Internetsko uznemiravanje i poticanje na mržnju u Austriji: što je kažnjivo 2026.?

Uvredljivi komentar, objavljena privatna fotografija ili objava koja potiče na mržnju mogu u Austriji imati ozbiljne pravne posljedice. Pravila vrijede jednako bez obzira na to događa li se ponašanje na ulici ili na internetu.

Što se smatra internetskim uznemiravanjem?

Internetsko uznemiravanje (Cyber-Mobbing ili Cyber-Bullying) znači da se nekoga namjerno i tijekom duljeg razdoblja vrijeđa, prijeti mu se, ponižava ga se, uznemirava ili isključuje putem digitalnih kanala. Cilj može biti psihičko slamanje druge osobe ili uspostavljanje moći nad njom.

To se može događati na društvenim mrežama, u chatovima, aplikacijama za razmjenu poruka, e-pošti, internetskim igrama ili putem telefona, primjerice porukama, pozivima, fotografijama i videozapisima. Za razliku od klasičnog uznemiravanja, nema prostorne granice i može trajati danonoćno.

Poseban oblik je cyberstalking, odnosno uporno praćenje osobe putem interneta ili drugih komunikacijskih sredstava (beharrliche Verfolgung).

Kada je Cyber-Mobbing kažnjiv?

Prema članku 107c Kaznenog zakona (Strafgesetzbuch, StGB), ponašanje mora biti takvo da može nepodnošljivo narušiti svakodnevni život žrtve. Kažnjivo može biti kada netko:

• počini radnju kojom vrijeđa čast druge osobe i učini je dostupnom većem broju ljudi, otprilike 10 osoba, tijekom duljeg razdoblja, primjerice uvredu u grupnom chatu;
• bez dopuštenja većem broju ljudi, otprilike 10 osoba, otkrije činjenicu ili fotografiju iz najintimnijeg područja života druge osobe, primjerice prosljeđivanjem gole fotografije.

Najintimnije područje života može obuhvaćati seksualni život, osjetljive dijelove obiteljskog života, vjersko uvjerenje i bolesti. Video se također smatra snimkom, a može biti relevantna i snimka stana, ne samo osobe. Što znači „dulje razdoblje”, procjenjuje se prema okolnostima pojedinog slučaja.

Cyber-Mobbing je kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti (Offizialdelikt), pa državno odvjetništvo može postupati i bez privatne tužbe žrtve.

Koje kazne mogu uslijediti?

• Internetsko uznemiravanje (Cyber-Mobbing): u osnovnom slučaju do 1 godine zatvora ili novčana kazna do 720 dnevnih iznosa; u težem slučaju do 3 godine zatvora.
• Poticanje na mržnju (Verhetzung): u osnovnom slučaju do 2 godine zatvora; do 3 godine ako je sadržaj dostupan više od 150 osoba; ako je doveo do nasilja, kazna može biti od 6 mjeseci do 5 godina zatvora.
• Uvreda (Beleidigung): do 3 mjeseca zatvora ili novčana kazna do 180 dnevnih iznosa.
• Kleveta ili širenje pogrdnih tvrdnji (Üble Nachrede): do 6 mjeseci zatvora ili novčana kazna do 360 dnevnih iznosa; u težem slučaju, primjerice na internetu, do 1 godine zatvora ili do 720 dnevnih iznosa.
• Lažna optužba (Verleumdung): do 1 godine zatvora ili novčana kazna do 720 dnevnih iznosa; u težem slučaju od 6 mjeseci do 5 godina zatvora.
• Narušavanje ugleda (Kreditschädigung): do 6 mjeseci zatvora ili novčana kazna do 360 dnevnih iznosa.

Kod Cyber-Mobbinga teži slučaj može postojati ako je ponašanje dovelo do samoubojstva ili pokušaja samoubojstva, ako je uznemiravanje trajalo dulje od godinu dana ili ako je sadržaj bio vidljiv dulje od godinu dana.

Kada objava predstavlja poticanje na mržnju?

Poticanje na mržnju (Verhetzung) postoji kada netko pred većim brojem ljudi, otprilike 30 osoba, poziva na nasilje ili mržnju protiv skupine ili pojedinca zbog boje kože, jezika, vjere, državljanstva, podrijetla, spola, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije.

Kažnjivo može biti i ponižavanje takve skupine ako je cilj povrijediti njezino ljudsko dostojanstvo. Važno je da i odobravajuće dijeljenje sadržaja koji potiče na mržnju može biti kažnjivo. Za to može prijetiti do 1 godine zatvora ili novčana kazna do 720 dnevnih iznosa.

Ipak, nije svaka rasistička objava automatski kazneno djelo. Kritičko dijeljenje radi prosvjeda ili informiranja nije kažnjivo.

Pokreće li se postupak po službenoj dužnosti ili privatnom tužbom?

• Po službenoj dužnosti (Offizialdelikt): Cyber-Mobbing, Verhetzung i Verleumdung. U tim slučajevima državno odvjetništvo može postupati samostalno.
• Privatnom tužbom (Privatanklagedelikt): Beleidigung, Üble Nachrede i Kreditschädigung. Postupak se pokreće na zahtjev oštećene osobe, koja podnosi privatnu tužbu kaznenom sudu.

Kod Üble Nachrede osoba nije kažnjiva ako može dokazati da je njezina tvrdnja istinita. Protiv maloljetnog počinitelja ne može se podnijeti privatna tužba, ali pod određenim uvjetima državno odvjetništvo može postupati uz ovlaštenje oštećene osobe.

Što učiniti ako vas netko uznemirava?

1. Sačuvajte dokaze: spremite SMS-ove, e-poštu i povijest razgovora. Kod sadržaja koji potiče na mržnju napravite snimku zaslona ili ispis.
2. Možete upozoriti počinitelja da njegovo ponašanje može predstavljati kazneno djelo.
3. Prijavite sadržaj administratoru foruma, društvene mreže ili web-stranice i zatražite njegovo uklanjanje.
4. Obratite se savjetodavnoj organizaciji, primjerice savjetovalištu ZARA za govor mržnje (#GegenHassimNetz).
5. Poticanje na mržnju možete prijaviti policiji. Policiji se obratite i kod upornog praćenja ili opasnih prijetnji.

Sudski nalog za uklanjanje nezakonitih objava ili fotografija može se brzo i povoljno zatražiti u postupku Mandatsverfahren. Kod stalkinga moguće su mjere od udaljenja (Wegweisung) i zabrane ulaska (Betretungsverbot) do pritvora.

Česta pitanja

Je li kažnjivo samo dijeljenje objave pune mržnje?

Može biti, ako je dijelite odobravajući i učinite je dostupnom široj javnosti. Kritičko, protestno ili informativno dijeljenje nije kažnjivo.

Može li uvreda u anonimnom chatu biti kažnjiva?

Može. Ako se oštećena osoba redovito koristi istim nadimkom i zbog uvrede ga više ne može koristiti, može postojati Beleidigung.

Pred koliko ljudi uvreda mora biti izrečena?

Javno ili pred najmanje tri osobe koje nisu ni počinitelj ni žrtva. Na forumima, u chatovima i na web-stranicama obično se radi o javnosti.

Što ako uzvratim na uvredu?

Osoba može biti izuzeta od kazne ako razumljivo i brzo reagira na uvredu. Ipak, uzvraćanje nije preporučljivo.

Praktični koraci

1. Odmah sačuvajte sve poruke, poveznice, korisnička imena i snimke zaslona.
2. Nemojte brisati razgovor prije nego što napravite sigurnosnu kopiju dokaza.
3. Prijavite sadržaj platformi i zatražite njegovo uklanjanje.
4. Kod prijetnji, stalkinga ili poticanja na mržnju obratite se policiji.
5. Za procjenu konkretnog slučaja zatražite pravni savjet; ovaj tekst nije zamjena za savjet odvjetnika.

Informacije se temelje na izvorima dostupnima na internetu i nisu pravno savjetovanje. Za stručnu pomoć obratite se odvjetniku, pravnom stručnjaku ili drugoj relevantnoj službi.

Izvor: oesterreich.gv.at