Online prevare u Austriji: phishing, lažne prodavnice i društvene mreže

Online prevaranti često iskorištavaju žurbu, radoznalost i ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite. U nastavku su najčešće vrste online prevara u Austriji, znakovi upozorenja i koraci koje treba preduzeti ako nastane problem.

Ukratko

• Ozbiljna kompanija nikada neće tražiti vašu lozinku ili transakcijski broj (TAN) putem e-maila.
• Ako ste žrtva phishinga, odmah pozovite banku i zatražite blokadu računa.
• Prilikom online kupovine izbjegavajte plaćanje unaprijed bankovnim transferom.
• Kod kupovine od privatne osobe i na aukcijama uglavnom ne postoji pravo na odustajanje od ugovora.
• Ako ste prevareni, obavijestite policiju na broj 133 ili 112.

Šta je phishing i kako funkcioniše?

Pojam phishing nastao je spajanjem riječi „password“ (lozinka) i „fishing“ (pecanje). Prevaranti pokušavaju doći do povjerljivih podataka, na primjer podataka za Online-Banking, aukcijske stranice ili web-prodavnice.

Obično dobijete e-mail u kojem se navodi da morate pristupiti stranici svoje banke. Link vodi na lažnu stranicu koja izgleda gotovo isto kao prava. Ako tamo unesete podatke, prevaranti mogu pristupiti računu i pokrenuti transfere. Takva stranica često nestane nakon nekoliko sati ili dana, ali do tada može nastati velika šteta.

Kako prepoznati phishing e-mail?

Najvažnije pravilo glasi: ozbiljna kompanija nikada neće tražiti vašu lozinku ili transakcijski broj putem e-maila. Obratite pažnju i na sljedeće znakove:

• poruka vas požuruje da odmah unesete podatke;
• obavještava vas o dobitku, iako niste učestvovali u nagradnoj igri;
• tvrdi da postoji sigurnosni problem na stranici banke i traži „provjeru“ prijavom;
• internet-adresa se razlikuje od prave, na primjer www.nelbanking.at umjesto www.netbanking.at;
• njemački jezik je neobičan ili pun grešaka;
• na otvorenoj stranici nestane adresa, stranica za prijavu izgleda drugačije ili linkovi ne rade.

Kako se zaštititi od phishinga?

• Ne klikćite na linkove iz e-mailova ili drugih poruka.
• Ne odgovarajte na phishing poruke; proslijedite ih pogođenoj kompaniji ili ih obrišite.
• Povjerljive podatke unosite samo na šifrovanoj SSL stranici, što se prepoznaje po oznaci „https://“ i ikoni katanca.
• Posebno pažljivo provjerite online oglase za posao koji uključuju finansijske zadatke, kao što su transferi novca.
• Redovno ažurirajte internet preglednik.
• Kod nekih banaka za online bankarstvo može se koristiti i ID Austria.

Ako ste ipak unijeli podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i zatražite blokadu računa.

Prevare u web-prodavnicama i na oglasnim stranicama

Na oglasnim i aukcijskim platformama, kao i u nepouzdanim web-prodavnicama, često se nude elektronski uređaji ili proizvodi poznatih marki po neuobičajeno niskim cijenama. Može biti riječ o krivotvorinama, ukradenoj robi ili prevari nakon koje platite proizvod, ali ga nikada ne dobijete.

• Budite oprezni kod ponuda koje su znatno jeftinije od uobičajene cijene i uporedite cijene kod drugih prodavaca.
• Provjerite oznake kvaliteta (Gütesiegel). Austrijski Euro-Label označava provjerene i pouzdane web-prodavnice.
• Kod web-prodavnice iz druge države EU budite posebno oprezni ako je Impressum nepotpun. Ako je naveden samo e-mail, nemojte kupovati.
• Prije naručivanja pročitajte opšte uslove poslovanja (AGB) i opis proizvoda. Ponekad se umjesto mobilnog telefona prodaje samo njegova kutija.
• Izbjegavajte plaćanje unaprijed bankovnim transferom. Koristite sigurniji način plaćanja, a kod aukcija po mogućnosti sistem povjereničkog računa (Treuhand).
• Na kupon-stranicama pažljivo pročitajte uslove: kupon može važiti samo uz minimalnu vrijednost narudžbe, određenog dana ili u određenoj prodavnici, a mogu postojati i dodatni troškovi.

Prevare na društvenim mrežama

Društvene mreže privlačne su i prevarantima. Njihov cilj je najčešće krađa ličnih podataka putem lažne stranice za prijavu ili širenje zlonamjernih programa. Česti oblici su lažne stranice obožavalaca, crvi (Würmer) koji se šire klikom, lažni e-mailovi u ime društvene mreže, spam i nesigurne aplikacije.

Kako reagovati?

• Ne klikćite na previše primamljive linkove, čak ni ako izgledaju kao da ih je poslao prijatelj.
• Ignorišite najave poput „OMG“, „Nevjerovatno“ ili „Spektakularno“.
• Prije nego što klikom nešto potvrdite, uključujući nagradnu igru, pročitajte šta zapravo odobravate.
• Štedljivo dijelite adresu, broj telefona i datum rođenja.
• Redovno brišite nepotrebne aplikacije i ograničite njihova prava pristupa.
• Koristite antivirusni program koji se svakodnevno ažurira.
• Sumnjive objave, stranice i aplikacije prijavite operateru platforme.

Ako ste već aktivirali crva, obrišite objave koje je napravio i provjerite svoje omiljene stranice zbog neobičnih stavki.

„Besplatne“ ponude i opomene za plaćanje

Neke stranice privlače korisnike besplatnim SMS porukama, igrama, receptima, preuzimanjima ili proricanjem sudbine, dok troškove skrivaju u sitnom tekstu ili AGB-u. Nekoliko sedmica nakon registracije mogu stići računi, opomene i pisma agencija za naplatu dugova (Inkassobüro).

U većini slučajeva takve kompanije nemaju pravni osnov za potraživanje. Ne dozvolite da vas zastraše prijetnjama. Kod probnog pristupa pisanim putem odmah izjavite odustajanje i nemojte reagovati na opomene prije nego što zatražite pomoć organizacije za zaštitu potrošača.

Kome se možete obratiti?

• Policija: 133 ili 112 – ako ste žrtva prevare.
• Hitna pomoć: 144 – u zdravstvenoj hitnoj situaciji.
• Vaša banka – nakon phishinga, radi blokade računa.
• Internet Ombudsstelle i Watchlist Internet – za upozorenja, prijavu prevare i pomoć kod online sporova.
• Arbeiterkammer (AK) i VKI – za pomoć u zaštiti potrošača.

Watchlist Internet je projekat organizacije Internet Ombudsstelle i prikuplja informacije o poznatim prevarantskim stranicama.

Česta pitanja

Može li banka tražiti lozinku putem e-maila?

Ne. Ozbiljna kompanija nikada neće tražiti lozinku ili transakcijski broj putem e-maila.

Mogu li odustati od kupovine od privatne osobe?

Kod prodaje između privatnih osoba i na aukcijama uglavnom ne postoji pravo na odustajanje od ugovora.

Moram li platiti račun prevarantske stranice?

U većini slučajeva takve kompanije nemaju pravo na naplatu. Obratite se organizacijama Internet Ombudsstelle, AK ili VKI.

Koji je prvi korak nakon phishinga?

Odmah pozovite banku i zatražite blokadu računa. Ako je došlo do prevare, obavijestite i policiju.

Praktični koraci nakon sumnjive poruke ili prevare

1. Ne klikćite ponovo na link i ne odgovarajte pošiljaocu.
2. Ako ste unijeli bankovne podatke, odmah kontaktirajte banku i zatražite blokadu računa.
3. Sačuvajte e-mailove, poruke, internet-adrese, potvrde plaćanja i snimke ekrana.
4. Prijavite slučaj policiji na broj 133 ili 112.
5. Za online spor ili sumnjivu stranicu obratite se organizacijama Internet Ombudsstelle, Watchlist Internet, Arbeiterkammer (AK) ili VKI.
6. Ažurirajte uređaj, promijenite ugrožene lozinke i uklonite sumnjive aplikacije.

Napomena: Ove informacije nisu pravno savjetovanje. Za stručnu pomoć obratite se advokatu, pravnom stručnjaku ili relevantnoj organizaciji.

Izvor: oesterreich.gv.at