Ovisnost i mentalno zdravlje u Austriji: gdje potražiti pomoć 2026.

Ako prolazite kroz psihičku krizu, dugotrajnu tjeskobu ili ovisnost, u Austriji možete potražiti pomoć putem besplatnih telefonskih linija, stručnih imenika i različitih oblika liječenja. Od 2026. godine kliničko-psihološki tretman (klinisch-psychologische Behandlung) dostupan je na teret socijalnog osiguranja.

Što je novo u psihološkoj skrbi 2026.?

Austrijsko zdravstveno osiguranje (Österreichische Gesundheitskasse – ÖGK) od 2026. godine kliničko-psihološki tretman osigurava kao dio zdravstvene skrbi, na trošak osiguranja. Uslugu organizira jedinstveno nacionalno kontaktno mjesto psyhelp.

Za informacije i dogovor o tretmanu nazovite 0800 10 02 03. Potrebno je važeće zdravstveno osiguranje, a pravo na zdravstvene usluge dokazuje se austrijskom e-card karticom.

Kamo se obratiti u akutnoj krizi?

Kriza nastaje kada se problemi toliko nagomilaju da se više ne možete nositi s njima sami. Mogu se pojaviti očaj, misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu. Savjetovanje nije namijenjeno samo pogođenoj osobi, nego i članovima obitelji, prijateljima i osobama koje joj pomažu.

• psyhelp: kliničko-psihološki tretman u okviru ÖGK-a, 0800 10 02 03, dostupno na nacionalnoj razini.
• Kriseninterventionszentrum, Beč: +43 1 406 95 95, ponedjeljkom i petkom od 8 do 17 sati.
• Rat auf Draht: za djecu i mlade, 147, danonoćno i anonimno.
• Kindernotruf: +43 800 567 567, krizna linija dostupna 24 sata.
• Bäuerliches Sorgentelefon: za poljoprivrednike, +43 810 676 810, ponedjeljkom i petkom od 8:30 do 12:30; naplaćuje se lokalna tarifa.

U slučaju suicidalnih misli, austrijski portal za prevenciju samoubojstava SUPRA pruža savjete za prvu pomoć, hitne kontakte i popis službi za pomoć po saveznim pokrajinama. Mladima je namijenjena i stranica bittelebe.

Psihijatrijski hitni slučaj (psychiatrischer Notfall) najčešće je povezan s akutnom psihičkom bolešću, primjerice uporabom droga ili shizofrenijom, odnosno s tjelesnim stanjem koje uzrokuje psihijatrijske simptome, primjerice moždanim udarom. U takvoj situaciji odgovarajuće mjesto je psihijatrijska ambulanta u bolnici.

Gdje pronaći psihologa ili psihoterapeuta?

Kod dugotrajnijih problema, kao što su tjeskoba, depresija, burnout, trauma ili prisilne misli, preporučuje se stručna pomoć. Bez liječenja takve se poteškoće mogu stalno ili povremeno pogoršavati.

• Psiholog: online imenik BÖP-a, strukovne udruge austrijskih psihologa.
• Psihoterapeut: online imenici udruga ÖBVP i VÖPP. Na stranici ÖBVP-a postoji i popis stručnjaka osposobljenih za psihoterapiju djece i mladih.
• Liječnik: imenik liječnika Austrijske liječničke komore (Arztsuche).
• Grupe za samopomoć: tražilica na stranici gesundheit.gv.at.
• Rehabilitacija: tražilica Rehabilitationskompass.

Što je ovisnost?

Ovisnost je bolest koja može pogoditi svakoga. Za postavljanje dijagnoze u razdoblju od jedne godine istodobno moraju biti ispunjena najmanje tri od šest kriterija. Tipični znakovi su snažna potreba za tvari, gubitak kontrole i povećavanje doze.

Postoje dvije glavne skupine ovisnosti:

• Ovisnost o tvarima: alkohol, nikotin, lijekovi i ilegalne droge.
• Bihevioralna ovisnost (Verhaltenssucht): primjerice kockanje, korištenje interneta ili kupovanje.

U Austriji je broj osoba ovisnih o legalnim tvarima znatno veći od broja osoba ovisnih o ilegalnim drogama.

Koji oblici liječenja postoje?

Liječenje se najčešće odvija u nekoliko faza: prvi kontakt sa savjetovalištem, detoksikacija (Entzug), odvikavanje (Entwöhnung) i naknadna skrb. Motivacija same osobe pritom je ključna.

• Kratkotrajno odvikavanje: cilj je apstinencija; stacionarno liječenje traje 6–8 tjedana.
• Srednjoročno odvikavanje: cilj je apstinencija; stacionarno liječenje traje 6–8 mjeseci.
• Dugotrajno odvikavanje: cilj je apstinencija; stacionarno liječenje traje 1–2 godine.

Postoji i prateći tretman usmjeren na smanjenje štete, primjerice zamjena igala ili noćni smještaj. Kod ovisnosti o opijatima moguća je zamjenska terapija (Substitutionstherapie), pri kojoj liječnik propisuje legalnu tvar.

Što članovi obitelji trebaju znati?

Ako sumnjate da član obitelji ili prijatelj koristi droge, obratite pažnju na promjene osobnosti i ponašanja, zanemarivanje izgleda, probleme s koncentracijom ili iznenadnu potrebu za velikim količinama novca. Ti znakovi mogu upućivati i na druge probleme.

Ako se uporaba potvrdi, obratite se savjetovalištu ili grupi za samopomoć. Važno je paziti i na suovisnost (Coabhängigkeit): ako ovisnoj osobi preuzmete sve obveze, nenamjerno možete produljiti ovisnost. Prekinuti ovisnost može samo sama pogođena osoba.

Česta pitanja

Moram li platiti psihološki tretman?

ÖGK od 2026. godine kliničko-psihološki tretman osigurava na trošak osiguranja, uz organizaciju preko psyhelpa na broju 0800 10 02 03.

Mogu li biti kažnjen zbog uporabe droge?

Nabava i posjedovanje ilegalnih tvari u Austriji kažnjivi su, pa je i uporaba neizravno obuhvaćena kaznenim propisima. Kod osobne uporabe postupak se može odgoditi na probni rok od 1–2 godine ako osoba prihvati zdravstvenu mjeru (gesundheitsbezogene Maßnahme).

Gdje mogu pronaći pomoć za ovisnost u svojoj pokrajini?

U Austrijskom kompasu za pomoć kod ovisnosti (Suchthilfekompass) možete pretraživati ustanove prema saveznoj pokrajini i ciljnoj skupini.

Postoji li pomoć pri prestanku pušenja?

Da. Na stranici ÖGK Rauchertelefon navedeni su kontakti ambulantnih i stacionarnih programa za prestanak pušenja.

Praktični koraci

1. Ako je riječ o akutnoj psihičkoj krizi, nazovite odgovarajuću kriznu liniju ili se obratite psihijatrijskoj ambulanti u bolnici.
2. Za kliničko-psihološki tretman nazovite psyhelp na 0800 10 02 03 i pripremite podatke o zdravstvenom osiguranju.
3. Za dugotrajnije poteškoće pronađite psihologa, psihoterapeuta ili liječnika putem navedenih imenika.
4. Kod ovisnosti potražite lokalnu ustanovu u Suchthilfekompassu i raspitajte se o savjetovanju, odvikavanju ili smanjenju štete.
5. Ako pomažete bliskoj osobi, postavite jasne granice i potražite podršku za sebe, primjerice u grupi za samopomoć.

Ove informacije ne zamjenjuju liječnički, psihološki, psihoterapijski ili pravni savjet. U slučaju potrebe obratite se odgovarajućem stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at