Austrijski školski sistem: Volksschule, Mittelschule, AHS, BHS i druge vrste škola

Ažurirano: 2026-10-26
Austrijski školski sistem: Volksschule, Mittelschule, AHS, BHS i druge vrste škola

Ako živite u Austriji i imate dete školskog uzrasta, brzo ćete se susresti sa skraćenicama kao što su AHS, BHS, BMS i PTS. U nastavku je pregled austrijskog školskog sistema za 2026. godinu, sa objašnjenjem čemu služi svaka vrsta škole i kojim putem se školovanje može nastaviti.

Kako je organizovan austrijski školski sistem?

Austrijski sistem koristi uzastopno numerisane školske nivoe (Schulstufe), nezavisno od toga koju školu dete pohađa. Same škole, međutim, svoje razrede (Klasse) ponovo numerišu od prvog. Zato je, na primer, prvi razred AHS-a istovremeno peti školski nivo.

U obavezne škole (Pflichtschule) spadaju Volksschule, Mittelschule, specijalna škola odnosno inkluzivna nastava (Sonderschule bzw. inklusiver Unterricht) i Polytechnische Schule.

Vrste škola i trajanje

Posle Volksschule: Mittelschule ili AHS?

Posle četvrtog razreda Volksschule dete nastavlja školovanje u prvom razredu Mittelschule ili opšteobrazovne gimnazije, odnosno allgemeinbildende höhere Schule (AHS).

Upis u prvi razred AHS-a moguć je ako je dete:

Prelazak iz Mittelschule u AHS moguć je i kasnije. Posle prvog razreda potrebno je najmanje „Gut” iz nemačkog, živog stranog jezika i matematike. Posle drugog ili trećeg razreda, iz ovih predmeta potrebna je najmanje ocena „Gut” na osnovnom nivou (Standard) ili pozitivna ocena na višem nivou (Standard AHS). Ako uslov nije ispunjen, polaže se prijemni ispit iz odgovarajućeg predmeta.

Šta treba znati o AHS-u?

Cilj AHS-a je široko opšte obrazovanje i priprema za studiranje. Škola ima dva dela:

U prva dva razreda sve forme AHS-a imaju isti nastavni plan. Od trećeg razreda postoje različita usmerenja:

Postoji i četvorogodišnji oblik Oberstufenrealgymnasium, u koji se može upisati posle osmog školskog nivoa. Škole mogu imati i sopstveni profil, na primer informatički ili ekološki.

AHS se završava maturom (Reifeprüfung, odnosno AHS-Matura). Ona omogućava upis na univerzitet, stručnu visoku školu (Fachhochschule), pedagošku visoku školu i akademije. Za pojedine studijske programe može biti potreban dopunski ispit.

Polytechnische Schule: godina za izbor zanimanja

Polytechnische Schule nadovezuje se na osmi školski nivo i traje jednu godinu, odnosno obuhvata deveti školski nivo. Pohađa se sa približno 14 ili 15 godina, a uslov je završeno osmogodišnje školovanje.

Pored opšteg obrazovanja, učenici se upoznaju sa različitim oblastima rada, kao što su građevina, elektrotehnika, drvo, metal, trgovina i kancelarijski poslovi, zdravstvo, lepota i socijalna oblast ili turizam. U okviru poseta preduzećima i probnih dana (Schnupperlehre) mogu se detaljnije upoznati sa zanimanjima.

Po uspešnom završetku moguće je:

BMS i BHS: stručne srednje škole

Berufsbildende mittlere Schule (BMS)

BMS traje od jedne do četiri godine. Jednogodišnji i dvogodišnji programi daju delimičnu kvalifikaciju, dok trogodišnji i četvorogodišnji programi sa završnim ispitom daju potpunu stručnu kvalifikaciju.

Primeri su trogodišnja trgovačka škola (Handelsschule), škole za hotelijerstvo i ugostiteljstvo i tehničke stručne škole. Posle BMS-a moguće je polagati stručnu maturu (Berufsreifeprüfung) ili nastaviti šest semestara kroz nadogradnju (Aufbaulehrgang).

Berufsbildende höhere Schule (BHS)

BHS traje pet godina i obuhvata 9–13. školski nivo, odnosno uzrast približno od 14 do 19 godina. Daje dvostruku kvalifikaciju:

Među BHS školama su tehnička HTL, trgovačka akademija (Handelsakademie, HAK), turističke i poljoprivredne stručne škole, kao i Bildungsanstalt für Elementarpädagogik, ustanova za obrazovanje vaspitača u predškolskim ustanovama.

Za BMS i BHS potrebno je uspešno završiti osmi školski nivo. Za sportske ili umetničke profile u svakom slučaju je potreban prijemni ispit. Prijemni ispit je potreban i za pedagoške ustanove među BHS školama.

Stručno obrazovanje: Berufsschule

Ko potpiše ugovor o naukovanju (Lehrvertrag), mora da pohađa i Berufsschule. Oko 80% obrazovanja odvija se u preduzeću, a 20% u školi. Zavisno od zanimanja, obrazovanje traje dve do četiri godine i trenutno obuhvata više od 200 zanimanja.

Berufsschule može biti organizovana na nekoliko načina:

Tokom naukovanja mladi mogu početi i pripremu za Berufsreifeprüfung. Za njih je ta priprema besplatna.

Česta pitanja

Koliko traje austrijska gimnazija?

AHS traje osam godina, od 5. do 12. školskog nivoa. Četvorogodišnji Oberstufenrealgymnasium počinje posle 8. školskog nivoa.

Koja je razlika između AHS-a i BHS-a?

AHS pruža opšte obrazovanje i završava se maturom. BHS traje pet godina i pruža i maturu i stručnu diplomu, pa omogućava direktan početak rada.

Da li je prelazak iz Mittelschule u gimnaziju moguć?

Da. Prelazak je moguć uz ispunjavanje uslova u pogledu ocena ili nakon polaganja prijemnog ispita iz predmeta u kojima uslov nije ispunjen.

Praktični koraci

  1. Proverite koji školski nivo dete trenutno završava i koje su ocene iz nemačkog, matematike i stranog jezika.
  2. Raspitajte se u Volksschule ili Mittelschule o uslovima za prelazak i rokovima za prijavu.
  3. Ako razmatrate AHS, BMS ili BHS, uporedite nastavni plan, trajanje i mogućnosti nastavka školovanja.
  4. Za Polytechnische Schule proverite koje su stručne oblasti dostupne i da li škola organizuje posete preduzećima ili Schnupperlehre.
  5. Ako dete želi da započne naukovanje, pronađite odgovarajuće preduzeće i raspitajte se o obaveznoj Berufsschule.
  6. Za aktuelne i zvanične informacije proverite podatke na portalu oesterreich.gv.at i direktno kod izabrane škole.

Napomena: Ovaj tekst je informativan i zasnovan na javno dostupnim izvorima. Za konkretnu odluku o upisu obratite se školi ili nadležnoj obrazovnoj ustanovi.

Slični vodiči

Porodica i davanja

Familienbonus Plus 2026: do 2.000 evra poreske olakšice po detetu i promene od 2027.

Familienbonus Plus smanjuje porez roditeljima u Austriji. U 2026. iznosi do 2.000 evra po detetu, dok se od 2027. menjaju pravila podele između roditelja.

Porodica i davanja

Austrijski dečji dodatak (Familienbeihilfe) 2026: iznosi, uslovi i zahtev

Familienbeihilfe je austrijski dečji dodatak koji se uglavnom isplaćuje nezavisno od zaposlenja ili prihoda roditelja. Pogledajte iznose za 2026, uslove i postupak prijave.

Porodica i davanja

Austrijska penzija i „minimalna penzija” 2026: Ausgleichszulage, starosna granica i povećanje

U Austriji ne postoji opšta zakonska minimalna penzija, već doplata Ausgleichszulage za osobe sa niskim prihodima. Pogledajte iznose, uslove i starosnu granicu za 2026.

Porodica i davanja

Klimabonus 2024 u Austriji: iznosi i isplata

Klimabonus 2024 u Austriji isplaćuje se prema mestu prebivališta. Konačni iznosi za odrasle kreću se od 145 do 290 evra.