Roditeljska skrb (Obsorge) i kontakti s djetetom nakon razvoda u Austriji

Ako se u Austriji razvedete ili prestanete živjeti zajedno, jedno od najvažnijih pitanja jest tko odlučuje o djetetu i kako drugi roditelj održava kontakt s njim. Prema austrijskom pravu, roditeljska skrb ne prestaje automatski razvodom. U nastavku su objašnjena pravila koja vrijede prema stanju u 2026. godini.

Ukratko

• Nakon razvoda ili odvojenog života zajednička roditeljska skrb (gemeinsame Obsorge) u pravilu ostaje na snazi.
• Mora se odrediti u kojem će kućanstvu dijete pretežno živjeti.
• Ako nema dogovora, sud može odrediti šestomjesečnu privremenu fazu, a zatim donijeti konačnu odluku.
• Zahtjev za uređenje kontakata s djetetom ne podliježe sudskoj pristojbi.
• Od navršene 14. godine dijete se ne može prisiliti na susret s roditeljem s kojim ne živi.

Što znači roditeljska skrb?

Roditeljska skrb (Obsorge) obuhvaća brigu i odgoj djeteta, zakonsko zastupanje te upravljanje njegovom imovinom. Može pripadati obama roditeljima zajedno ili samo jednom roditelju.

Ako roditelji nisu bili u braku u trenutku rođenja djeteta, u početku samo majka ima roditeljsku skrb. Zajednička skrb može se osobno i zajedno odrediti u bilo kojem austrijskom matičnom uredu (Standesamt), ali otac prethodno mora priznati očinstvo. Ako se roditelji vjenčaju nakon rođenja djeteta, zajednička roditeljska skrb nastaje automatski sklapanjem braka.

Što se događa s roditeljskom skrbi nakon razvoda?

Zajednička roditeljska skrb ostaje na snazi i nakon razvoda ili prestanka zajedničkog kućanstva. Isto vrijedi i ako roditelji još nisu razvedeni, ali više ne žive odvojeno samo privremeno.

Roditelji pred sudom moraju dogovoriti u kojem će kućanstvu dijete pretežno biti zbrinuto. Taj roditelj mora imati punu roditeljsku skrb, koja se ne može ograničiti samo na pojedina područja. Roditelj kod kojeg dijete ne živi pretežno u pravilu plaća novčano uzdržavanje (Unterhalt).

Roditelji se mogu dogovoriti i drukčije, primjerice:

• da roditeljska skrb pripadne samo jednom roditelju;
• da se roditeljska skrb jednog roditelja odnosi samo na određena pitanja, primjerice upravljanje imovinom.

Tko odlučuje o važnim pitanjima?

Kod zajedničke roditeljske skrbi svaki roditelj u pravilu može samostalno zastupati dijete. Roditelj kod kojeg dijete živi, primjerice, može samostalno rješavati školska pitanja, podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice ili organizirati liječničko liječenje.

Za određena ozbiljna pitanja potrebna je zajednička odluka, primjerice za:

• promjenu imena djeteta;
• stjecanje ili odricanje od državljanstva;
• određena pitanja povezana s imovinom;
• ulazak u vjersku zajednicu;
• medicinski zahvat s povećanim rizikom.

Kada odlučuje sud?

Sud intervenira ako se roditelji u razumnom roku ne mogu dogovoriti ili ako jedan roditelj zatraži isključivu roditeljsku skrb (alleinige Obsorge). Ako je to u interesu djeteta, sud određuje šestomjesečnu fazu privremene roditeljske odgovornosti (Phase der vorläufigen elterlichen Verantwortung).

Tijekom te faze sud:

1. određuje kod kojeg roditelja dijete pretežno živi;
2. drugom roditelju osigurava dovoljan kontakt prema konkretnom planu, koji roditelji mogu izraditi i sami;
3. po potrebi određuje uzdržavanje.

Faza se može produljiti. Nakon nje sud konačno odlučuje prema dobrobiti djeteta (Kindeswohl) i iskustvima iz te faze, uzimajući u obzir i izvršavanje obveze uzdržavanja. Ako jedan roditelj ugrožava dijete, sud mora roditeljsku skrb povjeriti samo drugom roditelju. Svaki roditelj i kasnije može zatražiti novu uredbu o roditeljskoj skrbi.

Koja prava ima roditelj s kojim dijete ne živi?

I kod isključive roditeljske skrbi ostaju određena minimalna prava. Roditelj koji ostvaruje roditeljsku skrb mora drugog roditelja pravodobno obavijestiti o važnim promjenama, primjerice o promjeni škole, preseljenju, ozbiljnijoj bolesti ili školskom uspjehu. Drugi roditelj ima pravo iznijeti svoje mišljenje. Obveza informiranja vrijedi uzajamno.

Ako roditelj s kojim dijete ne živi neopravdano odbija kontakt, može izgubiti pravo na iznošenje mišljenja, ali ne i pravo na informiranje.

Kako funkcioniraju kontakti s djetetom?

Dijete i oba roditelja imaju zakonsko pravo na međusobne kontakte. Kontakti, koji su se ranije nazivali pravom na viđanje (Besuchsrecht), idealno se uređuju dogovorom roditelja. Ako dogovor nije moguć, sud na zahtjev djeteta ili jednog roditelja određuje način kontakta. Pritom uzima u obzir dob, potrebe i želje djeteta te dosadašnju intenzivnost odnosa.

• Pravo na kontakte ne ovisi o tome plaća li roditelj s kojim dijete ne živi uzdržavanje.
• Oba roditelja moraju izbjegavati sve što bi pogoršalo odnos djeteta s drugim roditeljem (Wohlverhaltensgebot).
• U teškim okolnostima sud može odrediti nadzirane kontakte (Besuchsbegleitung).

Troškovi i pomoć u postupku

U posebno spornim predmetima sud može imenovati dječjeg zastupnika (Kinderbeistand), koji prvenstveno zastupa interese djece mlađe od 14 godina. Obiteljska sudska pomoć (Familiengerichtshilfe) može pomagati kao posrednik pri predaji i preuzimanju djeteta (Besuchsmittler).

• Dječji zastupnik (Kinderbeistand): prvih 6 mjeseci bez naknade; nakon toga 402 eura po roditelju za svakih započetih 12 mjeseci.
• Posrednik (Besuchsmittler): prvih 5 mjeseci bez naknade; nakon toga 307 eura po roditelju za svaka započeta 3 mjeseca.
• Zahtjev za uređenje kontakata: uvijek bez sudske pristojbe.
• Zahtjev za informiranje, iznošenje mišljenja ili zastupanje: uvijek bez sudske pristojbe.

Od plaćanja se može privremeno zatražiti oslobođenje putem pravne pomoći u postupku (Verfahrenshilfe).

Česta pitanja

Bio je nasilan prema meni. Ostaje li roditeljska skrb ipak zajednička?

Nakon razvoda zajednička roditeljska skrb u početku u pravilu ostaje na snazi i u takvoj situaciji. Oduzimanje roditeljske skrbi mora se zatražiti, a dokazi, primjerice kaznena presuda, važni su za odluku.

Može li dijete odbiti susret?

Od navršene 14. godine dijete se ne može prisiliti na kontakt s roditeljem s kojim ne živi. Od te dobi može i samo podnijeti zahtjev.

Može li se kontakt ukinuti jer roditelj ne plaća uzdržavanje?

Ne. Pravo na kontakte neovisno je o plaćanju uzdržavanja.

Što se događa ako umre roditelj koji ima roditeljsku skrb?

Kod zajedničke roditeljske skrbi ona automatski prelazi na drugog roditelja. Kod isključive roditeljske skrbi sud ispituje tko će je preuzeti.

Praktični koraci

1. Pokušajte pisanim putem dogovoriti kod kojeg roditelja dijete pretežno živi, raspored kontakata i podjelu važnih odluka.
2. Sačuvajte dokumente i dokaze koji se odnose na dobrobit djeteta, kontakte, uzdržavanje ili eventualno ugrožavanje djeteta.
3. Ako dogovor nije moguć, obratite se nadležnom sudu i podnesite zahtjev za uređenje roditeljske skrbi ili kontakata.
4. Ako su troškovi problem, raspitajte se o pravnoj pomoći u postupku (Verfahrenshilfe).
5. U slučaju nasilja ili neposredne opasnosti posebno navedite okolnosti i zatražite odgovarajuću zaštitu.

Ovaj tekst temelji se na javno dostupnim izvorima i ne predstavlja pravno savjetovanje. Za procjenu konkretnog slučaja obratite se odvjetniku ili drugom kvalificiranom pravnom stručnjaku.

Izvor: oesterreich.gv.at