Internetno uznemiravanje i govor mržnje u Austriji: šta je kažnjivo 2026. godine?

Uvredljiv komentar, objavljena privatna fotografija ili objava koja podstiče mržnju u Austriji mogu imati ozbiljne pravne posljedice. Pravila važe bez obzira na to da li se djelo dogodilo na ulici ili na internetu. U nastavku objašnjavamo koje vrste ponašanja mogu biti kažnjive i šta možete učiniti ako ste meta.

Ukratko

• Online uznemiravanje, odnosno Cyber-Mobbing, u Austriji je samostalno krivično djelo od 1. januara 2016. godine.
• U osnovnom slučaju može biti izrečena kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna do 720 dnevnih stopa.
• Verhetzung, odnosno podsticanje na mržnju, može biti kažnjivo kaznom zatvora do 2 godine, a u težim slučajevima do 5 godina.
• I samo odobravajuće dijeljenje sadržaja koji podstiče mržnju može biti kažnjivo.
• Brisanje uvredljivog sadržaja može se brzo i povoljno tražiti kroz postupak Mandatsverfahren.

Šta se smatra online uznemiravanjem?

Online uznemiravanje, poznato kao Cyber-Mobbing ili Cyber-Bullying, podrazumijeva da se neka osoba namjerno i tokom dužeg perioda vrijeđa, prijeti joj se, ponižava se, proganja ili isključuje putem digitalnih kanala. Cilj može biti psihičko slamanje druge osobe i uspostavljanje moći nad njom.

To se može događati na društvenim mrežama, u grupnim četovima, aplikacijama za razmjenu poruka, e-mailovima, online igrama ili putem telefona, uključujući poruke, pozive, fotografije i videozapise. Za razliku od klasičnog uznemiravanja, internet nema prostorne granice, pa se uznemiravanje može nastaviti danju i noću.

Poseban oblik je cyberstalking, odnosno uporno praćenje osobe putem interneta ili drugih komunikacijskih sredstava. U austrijskom pravu to se naziva beharrliche Verfolgung.

Kada je Cyber-Mobbing kažnjiv?

Prema članu 107c austrijskog Krivičnog zakonika, Strafgesetzbuch (StGB), Cyber-Mobbing postoji kada je ponašanje podobno da životne okolnosti žrtve učini nepodnošljivo narušenim i kada se dogodi jedno od sljedećeg:

• neko počini radnju kojom vrijeđa čast druge osobe, a sadržaj je tokom dužeg perioda vidljiv većem broju ljudi, približno 10 osoba, na primjer u grupnom četu;
• neko bez dozvole većem broju ljudi, približno 10 osoba, učini dostupnom činjenicu ili fotografiju iz najprivatnijeg područja života druge osobe, na primjer prosljeđivanjem gole fotografije.

Najprivatnije područje života može obuhvatati seksualni život, osjetljive dijelove porodičnog života, vjersko uvjerenje i bolesti. Kao fotografija se računa i videozapis. To ne mora biti samo snimak žrtve, već, na primjer, i snimak njenog stana. Da li je period dovoljno dug procjenjuje se u svakom pojedinačnom slučaju.

Cyber-Mobbing je krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, odnosno Offizialdelikt. To znači da državno tužilaštvo može samo pokrenuti postupak.

Koje kazne mogu biti izrečene?

• Online uznemiravanje (Cyber-Mobbing): u osnovnom slučaju do 1 godine zatvora ili do 720 dnevnih stopa; u težem slučaju do 3 godine zatvora.
• Podsticanje na mržnju (Verhetzung): u osnovnom slučaju do 2 godine zatvora; do 3 godine ako je sadržaj dostupan za više od 150 osoba; od 6 mjeseci do 5 godina ako je doveo do nasilja.
• Uvreda (Beleidigung): do 3 mjeseca zatvora ili do 180 dnevnih stopa.
• Kleveta (Üble Nachrede): do 6 mjeseci zatvora ili do 360 dnevnih stopa; u težem slučaju, na primjer na internetu, do 1 godine zatvora ili do 720 dnevnih stopa.
• Lažna optužba (Verleumdung): do 1 godine zatvora ili do 720 dnevnih stopa; u težem slučaju od 6 mjeseci do 5 godina.
• Narušavanje kreditne sposobnosti ili ugleda (Kreditschädigung): do 6 mjeseci zatvora ili do 360 dnevnih stopa.

Teži slučaj Cyber-Mobbinga postoji ako je djelo dovelo do samoubistva ili pokušaja samoubistva, ako je uznemiravanje trajalo duže od godinu dana ili ako je sadržaj bio dostupan duže od godinu dana.

Kada objava predstavlja Verhetzung?

Verhetzung postoji kada neko pred većim brojem ljudi, približno 30 osoba, poziva na nasilje ili mržnju protiv grupe ili pojedinca zbog boje kože, jezika, vjere, državljanstva, porijekla, pola, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Kažnjivo može biti i vrijeđanje takve grupe ako je usmjereno na povredu njenog ljudskog dostojanstva.

Važno je da i odobravajuće dijeljenje sadržaja koji podstiče mržnju može biti kažnjivo. Za to može slijediti kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna do 720 dnevnih stopa. Ipak, nije svaka rasistička objava automatski krivično djelo. Kritičko dijeljenje takvog sadržaja radi protesta ili informisanja nije kažnjivo.

Pokreće li se postupak po službenoj dužnosti ili privatnom tužbom?

To zavisi od krivičnog djela:

• Po službenoj dužnosti (Offizialdelikt): Cyber-Mobbing, Verhetzung i lažna optužba (Verleumdung). U tim slučajevima državno tužilaštvo može postupati samostalno.
• Privatnom tužbom (Privatanklagedelikt): uvreda (Beleidigung), kleveta (Üble Nachrede) i narušavanje ugleda (Kreditschädigung). Postupak se pokreće samo na zahtjev oštećene osobe, koja privatnu tužbu podnosi krivičnom sudu.

Kod klevete nije kažnjiva osoba koja može dokazati da je njena tvrdnja istinita. Privatna tužba se ne može podnijeti protiv maloljetnog počinioca. Ipak, pod određenim uslovima državno tužilaštvo može postupati uz ovlaštenje oštećene osobe.

Šta možete učiniti ako vas neko uznemirava?

1. Sačuvajte dokaze: arhivirajte SMS poruke, e-mailove i četove. Kod objava koje podstiču mržnju napravite snimak ekrana ili ih odštampajte.
2. Možete upozoriti počinioca da njegovo ponašanje može predstavljati kažnjivo djelo.
3. Prijavite povredu pravilima foruma ili upravljaču web-stranice i zatražite uklanjanje sadržaja.
4. Obratite se savjetodavnoj organizaciji, na primjer savjetovalištu ZARA za govor mržnje #GegenHassimNetz.
5. Podsticanje na mržnju možete prijaviti policiji. Policiji se treba obratiti i u slučaju upornog praćenja ili opasnih prijetnji.

Sudski nalog za uklanjanje nezakonitih objava, fotografija i drugog sadržaja može se brzo i povoljno dobiti kroz postupak Mandatsverfahren. Kod stalkinga moguće mjere sežu od udaljenja (Wegweisung) i zabrane ulaska (Betretungsverbot) do hapšenja.

Ako je vaše dijete žrtva, potpuno uskraćivanje telefona ili interneta obično nije odgovarajuće rješenje. Razgovarajte s djetetom i objasnite mu da ne odgovara na poruke, da sačuva dokaze i da koristi samo moderirane četove.

Česta pitanja

Da li mogu biti kažnjen ako samo podijelim objavu koja širi mržnju?

Da, ako je dijelite odobravajući i učinite je dostupnom široj javnosti. Kritičko dijeljenje radi protesta ili informisanja nije kažnjivo.

Može li uvreda u anonimnom četu biti kažnjiva?

Može. Ako se oštećena osoba redovno koristi istim nadimkom i zbog uvrede više ne može koristiti taj nadimak, može postojati uvreda.

Pred koliko ljudi uvreda mora biti izrečena?

Javno ili pred najmanje tri osobe koje nisu ni počinilac ni žrtva. Na forumima, u četovima i na web-stranicama obično postoji javnost.

Šta ako uzvratim na uvredu?

Osoba može biti izuzeta od kazne ako na uvredu razumljivo reaguje brzo. Ipak, uzvraćanje nije preporučljivo rješenje.

Praktični koraci

1. Odmah sačuvajte poruke, fotografije, videozapise, korisnička imena, datume i linkove.
2. Ne brišite dokaze prije nego što napravite kopije ili snimke ekrana.
3. Prijavite sadržaj platformi i zatražite njegovo uklanjanje.
4. Za savjet se obratite organizaciji ZARA i njenom savjetovalištu #GegenHassimNetz.
5. Kod Verhetzung, opasnih prijetnji ili upornog praćenja obratite se policiji.
6. Za uklanjanje nezakonitog sadržaja razmotrite postupak Mandatsverfahren i potražite pravni savjet.

Napomena: Ovaj tekst je pripremljen na osnovu izvora dostupnih na internetu i ne predstavlja pravni savjet. Za stručnu procjenu obratite se advokatu ili drugom odgovarajućem stručnjaku. Izvor: oesterreich.gv.at