Oblici stanovanja za starije u Austriji: koje mogućnosti postoje 2026. godine?

Ažurirano: 2026-10-26
Oblici stanovanja za starije u Austriji: koje mogućnosti postoje 2026. godine?

U Austriji za starije osobe ne postoji samo izbor između ostanka u sopstvenom domu i doma za stare. Dostupni su i različiti modeli između te dve mogućnosti – od pomoći u sopstvenom stanu do zajedničkog života sa drugim generacijama.

Koji oblici stanovanja postoje?

Modeli stanovanja za starije razlikuju se pre svega po tome koliko samostalnosti ostaje osobi i koliko dodatne pomoći je uključeno.

Posebnu kategoriju čine domovi za stare i domovi za negu, odnosno Alten- und Pflegeheim.

Ostajanje kod kuće: koje vrste pomoći postoje?

Ako svakodnevni život otežavaju potreba za negom ili invaliditet, život kod kuće može se olakšati različitim uslugama:

Dnevni centri za starije

Dnevni centri za starije, odnosno Tageszentren für Seniorinnen/Senioren, predstavljaju polustacionarne ustanove (teilstationär). One mogu nuditi prevoz od kuće i nazad, obroke, negu prema potrebi, savetovanje i individualne ili grupne programe.

U ponudi mogu biti ergoterapija, fizioterapija, muzičke i razgovorne grupe, izleti i različite priredbe. O korisnicima brinu socijalni radnici, ergoterapeuti i fizioterapeuti, kućni pomoćnici (Heimhilfe), asistenti za negu, psiholozi i diplomirane medicinske sestre i tehničari.

U Beču informacije i savetovanje pruža FSW (Fonds Soziales Wien).

Šta znači betreutes Wohnen?

Betreutes Wohnen povezuje stan ili apartman prilagođen starijim osobama, najčešće bez prepreka, sa konkretnim uslugama nege i podrške. Stanar živi u sopstvenom stanu i može koristiti usluge kao što su ishrana i pomoć u nezi.

U nekim stambenim kompleksima određene usluge čine osnovni paket (Grundservice). Po potrebi se mogu dodati mobilne socijalne i zdravstvene usluge. Cilj je da osoba što duže ostane u sopstvenom stanu, sve dok je to moguće sa zdravstvenog i socijalnog aspekta.

Važno: betreutes Wohnen nije zakonski jedinstveno uređen. Svaki pružalac usluga sam definiše svoju ponudu, pa se organizacija, vrsta pomoći i njen obim mogu znatno razlikovati.

Da li je zgrada zaista pristupačna i koji nivo pristupačnosti nudi može se procenjivati prema standardu ÖNORM B1610.

Ko nudi betreutes Wohnen?

Zajednica starijih: zajednički stan, sopstvena soba

Betreute Seniorenwohngemeinschaft slična je stanovanju uz podršku, ali stanari žive u zajedničkom stanu. U zavisnosti od ponude, zajednicu čini četiri do osam osoba.

Svako ima sopstvenu sobu, dok se kupatilo, toalet, kuhinja i dnevna soba koriste zajednički. Socijalne usluge mogu biti organizovane za celu zajednicu, ali i pojedinačno za određenog stanara.

Ovakve zajednice vode organizacije za pomoć i privatni pružaoci usluga. U Beču ih, između ostalih, nude Wiener Sozialdienste, Arbeiter-Samariter-Bund Wien i Wiener Hilfswerk.

Višegeneracijsko stanovanje i Wohnen-für-Hilfe

Mehr-Generationen-Wohnen je zbirni pojam za modele u kojima zajedno žive mlađe i starije osobe, na primer u većem stambenom kompleksu. Ideja je da se podstaknu zajednički život i uzajamna pomoć različitih generacija.

Primeri u Beču su projekti Kolping „Gemeinsam Leben“, WGE! i Leuchtturm u Seestadtu.

Kod modela Wohnen-für-Hilfe, starija osoba ustupa smeštaj studentu, a student zauzvrat pomaže u svakodnevnom životu. To može uključivati kupovinu, obavljanje administrativnih poslova i pomoć u domaćinstvu.

Ovakve programe, između ostalih, nude ÖH u Gracu, Diakonischer Verein Tirol i WGE!.

Na šta treba obratiti pažnju?

Pošto betreutes Wohnen nije zakonski standardizovan model, sadržaj ponude se razlikuje od jednog pružaoca do drugog. Pre potpisivanja ugovora treba precizno proveriti šta je uključeno u osnovnu uslugu, a šta se dodatno naplaćuje.

Česta pitanja

Da li je betreutes Wohnen zakonski regulisan?

Ne postoji jedinstvena zakonska regulacija. Svaki pružalac sam oblikuje svoju ponudu, zbog čega postoje velike razlike među ustanovama.

Koliko osoba živi u zajednici starijih?

U zavisnosti od ponude, zajednica obično ima četiri do osam članova. Svaka osoba ima sopstvenu sobu.

Šta je Tageszentrum?

To je dnevni centar za starije, odnosno polustacionarna ustanova u kojoj su tokom dana dostupni obroci, nega, terapije i društveni programi, često uz organizovan prevoz.

Kako se proverava pristupačnost objekta?

Nivo pristupačnosti može se procenjivati prema standardu ÖNORM B1610.

Praktični koraci

  1. Procენite da li je dovoljna pomoć kod kuće ili je potrebno stanovanje uz podršku.
  2. Obratite se lokalnim socijalnim službama, organizacijama za pomoć ili privatnim pružaocima.
  3. U Beču kontaktirajte FSW (Fonds Soziales Wien) za informacije i savetovanje.
  4. Obiđite izabrane objekte i proverite pristupačnost, usluge i atmosferu.
  5. Pre odluke zatražite pisanu ponudu sa svim osnovnim i dodatnim troškovima.

Informacije se zasnivaju na javno dostupnim izvorima i ne predstavljaju stručno savetovanje. Za konkretnu procenu zdravstvenih, pravnih ili finansijskih pitanja obratite se nadležnom stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at

Slični vodiči

Stanovanje

Gradnja u Austriji: građevinska dozvola i priključci

Pravila gradnje u Austriji razlikuju se po pokrajinama i opštinama. Pre kupovine placa proverite dozvole, komunalne priključke i uslove za useljenje.

Stanovanje

Stambene subvencije u Austriji: kako funkcionišu po pokrajinama

Stambene subvencije u Austriji nisu uređene jedinstveno na saveznom nivou, već svaka od devet pokrajina ima sopstvena pravila. Pregledajte najvažnije vrste pomoći i nadležne institucije.

Stanovanje

Etažno vlasništvo u Austriji: šta treba da znate u 2026. godini

Kupovinom stana u Austriji postajete vlasnik svog stana, ali i suvlasnik celog objekta. Pogledajte najvažnija pravila, troškove i rokove u 2026. godini.

Stanovanje

Zemljišna knjiga u Austriji (Grundbuch): izvod, upisi i troškovi u 2026.

Austrijski Grundbuch pokazuje vlasnike, prava i terete na nekretnini. Evo kako da zatražite izvod, razumete upise i izračunate najčešće troškove u 2026.