Dob za penziju i starosna penzija u Austriji 2026.

U Austriji se starosna penzija (Alterspension) ne isplaćuje automatski. Potrebno je dostići zakonsku dob za penzionisanje, imati potreban period osiguranja i podnijeti zahtjev. Dob za žene se trenutno postepeno povećava, pa je datum rođenja odlučujući.

Ukratko

• Redovna dob za penzionisanje muškaraca (Regelpensionsalter) iznosi 65 godina.
• Dob za žene je do 2024. iznosila 60 godina, u 2026. iznosi 61,5 godina, a do 2033. dostići će 65 godina.
• Opšti uslov je najmanje 180 mjeseci osiguranja, odnosno 15 godina, od čega najmanje 84 mjeseca, odnosno 7 godina, mora poticati iz obavljanja rada.
• Zahtjev treba podnijeti najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku penzije.
• Postupak je besplatan.

Ko ima pravo na starosnu penziju?

Moraju biti ispunjena dva uslova istovremeno: morate dostići redovnu dob za penzionisanje i imati minimalno propisani period osiguranja. Koja se pravila tačno primjenjuju zavisi od datuma rođenja i od toga kada ste prvi put stekli period osiguranja.

Razlikuju se tri grupe:

• osobe rođene prije 1. januara 1955. godine;
• osobe rođene 1. januara 1955. ili kasnije, koje su imale periode osiguranja i prije 2005. godine;
• osobe koje su prvi put stekle period osiguranja od 1. januara 2005., odnosno osobe koje su tada počele radni staž.

Na posljednju grupu u potpunosti se primjenjuje Opšti zakon o penzijama (Allgemeines Pensionsgesetz, APG).

Kolika je dob za penzionisanje žena i muškaraca?

Za muškarce redovna dob za penzionisanje iznosi 65 godina. Dob za žene se od 1. januara 2024. do 2033. godine povećava svakog 1. januara za šest mjeseci. To se odnosi na žene rođene od januara 1964. godine.

Dob za penzionisanje žena prema datumu rođenja

• Rođene od 1. januara do 30. juna 1964: 60,5 godina
• Rođene od 1. jula do 31. decembra 1964: 61 godina
• Rođene od 1. januara do 30. juna 1965: 61,5 godina
• Rođene od 1. jula do 31. decembra 1965: 62 godine
• Rođene od 1. januara do 30. juna 1966: 62,5 godina
• Rođene od 1. jula do 31. decembra 1966: 63 godine
• Rođene od 1. januara do 30. juna 1967: 63,5 godina
• Rođene od 1. jula do 31. decembra 1967: 64 godine
• Rođene od 1. januara do 30. juna 1968: 64,5 godina
• Rođene nakon 30. juna 1968: 65 godina

Za osobe koje su prvi put bile osigurane od 2005. godine dob za penzionisanje iznosi 65 godina i za muškarce i za žene.

Koliko je potrebno osiguranja?

Kod osoba rođenih od 1955. godine koje su imale periode osiguranja i prije 2005. godine, uslov čekanja (Wartezeit) može se ispuniti na više načina:

• 180 mjeseci osiguranja, odnosno 15 godina, u posljednjih 360 kalendarskih mjeseci, odnosno 30 godina;
• 180 mjeseci doprinosa, odnosno 15 godina, iz obaveznog ili dobrovoljnog osiguranja, bez vremenskog ograničenja;
• 300 mjeseci osiguranja, odnosno 25 godina, do referentnog datuma (Stichtag);
• minimalni period osiguranja od 180 mjeseci, od čega najmanje 84 mjeseca moraju poticati iz obavljanja rada.

Za osobe koje su prvi put bile osigurane od 2005. godine važi samo četvrto pravilo, odnosno pravilo o minimalnom periodu osiguranja (Mindestversicherungszeit).

U obavljanje rada ubrajaju se, između ostalog, njega djeteta s invaliditetom, njega bliskog člana porodice od trećeg nivoa potrebe za njegom, porodično odsustvo radi hospicija (Familienhospizkarenz) i period primanja proporcionalne naknade za njegu (Pflegekarenzgeld) tokom skraćenog radnog vremena radi njege. Prema APG-u postoje samo periodi osiguranja i ne pravi se posebna razlika između perioda s uplaćenim doprinosima i zamjenskih perioda.

Da li je moguće ranije penzionisanje?

Prijevremena starosna penzija nakon dugog perioda osiguranja zamijenjena je reformom penzionog sistema iz 2005. godine takozvanom koridorskom penzijom (Korridorpension). Dob za odlazak u penziju po ovom osnovu od 2026. godine postepeno se povećava sa 62 na 63 godine. Za sada je to relevantno samo za muškarce, jer dob za starosnu penziju žena do 2030. godine ne prelazi 63 godine.

Pravilo za osobe sa veoma dugim periodom osiguranja (Langzeitversichertenregelung), poznato i kao Hacklerregelung, i dalje omogućava raniji odlazak u penziju. Prijevremena starosna penzija isplaćuje se do dostizanja redovne dobi za penzionisanje, a nakon toga se u istom iznosu pretvara u „redovnu“ starosnu penziju. Ako su u međuvremenu ostvareni dodatni obavezni mjeseci doprinosa, pripada povećani iznos uvećanja (Steigerungsbetrag).

Gdje i kada se podnosi zahtjev?

Nadležan je penzijski osiguravatelj (Pensionsversicherungsträger) kod kojeg ste, prema pravilima ASVG, GSVG ili BSVG, imali najviše mjeseci osiguranja tokom posljednjih 15 godina prije referentnog datuma. U okviru takozvanog međusobnog osiguranja (Wanderversicherung) uzimaju se u obzir i mjeseci ostvareni kod drugih osiguravatelja.

Zahtjev je preporučljivo podnijeti dva do tri mjeseca prije početka penzije, a najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku penzije. Zahtjev se može podnijeti:

• elektronski, uz prijavu putem ID Austria; za osobe koje su tek počele radni staž to je moguće samo kod PVA;
• u pisanom obliku, čak i neformalnim pismom; obrazac se može dostaviti naknadno;
• lično. Tada, na primjer, mogu biti potrebni izvod iz matične knjige rođenih, izvodi iz matične knjige rođenih djece, potvrda o prijavi prebivališta (Meldezettel), po potrebi vjenčani list i lična karta.

Postupak je besplatan.

Šta ako se ne slažete s odlukom?

Osiguravatelj odlučuje rješenjem (Bescheid). Tužba se može podnijeti nadležnom radnom i socijalnom sudu (Arbeits- und Sozialgericht) u roku od tri mjeseca od dostavljanja odluke. Takođe se možete obratiti kancelariji ombudsmana penzijskog osiguravatelja (Ombudsstelle).

Česta pitanja

Kolika je dob za penzionisanje žena u Austriji 2026. godine?

U 2026. godini iznosi 61,5 godina. Tačna dob zavisi od datuma rođenja i navedena je u gornjoj listi.

Da li penziju dobijam automatski kada dostignem dobnu granicu?

Ne. Penziju uvijek morate zatražiti, najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku penzije.

Da li je obično pismo dovoljno kao zahtjev?

Da. Prihvata se i neformalni pisani zahtjev, ali se službeni obrazac mora dostaviti naknadno.

Da li se zahtjev za penziju plaća?

Ne. Postupak je besplatan.

Praktični koraci

1. Provjerite datum rođenja i svoju redovnu dob za penzionisanje.
2. Provjerite da li imate potreban period osiguranja i najmanje 84 mjeseca osiguranja iz obavljanja rada, ako se to pravilo primjenjuje na vas.
3. Utvrdite koji je vaš nadležni Pensionsversicherungsträger.
4. Pripremite potrebne dokumente, uključujući Meldezettel i lične isprave.
5. Podnesite zahtjev dva do tri mjeseca prije početka penzije, a najkasnije do kraja prethodnog mjeseca.
6. Ako se ne slažete s rješenjem, obratite pažnju na rok od tri mjeseca za podnošenje tužbe.

Informacije se zasnivaju na izvorima dostupnim na internetu i ne predstavljaju savjetovanje. Za stručni savjet obratite se advokatu, pravnom stručnjaku ili drugom nadležnom savjetniku.

Izvor: oesterreich.gv.at