeće:

• Kod ponude koja je znatno jeftinija od uobičajene usporedite cijene i budite oprezni.
• Provjerite oznake kvalitete (Gütesiegel). Austrijski Euro-Label označava provjerene i pouzdane web-trgovine.
• Kod web-trgovina iz druge države članice EU budite posebno oprezni, naročito ako nedostaje potpun impressum (Impressum). Ako je navedena samo e-mail-adresa, nemojte kupovati.
• Prije narudžbe pročitajte opće uvjete poslovanja (AGB) i opis proizvoda. Moguće je da umjesto mobilnog telefona kupujete samo njegovu kutiju.
• Izbjegavajte plaćanje unaprijed bankovnim prijenosom. Koristite siguran način plaćanja, a kod aukcija sustav povjereničkog plaćanja (Treuhand).
• Na stranicama s kuponima pročitajte uvjete: kupon se često može iskoristiti samo uz minimalnu vrijednost narudžbe, određenog dana ili u određenoj trgovini, a mogu postojati i skriveni dodatni troškovi.

Prevare na društvenim mrežama

Popularne društvene mreže privlačne su i prevarantima. Najčešće pokušavaju ukrasti osobne podatke, primjerice putem lažne stranice za prijavu, ili širiti zlonamjerne programe. Uobičajeni oblici su lažne stranice obožavatelja, crvi koji se šire klikom (Würmer), lažne e-poruke poslane u ime društvene mreže, spam i nesigurne aplikacije.

Možete učiniti sljedeće:

• Ne klikajte na pretjerano privlačne poveznice, čak ni ako izgledaju kao da dolaze od prijatelja.
• Zanemarite najave poput „OMG”, „Nevjerojatno” ili „Spektakularno”.
• Prije nego što klikom nešto potvrdite, uključujući nagradnu igru, pročitajte što zapravo odobravate.
• Štedljivo dijelite svoju adresu, telefonski broj i datum rođenja.
• Redovito brišite nepotrebne aplikacije i ograničite njihova prava pristupa.
• Koristite antivirusni program koji se svakodnevno ažurira.
• Sumnjive objave, stranice i aplikacije prijavite operatoru platforme kako bi ih uklonio.

Ako ste već naišli na crva, izbrišite objave koje je stvorio i provjerite popis omiljenih stranica zbog neuobičajenih stavki.

„Besplatne” ponude i neugodni računi

Mnoge stranice privlače korisnike besplatnim SMS-ovima, igrama, receptima, preuzimanjima ili proricanjem sudbine, dok troškove skrivaju u sitnom tisku ili općim uvjetima poslovanja (AGB). Nekoliko tjedana nakon jednostavne registracije mogu početi stizati računi, opomene i pisma agencija za naplatu dugova (Inkassobüro).

Takve tvrtke u većini slučajeva nemaju pravnu osnovu za naplatu potraživanja, zato nemojte paničariti zbog prijetnji. Ako je riječ o probnom pristupu, pisanim putem odmah izjavite odustajanje. Na opomene nemojte reagirati plaćanjem, nego se obratite organizaciji za zaštitu potrošača.

Kome se možete obratiti?

• Policija: 133 ili 112 – ako ste postali žrtva prevare.
• Hitna pomoć: 144 – u zdravstvenoj hitnoj situaciji.
• Vaša banka – nakon phishinga, radi blokade računa.
• Internet Ombudsstelle i Watchlist Internet – za upozorenja, prijavu prevare i online sporove.
• Arbeiterkammer (AK) i VKI – za pomoć u zaštiti potrošača.

Watchlist Internet projekt je organizacije Internet Ombudsstelle i prikuplja informacije o poznatim lažnim stranicama.

Česta pitanja

Može li moja banka tražiti lozinku e-poštom?

Ne. Ozbiljna tvrtka nikada e-poštom ne traži lozinku ili transakcijski broj.

Mogu li odustati od kupnje od privatne osobe?

Kod prodaje između privatnih osoba i aukcija uglavnom ne postoji pravo na odustajanje.

Moram li platiti račun lažne stranice?

U većini slučajeva takve tvrtke nemaju pravo na naplatu. Obratite se organizacijama Internet Ombudsstelle, Arbeiterkammer (AK) i VKI.

Koji je prvi korak nakon phishinga?

Odmah nazovite svoju banku i zatražite blokadu računa. Ako je riječ o prevari, obavijestite i policiju.

Praktični koraci

1. Ne klikajte na sumnjive poveznice i ne unosite lozinke, TAN ili druge povjerljive podatke.
2. Ako ste podatke već unijeli, odmah kontaktirajte banku i zatražite blokadu računa.
3. Sačuvajte e-poštu, poruke, poveznice, račune i potvrde plaćanja kao dokaz.
4. Prevaru prijavite policiji na broj 133 ili 112.
5. Za savjet i pomoć obratite se organizacijama Internet Ombudsstelle, Watchlist Internet, Arbeiterkammer (AK) ili VKI.