Vanredne situacije u Austriji: upozorenja, nestanak struje, poplave i oluje

U Austriji se stanovništvo u slučaju opasnosti upozorava sirenama, porukama na mobilnom telefonu i putem programa ORF. Za duži nestanak struje ili snažnu oluju vrijedi se pripremiti unaprijed. U nastavku su objašnjeni signali upozorenja, potrebne zalihe, brojevi za hitne slučajeve i mogućnosti finansijske pomoći nakon štete.

Šta znače sirene?

Sistem upozoravanja i uzbunjivanja zajednički su izgradili savezna država i pokrajine. Na saveznom nivou sirene pokreće Bundeswarnzentrale, odnosno Savezni centar za upozoravanje pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. Na nivou pokrajina nadležni su pokrajinski centri za upozoravanje, Landeswarnzentralen.

• Warnung: neprekidan ton u trajanju od 3 minute. Prijeti opasnost; uključite ORF radio ili televiziju ili posjetite orf.at.
• Alarm: ton koji se 1 minutu penje i spušta. Postoji opasnost; sklonite se na zaštićeno mjesto i pratite uputstva objavljena na ORF-u.
• Entwarnung: neprekidan ton u trajanju od 1 minute. Dodatne informacije objavljuju se na ORF-u.
• Vatrogasni signal: tri puta po 15 sekundi. Ovaj signal nije namijenjen upozoravanju stanovništva.

Probni test sirena održava se svake subote u 12 sati, osim u Beču. Svake godine prve subote u oktobru, između 12 i 13 sati, održava se i savezna probna civilna uzbuna, Zivilschutz-Probealarm. Ona ne znači da postoji opasnost.

Kako funkcioniše AT-Alert?

AT-Alert je sistem za upozoravanje stanovništva koji koristi mobilnu tehnologiju „Cell Broadcast“. Sistem ne traži i ne koristi lične podatke i potpuno je anoniman.

• Nije potrebna registracija niti instalacija aplikacije.
• Poruka automatski stiže ako se s odgovarajućim uređajem nalazite na ugroženom području.
• AT-Alert ne zamjenjuje sirene, već ih dopunjuje.

Provjerite da li vaš telefon podržava prijem AT-Alert poruka i pregledajte postavke uređaja.

Blackout: kako se pripremiti za duži nestanak struje?

Blackout označava nestanak električne energije na velikom dijelu zemlje, a ne samo u jednom domaćinstvu, koji traje duže vrijeme. Tada možda nećete moći kupiti hranu, koristiti javni prevoz ili natočiti gorivo.

Najbolje je planirati kao da ćete dvije sedmice kampovati u vlastitom stanu.

• Voda i hrana: zalihe za najmanje 10–14 dana za svakog člana domaćinstva.
• Voda dnevno: referentna vrijednost je 2,5 litra po osobi.
• Ukupna količina vode: 35 litara po osobi.
• Gotovina: iznos dovoljan za približno dvosedmičnu kupovinu, odnosno najviše 100 eura po članu domaćinstva, u manjim apoenima.

Dodatno pripremite:

• radio na baterije ili radio s ručnim punjenjem;
• baterijsku lampu s rezervnim baterijama;
• prvu pomoć i lijekove koji su vam lično propisani;
• mogućnost kuhanja bez struje, uz poštovanje uputstava proizvođača;
• automobil s dovoljno goriva, odnosno nemojte čekati da rezervoar bude gotovo prazan.

Zamrzivač nije dovoljna glavna zaliha jer bez struje nakon nekoliko sati više ne hladi. Pri korištenju otvorenog plamena, peći ili agregata obratite pažnju na ugljen-monoksid (Kohlenmonoxid): ne vidi se, nema miris i ne izaziva kašalj.

Tokom black-outa ORF-ov hitni radio, Notfallradiosender, informiše stanovništvo danonoćno. Sve policijske stanice ostaju otvorene kako bi građani mogli zatražiti pomoć.

Oluja i poplava: šta treba uraditi?

Prije oluje

• Zatvorite vrata i prozore.
• Učvrstite predmete koji se nalaze napolju.
• Ako je moguće, automobil stavite u garažu, ali ne u podzemnu garažu.
• Izbjegavajte blizinu vode, drvorede i šume.

Tokom i nakon nevremena

• Ako vas oluja zatekne u automobilu, zaustavite se i uđite u zgradu.
• Ne ulazite u poplavljene podvožnjake i jarke.
• Nakon nevremena držite najmanje 10 metara razmaka od srušenih električnih vodova.
• Udaljite se od potoka, rijeka i poplavljenih područja.

Brojevi za hitne slučajeve

• Vatrogasci: 122
• Policija: 133
• Hitna pomoć: 144
• Evropski broj za hitne slučajeve: 112
• Ljekarska dežurna služba: 141
• Curenje gasa: 128
• Gorska služba spašavanja: 140
• Dežurna apoteka: 1455
• Zdravstvena savjetodavna linija: 1450

Prilikom poziva za pomoć korisno je pravilo „4-W“: gdje se dogodilo, šta se dogodilo, koliko ima povrijeđenih i ko zove.

Šteta nakon katastrofe: pomoć i poreske olakšice

Prvi korak je da odmah obavijestite opštinu (Gemeinde) i svoje osiguranje. Nakon toga dolazi komisija za procjenu štete, s kojom se sastavlja zapisnik o šteti (Schadensprotokoll). Zapisnik se prosljeđuje pokrajinskoj vladi, odakle počinje isplata pomoći.

Finansijska pomoć može doći iz fonda za katastrofe (Katastrophenfonds), drugih javnih sredstava, humanitarnih organizacija i privatnog osiguranja.

Troškovi otklanjanja štete u osnovi se mogu u cijelosti odbiti kao vanredni teret (außergewöhnliche Belastung), ako ih nisu pokrili osiguranje ili javna sredstva. Troškovi mjera za sprečavanje budućih katastrofa ne mogu se odbiti. Kod nadležnog poreskog ureda moguće je obrascem L54 zatražiti rješenje o poreskom odbitku (Freibetragsbescheid).

Česta pitanja

Moram li se registrovati za AT-Alert?

Ne. Poruke se automatski šalju ako se s odgovarajućim telefonom nalazite na ugroženom području.

Da li oktobarska probna uzbuna znači opasnost?

Ne. Prve subote u oktobru, između 12 i 13 sati, održava se savezna proba koja ne ukazuje na opasnost.

Da li dobijam platu ako zbog katastrofe ne mogu doći na posao?

To se smatra spriječenošću za rad (Dienstverhinderung). Zaposleni i radnici imaju pravo na nastavak isplate plate. Isto važi i ako ste zauzeti sređivanjem vlastite kuće. Kolektivni ugovori mogu sadržavati drugačija pravila.

Koliko vode treba imati kod kuće?

Referentna vrijednost iz uputstava za blackout je 2,5 litra po osobi dnevno, za najmanje 10–14 dana.

Praktični koraci

1. Provjerite da li vaš telefon može primati AT-Alert poruke i pregledajte njegove postavke.
2. Pripremite vodu i hranu za najmanje 10–14 dana, odnosno 35 litara vode po osobi.
3. Nabavite radio, baterijsku lampu, rezervne baterije, prvu pomoć i potrebne lijekove.
4. Držite kod kuće gotovinu u manjim apoenima, do 100 eura po članu domaćinstva.
5. Zapišite brojeve 122, 133, 144 i 112 na lako dostupno mjesto.
6. U slučaju štete odmah obavijestite Gemeinde i osiguranje te sačuvajte Schadensprotokoll.
7. Za informacije pratite ORF i službene objave na oesterreich.gv.at.

Napomena: Ovaj tekst je zasnovan na informacijama dostupnim na internetu i ne predstavlja savjetovanje. Za stručni savjet obratite se advokatu, pravnom, zdravstvenom, radnopravnom ili drugom nadležnom stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at