Izvanredne situacije u Austriji: upozorenja, nestanak struje, poplave i oluje

U Austriji se stanovništvo na opasnosti upozorava sirenama, porukama na mobitelima i programima ORF-a. Za dulji nestanak struje, poplavu ili snažnu oluju dobro je unaprijed pripremiti osnovne zalihe i znati kome se obratiti nakon štete.

U nastavku objašnjavamo značenje sirena, rad sustava AT-Alert, potrebne zalihe za Blackout, važne brojeve za hitne slučajeve te mogućnosti financijske pomoći i poreznih olakšica.

Što znače sirene u Austriji?

Sustav upozoravanja i uzbunjivanja zajednički su izgradili savezna država i pokrajine. Na saveznoj razini sirene pokreće Savezni centar za upozoravanje pri Ministarstvu unutarnjih poslova, Bundeswarnzentrale, a na razini pokrajina pokrajinski centri za upozoravanje, Landeswarnzentralen.

• Upozorenje (Warnung): neprekidan ton u trajanju od 3 minute. Prijeti opasnost koja se približava. Uključite ORF radio ili televiziju odnosno posjetite orf.at.
• Uzbuna (Alarm): ton koji se 1 minutu podiže i spušta. Postoji opasnost: sklonite se na zaštićeno mjesto i slijedite upute objavljene na ORF-u.
• Prestank opasnosti (Entwarnung): neprekidan ton u trajanju od 1 minute. Dodatne informacije objavljuju se na ORF-u.
• Vatrogasni signal: tri puta po 15 sekundi. Ovaj signal nije namijenjen upozoravanju stanovništva.

Proba sirena održava se svake subote u 12 sati, osim u Beču. Prve subote u listopadu, između 12 i 13 sati, održava se savezna proba civilne zaštite, Zivilschutz-Probealarm. Ni taj signal ne znači da postoji stvarna opasnost.

Kako funkcionira AT-Alert?

AT-Alert je sustav upozoravanja stanovništva koji koristi mobilnu tehnologiju „Cell Broadcast”. Ne traži i ne upotrebljava osobne podatke te je potpuno anoniman.

• Registracija nije potrebna i nije potrebno preuzeti aplikaciju.
• Poruka automatski stiže ako se s kompatibilnim uređajem nalazite na području ugroženom opasnošću.
• AT-Alert ne zamjenjuje sirene, nego ih nadopunjuje.

Provjerite podržava li vaš mobitel primanje AT-Alert poruka i jesu li potrebne postavke uključene.

Što je blackout i kako se pripremiti?

O Blackoutu govorimo kada opskrba električnom energijom na dulje vrijeme nestane na velikom dijelu zemlje, a ne samo u jednom kućanstvu. Tada možda nećete moći kupovati hranu, koristiti javni prijevoz ili natočiti gorivo.

Pripremite se kao za „dvotjedno kampiranje u vlastitom stanu”. Preporučuju se sljedeće količine:

• Voda i hrana: najmanje za 10–14 dana, za svakog člana kućanstva.
• Voda dnevno: referentna vrijednost je 2,5 litre po osobi.
• Ukupna količina vode: 35 litara po osobi.
• Gotovina: iznos dovoljan za kupnju namirnica za približno dva tjedna, odnosno najviše 100 eura po članu kućanstva, u manjim novčanicama.

Korisno je imati i:

• radio na baterije ili radio s ručnim punjenjem;
• baterijsku svjetiljku s rezervnim baterijama;
• pribor za prvu pomoć i osobno propisane lijekove;
• mogućnost kuhanja bez električne energije, uz poštivanje uputa proizvođača;
• automobil s dovoljno goriva, a ne gotovo praznim spremnikom.

Zamrzivač nije dovoljna glavna zaliha jer bez struje nakon nekoliko sati više ne hladi. Kod uporabe otvorenog plamena, peći ili agregata pazite na ugljični monoksid, Kohlenmonoxid. On se ne vidi, nema miris i ne izaziva kašalj.

Tijekom Blackouta ORF-ov hitni radijski program, Notfallradiosender, informira stanovništvo 24 sata dnevno. Sve policijske postaje ostaju otvorene kako bi im se građani mogli obratiti.

Što učiniti tijekom oluje ili poplave?

Prije oluje

• Zatvorite vrata i prozore.
• Učvrstite predmete koji se nalaze na otvorenom.
• Ako je moguće, automobil stavite u garažu, ali ne u podzemnu garažu.
• Izbjegavajte blizinu vode, drvorede i šume.

Ako vas oluja zatekne na putu

• Ako ste u automobilu, zaustavite se i uđite u zgradu.
• Ne ulazite u poplavljene podvožnjake i jarke.
• Nakon nevremena držite najmanje 10 metara udaljenosti od srušenih električnih vodova.
• Držite se podalje od potoka, rijeka i poplavljenih područja.

Važni brojevi za hitne slučajeve

• Vatrogasci: 122
• Policija: 133
• Hitna pomoć: 144
• Europski broj za hitne slučajeve: 112
• Liječnička dežurna služba: 141
• Curenje plina: 128
• Gorska služba spašavanja: 140
• Dežurna ljekarna: 1455
• Zdravstvena telefonska linija: 1450

Pri pozivu u pomoć pomaže pravilo „4-W”: gdje se dogodilo, što se dogodilo, koliko ima ozlijeđenih i tko zove.

Šteta nakon katastrofe: naknada i porezna olakšica

Prvo odmah obavijestite svoju općinu, Gemeinde, i osiguravajuće društvo. Nakon toga dolazi povjerenstvo za procjenu štete, s kojim se sastavlja zapisnik o šteti, Schadensprotokoll. Zapisnik se prosljeđuje pokrajinskoj vladi, odakle se pokreće isplata potpore.

Financijska pomoć može doći iz fonda za katastrofe, Katastrophenfonds, drugih javnih sredstava, humanitarnih organizacija i privatnog osiguranja.

Troškovi uklanjanja posljedica katastrofe u pravilu se mogu u cijelosti odbiti kao izvanredni teret, außergewöhnliche Belastung, ako ih nisu pokrili osiguranje ili javna sredstva. Izdaci za prevenciju budućih katastrofa ne mogu se odbiti. Kod nadležnog poreznog ureda moguće je obrascem L54 zatražiti porezno rješenje o neoporezivom iznosu, Freibetragsbescheid.

Česta pitanja

Moram li se registrirati za AT-Alert?

Ne. Poruke automatski stižu ako se s kompatibilnim mobitelom nalazite na ugroženom području.

Je li listopadska proba sirena opasna?

Ne. Prve subote u listopadu između 12 i 13 sati održava se savezna proba i ona ne znači da postoji opasnost.

Hoću li dobiti plaću ako zbog katastrofe ne mogu doći na posao?

Takva se situacija smatra spriječenošću za rad, Dienstverhinderung, pa zaposlenici i radnici imaju pravo na nastavak isplate plaće. To vrijedi i ako ste zauzeti saniranjem vlastite kuće. Kolektivni ugovori mogu sadržavati drugačija pravila.

Koliko vode trebam imati kod kuće?

Referentna vrijednost iz vodiča za Blackout iznosi 2,5 litre po osobi dnevno, za najmanje 10–14 dana. Za ukupnu zalihu navodi se 35 litara po osobi.

Praktični koraci

1. Provjerite podržava li vaš mobitel AT-Alert i uključite potrebne postavke.
2. Zapišite brojeve 122, 133, 144 i 112 na dostupno mjesto.
3. Pripremite vodu i hranu za najmanje 10–14 dana, kao i radio, svjetiljku, baterije, lijekove i pribor za prvu pomoć.
4. Držite određenu količinu gotovine u manjim novčanicama, najviše 100 eura po članu kućanstva.
5. Prije oluje osigurajte predmete na otvorenom, zatvorite prozore i sklonite automobil na sigurno mjesto.
6. Ako nastane šteta, odmah obavijestite Gemeinde i osiguranje te sačuvajte Schadensprotokoll i dokumentaciju o troškovima.
7. Za porezni odbitak provjerite mogućnost prijave troškova kao außergewöhnliche Belastung i zahtjev za Freibetragsbescheid putem obrasca L54.

Informacije se temelje na javno dostupnim izvorima, uključujući oesterreich.gv.at, i ne predstavljaju pravno, porezno, zdravstveno ili drugo stručno savjetovanje.