Dvostruki suglasnici u njemačkom jeziku (Doppelkonsonanten)

U njemačkom pravopisu i izgovoru važnu ulogu imaju dvostruki suglasnici, na njemačkom Doppelkonsonanten. Za razliku od nekih jezika, dvostruki suglasnik u njemačkom uglavnom ne označava dugi suglasnik, nego pokazuje da se samoglasnik ispred njega izgovara kratko.

Na primjer:

• Mitte – i je kratak;
• kommen – o je kratak.

Dakle, dvostruki suglasnik ima signalnu ulogu: samoglasnik ispred njega treba izgovoriti kratko.

Kada se pojavljuju dvostruki suglasnici?

Dvostruki suglasnik najčešće se pojavljuje nakon kratkog samoglasnika, kada nakon suglasnika počinje novi slog. Tada se suglasnik u pisanju udvostručuje.

Primjeri:

• Mitte – sredina;
• kommen – doći;
• sitzen – sjediti;
• Mutter – majka;
• Wasser – voda.

Bez dvostrukog suglasnika samoglasnik bi se u mnogim slučajevima izgovarao dugo.

• Mitte – kratko i – nasuprot Miete – dugo i, najam;
• kann – kratko a, može – nasuprot Kahn – dugo a, čamac.

Koji se suglasnici mogu udvostručiti?

U njemačkom se gotovo svaki suglasnik može pojaviti u dvostrukom obliku. Najčešći primjeri su:

• bb: Abbau – uklanjanje, Robbe – tuljan;
• cc: uglavnom u riječima stranog podrijetla, primjerice Accessoire;
• ff: schaffen – stvarati, Affe – majmun;
• gg: Flagge – zastava;
• kk: Mekka;
• ll: alle – svi, Stille – tišina;
• mm: kommen – doći, immer – uvijek;
• nn: können – moći, Mann – muškarac;
• pp: Appetit, Happen – zalogaj;
• rr: zerrissen – poderan, Herren – gospoda;
• ss: müssen – morati, Wasser – voda;
• tt: Mutter – majka, Wetter – vrijeme.

Slovo ß, koje se naziva Eszett, nije dvostruko slovo s, nego zasebno slovo.

Razlikovanje kratkih i dugih samoglasnika

Najvažnija uloga dvostrukih suglasnika jest pokazati da se samoglasnik ispred njih izgovara kratko.

• Mitte – sredina, kratko i – nasuprot Miete – najam, dugo i;
• kann – može, kratko a – nasuprot Kahn – čamac, dugo a;
• Mann – muškarac, kratko a – nasuprot Mahnen – upozoravati, dugo a.

Pravila pisanja

1. Nakon kratkog samoglasnika često slijedi dvostruki suglasnik, osobito u višesložnim riječima: kommen, Mutter, Wasser, Mitte.
2. Kod jednosložnih riječi dvostruki suglasnik obično se ne piše, uz neke iznimke, primjerice Schnapp.
3. Za ss i ß vrijedi posebno pravilo:
   • nakon kratkog samoglasnika piše se ss: müssen, Wasser;
   • nakon dugog samoglasnika ili diftonga piše se ß: Straße, Fleiß.

Česte pogreške

1. Učenici često dugo izgovaraju samoglasnik ispred dvostrukog suglasnika. U tim riječima samoglasnik treba biti kratak.
2. Često se miješaju ss i ß. Osnovno pravilo glasi: kratki samoglasnik + ss, dugi samoglasnik ili diftong + ß.
3. Kod riječi stranog podrijetla, primjerice Pizza, može se dogoditi da se zbog utjecaja materinskog jezika samoglasnik izgovori pogrešno dugo.

Primjeri rečenica

• Ich komme morgen. – Sutra dolazim.
• Er sitzt im Garten. – On sjedi u vrtu.
• Meine Mutter kocht gern. – Moja majka rado kuha.
• Das Wasser ist kalt. – Voda je hladna.
• Alle Leute sind hier. – Svi ljudi su ovdje.
• Wir müssen arbeiten. – Moramo raditi.
• Der Mann liest die Zeitung. – Muškarac čita novine.
• Es ist schlechtes Wetter. – Vrijeme je loše.

Praktični koraci za učenje

1. Prilikom čitanja podcrtajte dvostruke suglasnike u novim riječima.
2. Samoglasnik ispred njih izgovorite kratko i jasno.
3. Učite riječi u parovima, primjerice Mitte i Miete ili kann i Kahn.
4. Posebno vježbajte razlikovanje ss i ß.
5. Izgovor provjerite slušajući cijele rečenice, a ne samo pojedinačne riječi.

Dvostruki suglasnici u njemačkom jeziku uglavnom ne označavaju dugi suglasnik, nego kratki izgovor prethodnog samoglasnika. Pravila i redovito slušanje pomažu da se riječi pravilno čitaju, pišu i izgovaraju.