Dob za mirovinu i starosna mirovina u Austriji 2026.

U Austriji se starosna mirovina, odnosno Alterspension, ne ostvaruje automatski. Potrebno je dosegnuti zakonsku dob za mirovinu, ispuniti uvjet potrebnog staža osiguranja i podnijeti zahtjev. Dobna granica za žene trenutačno se postupno povećava, pa je datum rođenja posebno važan.

Ukratko:

• Redovna dob za mirovinu muškaraca, odnosno Regelpensionsalter, iznosi 65 godina.
• Za žene je do 2024. iznosila 60 godina, 2026. iznosi 61,5 godina, a do 2033. dosegnut će 65 godina.
• Opći uvjet je najmanje 180 mjeseci osiguranja, odnosno 15 godina, od čega najmanje 84 mjeseca ili 7 godina na temelju zaposlenja.
• Mirovinu treba zatražiti najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku mirovine.
• Postupak je besplatan.

Tko ima pravo na starosnu mirovinu?

Istodobno moraju biti ispunjena dva uvjeta: morate dosegnuti redovnu dob za mirovinu i imati minimalno propisano razdoblje osiguranja. Pravila ovise o datumu rođenja i o tome kada ste prvi put stekli razdoblje osiguranja.

Razlikuju se tri skupine:

• osobe rođene prije 1. siječnja 1955.
• osobe rođene 1. siječnja 1955. ili kasnije koje su imale razdoblje osiguranja i prije 2005.
• osobe koje su prvi put stekle razdoblje osiguranja od 1. siječnja 2005., odnosno osobe koje su tada započele radni staž.

Na posljednju skupinu u cijelosti se primjenjuje Allgemeines Pensionsgesetz (APG).

Kolika je dob za mirovinu žena i muškaraca?

Za muškarce redovna dob za mirovinu jednaka je i iznosi 65 godina. Dobna granica za žene povećava se od 1. siječnja 2024. do 2033. svake godine za šest mjeseci. To se odnosi na žene rođene od siječnja 1964.

Dobna granica za žene prema razdoblju rođenja

• Od 1. siječnja do 30. lipnja 1964.: 60,5 godina
• Od 1. srpnja do 31. prosinca 1964.: 61 godina
• Od 1. siječnja do 30. lipnja 1965.: 61,5 godina
• Od 1. srpnja do 31. prosinca 1965.: 62 godine
• Od 1. siječnja do 30. lipnja 1966.: 62,5 godina
• Od 1. srpnja do 31. prosinca 1966.: 63 godine
• Od 1. siječnja do 30. lipnja 1967.: 63,5 godina
• Od 1. srpnja do 31. prosinca 1967.: 64 godine
• Od 1. siječnja do 30. lipnja 1968.: 64,5 godina
• Rođene nakon 30. lipnja 1968.: 65 godina

Za osobe koje su prvi put bile osigurane od 2005. dob za mirovinu iznosi 65 godina i za žene i za muškarce.

Koliko je potrebno razdoblja osiguranja?

Za osobe rođene od 1955. koje su imale razdoblje osiguranja i prije 2005., uvjet čekanja, odnosno Wartezeit, može se ispuniti na više načina:

• 180 mjeseci osiguranja, odnosno 15 godina, unutar posljednjih 360 kalendarskih mjeseci ili 30 godina.
• 180 mjeseci doprinosa, odnosno 15 godina, iz obveznog ili dobrovoljnog osiguranja, bez vremenskog ograničenja.
• 300 mjeseci osiguranja, odnosno 25 godina, do referentnog datuma, Stichtag.
• Minimalno razdoblje osiguranja od 180 mjeseci, od čega najmanje 84 mjeseca na temelju zaposlenja.

Za osobe koje su prvi put bile osigurane od 2005. primjenjuje se samo četvrto pravilo, odnosno Mindestversicherungszeit.

U razdoblje koje se računa kao zaposlenje mogu se, među ostalim, uključiti njega djeteta s invaliditetom, njega bliskog člana obitelji od trećeg stupnja potrebe za njegom, obiteljski dopust za hospicij, odnosno Familienhospizkarenz, kao i razdoblje isplate razmjernog dodatka za dopust radi njege, odnosno Pflegekarenzgeld, tijekom rada u skraćenom opsegu zbog njege.

Prema APG-u postoje samo razdoblja osiguranja; više se ne razlikuju mjeseci doprinosa i zamjenska razdoblja.

Može li se u mirovinu otići ranije?

Prijevremenu starosnu mirovinu nakon dugog razdoblja osiguranja reforma mirovinskog sustava iz 2005. zamijenila je tzv. koridorskom mirovinom, odnosno Korridorpension. Dobna granica za njezin početak od 2026. postupno se povećava s 62 na 63 godine.

Za sada je to uglavnom važno muškarcima jer dob za starosnu mirovinu žena do 2030. ne prelazi 63 godine.

Nakon vrlo dugog razdoblja zaposlenja i dalje je moguće ranije umirovljenje prema pravilima za osobe s dugim stažem, odnosno Langzeitversichertenregelung, poznatima i kao Hacklerregelung. Prijevremena starosna mirovina isplaćuje se do redovne dobi za mirovinu, nakon čega se u nepromijenjenom iznosu pretvara u redovnu starosnu mirovinu. Ako ste u međuvremenu ostvarili dodatne obvezne mjesece doprinosa, može vam pripasti povećani iznos, odnosno Steigerungsbetrag.

Gdje i kada treba podnijeti zahtjev?

Nadležan je onaj nositelj mirovinskog osiguranja, odnosno Pensionsversicherungsträger, kod kojeg ste prema sustavu ASVG, GSVG ili BSVG imali najviše mjeseci osiguranja tijekom posljednjih 15 godina prije referentnog datuma. U okviru takozvanog međusustavnog osiguranja, odnosno Wanderversicherung, uzimaju se u obzir i mjeseci ostvareni kod drugih nositelja osiguranja.

Zahtjev je preporučljivo podnijeti dva do tri mjeseca prije početka mirovine, a najkasnije do kraja mjeseca koji mu prethodi. Zahtjev možete podnijeti:

• elektronički, uz prijavu putem sustava ID Austria; za osobe koje su tek započele radni staž to je moguće samo kod PVA-a
• pisanim putem, čak i neformalnim dopisom; službeni obrazac može se dostaviti naknadno
• osobno; mogu biti potrebni rodni list, rodni listovi djece, potvrda o prijavi prebivališta, odnosno Meldezettel, prema potrebi vjenčani list i osobna iskaznica.

Postupak je besplatan.

Što ako se ne slažete s odlukom?

Osiguravatelj odlučuje službenim rješenjem, odnosno Bescheid. Tužbu možete podnijeti nadležnom radnom i socijalnom sudu, odnosno Arbeits- und Sozialgericht, u roku od tri mjeseca od dostave odluke.

Možete se obratiti i uredu pučkog pravobranitelja mirovinskog osiguranja, odnosno Ombudsstelle.

Česta pitanja

Kolika je dob za mirovinu žena u Austriji 2026.?

U 2026. iznosi 61,5 godina. Točna dob ovisi o datumu rođenja.

Hoću li automatski dobiti mirovinu kada dosegnem dobnu granicu?

Ne. Mirovinu uvijek morate zatražiti, najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku mirovine.

Je li dovoljan običan dopis kao zahtjev?

Da. Prihvaća se i neformalni pisani zahtjev, ali službeni obrazac morate dostaviti naknadno.

Naplaćuje li se podnošenje zahtjeva?

Ne. Postupak je besplatan.

Praktični koraci

1. Provjerite svoju redovnu dob za mirovinu prema datumu rođenja.
2. Provjerite imate li potrebno razdoblje osiguranja i koliko ste mjeseci ostvarili kroz zaposlenje.
3. Utvrdite koji je Pensionsversicherungsträger nadležan za vaš slučaj.
4. Pripremite potrebne dokumente, uključujući osobnu iskaznicu, Meldezettel i matične isprave ako su potrebne.
5. Podnesite zahtjev dva do tri mjeseca prije planiranog početka mirovine, a u svakom slučaju najkasnije do kraja prethodnog mjeseca.
6. Ako se ne slažete s rješenjem, pazite na rok od tri mjeseca za obraćanje sudu.

Informacije se temelje na izvorima dostupnima na internetu i ne predstavljaju pravno savjetovanje. Za stručnu pomoć obratite se odvjetniku, pravnom stručnjaku ili drugom nadležnom savjetniku.

Izvor: oesterreich.gv.at