Prometna nesreća u Austriji: prijava, osiguranje i socijalno osiguranje 2026.

Nakon prometne nesreće u Austriji ne postavlja se samo pitanje štete na vozilu, nego i tko plaća liječenje te koja su prava ako zbog ozljede ne možete dulje raditi. Uz osiguranje od odgovornosti (Haftpflichtversicherung), važnu ulogu može imati i socijalno osiguranje.

Sažetak najvažnijih pravila

• Kod prometne nesreće koja se smatra nesrećom na radu nadležno je osiguranje od nezgode (Unfallversicherung): AUVA, BVAEB ili SVS. U ostalim slučajevima nadležno je zdravstveno osiguranje (ÖGK, SVS ili BVAEB).
• Poslodavac mora u roku od 5 dana online prijaviti nesreću na radu ako je ozlijeđena osoba preminula ili je više od 3 dana potpuno ili djelomično nesposobna za rad.
• Samostalna djelatna osoba mora prijaviti i vlastitu nesreću.
• Renta zbog posljedica nesreće (Versehrtenrente) može pripadati ako je radna sposobnost i nakon 3 mjeseca smanjena za najmanje 20 posto.
• O novčanim davanjima donosi se rješenje (Bescheid) u roku od 6 mjeseci. Protiv njega se može podnijeti tužba.

Kada se prometna nesreća smatra nesrećom na radu?

Za zaposlenike se prometna nesreća može smatrati nesrećom na radu (Arbeitsunfall) ako se dogodila:

• tijekom obavljanja posla;
• na izravnom putu od mjesta stanovanja do radnog mjesta, od radnog mjesta na ručak ili pri povratku kući, uključujući zajedničku vožnju;
• na putu prema obrazovanju čije troškove djelomično snosi poslodavac ili pri povratku;
• na izravnom putu liječniku, ako je time prekinut put na posao ili kući i ako je poslodavac unaprijed obaviješten o posjetu liječniku;
• na putu povezanom s odvođenjem djeteta u vrtić, školu ili na čuvanje, ako dijete treba nadzor;
• na putu prema zastupanju interesa, primjerice u Arbeiterkammer ili sindikatu, odnosno pri povratku.

Kod djece u vrtiću, učenika i studenata kao nesreće na radu mogu se priznati nesreće povezane s obrazovanjem. To uključuje izlete, školske događaje, izravni put u školu i praksu predviđenu nastavnim planom.

S takvom nesrećom izjednačena može biti i nesreća na putu povezanim s naknadom za nezaposlene, primjerice prema razgovoru za posao na koji je osoba upućena. Isto vrijedi za pomoć drugima, darivanje krvi te vježbe ili intervencije dobrovoljnih vatrogasaca i spasilačkih službi, primjerice Crvenog križa ili gorskog spašavanja.

Tko prijavljuje nesreću i u kojem roku?

Osim prijave osiguravatelju od odgovornosti (Haftpflichtversicherung), postoje i druge obveze:

• Poslodavac: prijavljuje nesreću na radu ako je osoba preminula ili je više od 3 dana potpuno ili djelomično nesposobna za rad. Prijava se podnosi online u roku od 5 dana.
• Samostalna djelatna osoba: pravodobno prijavljuje nesreću osiguranju od nezgode, uključujući vlastitu nesreću i nesreću zaposlenika.
• Škola ili sveučilište: prijavljuje svaku prometnu nesreću u kojoj je osigurana osoba ozlijeđena ili je preminula, najkasnije u roku od 5 dana online.
• Zaposlenik: bez odgode obavještava poslodavca ako zbog nesreće ne može raditi.

Što pokriva Unfallversicherung kod nesreće na radu?

Osiguranje od nezgode (AUVA, BVAEB ili SVS) nadležno je za liječenje posljedica nesreće (Unfallheilbehandlung) ako za to ne postoji pravo iz zdravstvenog osiguranja. AUVA može u bilo kojem trenutku preuzeti liječenje, primjerice u vlastitoj bolnici za liječenje posljedica nesreća. Takve ustanove postoje u Beču, s lokacijama Meidling i Lorenz Böhler, te u Grazu, Klagenfurtu, Kalwangu, Linzu i Salzburgu.

Rehabilitacija ima tri oblika:

• medicinska rehabilitacija: od prve pomoći do proteze, među ostalim u ustanovama Häring, Weißer Hof, Tobelbad i Wien-Meidling;
• profesionalna rehabilitacija: povratak na prethodni posao ili osposobljavanje za novo zanimanje. Za nju ne postoji zakonsko pravo, ali se tijekom tog razdoblja može isplaćivati prijelazna naknada (Übergangsgeld);
• socijalna rehabilitacija: primjerice potpora za prilagodbu stana ili automobila. Riječ je o dobrovoljnom davanju bez zakonskog prava.

Koja novčana davanja mogu pripadati?

• Übergangsgeld: 60 posto prihoda iz kalendarske godine prije nesreće, uz povećanje za članove obitelji;
• Versehrtenrente: ako je radna sposobnost i nakon 3 mjeseca smanjena za najmanje 20 posto;
• Versehrtengeld: jednokratni iznos za učenike, studente i djecu u vrtiću;
• Integritätsabgeltung: kod grubog kršenja propisa o zaštiti na radu, najviše dvostruki iznos godišnje maksimalne osnovice za doprinose;
• renta za članove obitelji: za udovca ili udovicu, registriranog partnera ili partnericu te siročad.

Poslodavac s manje od 51 zaposlenika može zatražiti potporu za isplaćenu naknadu plaće tijekom bolovanja (Entgeltfortzahlung).

Što vrijedi ako nesreća nije bila nesreća na radu?

Tada je nadležno zdravstveno osiguranje (ÖGK, SVS ili BVAEB). Među mogućim davanjima su:

• liječnička skrb, lijekovi, medicinska pomagala, psihoterapija i fizioterapija;
• kućna njega i bolničko liječenje;
• naknada za bolovanje (Krankengeld) i naknada za postupni povratak na posao nakon duljeg bolovanja (Wiedereingliederungsgeld);
• naknada za rehabilitaciju (Rehabilitationsgeld) kod smanjene radne sposobnosti;
• stomatološko liječenje i zubne proteze;
• dobrovoljna davanja, primjerice potpora za lječilišni oporavak.

Uloga mirovinskog osiguranja

Mirovinsko osiguranje (PV, BVAEB ili SVS) nakon nesreće može osigurati rehabilitaciju, mirovinu zbog smanjene radne sposobnosti, udovičku i obiteljsku mirovinu te doplatak za njegu (Pflegegeld).

Česta pitanja

Računa li se nesreća na romobilu na putu prema poslu kao nesreća na radu?

Da, prometna nesreća na izravnom putu prema poslu može se smatrati nesrećom na radu. Pravilo nije ograničeno na određeno prijevozno sredstvo.

Tko prijavljuje nesreću na radu?

Kod zaposlenika prijavu podnosi poslodavac online u roku od 5 dana. Samostalna djelatna osoba mora prijaviti i vlastitu nesreću.

Što ako se ne slažem s odlukom?

O novčanom davanju rješenje (Bescheid) mora biti doneseno u roku od 6 mjeseci. Protiv njega se može podnijeti tužba; tada rješenje u osporenom dijelu gubi pravni učinak.

Postoji li uvijek pravo na profesionalnu rehabilitaciju?

Ne. Za profesionalnu i socijalnu rehabilitaciju ne postoji zakonsko pravo.

Praktični koraci nakon nesreće

1. Obavijestite poslodavca bez odgode ako zbog ozljede ne možete raditi.
2. Ako ste samostalna djelatna osoba, pravodobno prijavite vlastitu nesreću osiguranju od nezgode.
3. Provjerite može li se slučaj smatrati nesrećom na radu, posebno ako se dogodio na izravnom putu između doma i posla.
4. Prijavite štetu osiguravatelju od odgovornosti (Haftpflichtversicherung) i sačuvajte medicinsku dokumentaciju.
5. Ako dobijete rješenje (Bescheid) o novčanom davanju, provjerite ga u roku predviđenom za pravnu zaštitu i po potrebi podnesite tužbu.

Ovaj je članak informativan i ne predstavlja pravni, zdravstveni ni stručni savjet. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se odvjetniku, pravnom stručnjaku, liječniku ili stručnjaku za radno i socijalno osiguranje.

Izvor: oesterreich.gv.at