Austrijski žigovi za plemenite metale

U svijetu nakita, srebrnog posuđa i drugih vrijednih predmeta, žigovi pružaju važne informacije o sadržaju plemenitog metala i porijeklu predmeta. U Austriji je sistem žigosanja strogo regulisan, što tržište plemenitih metala čini transparentnijim i sigurnijim za kupce.

Šta je žig za plemenite metale?

Žig (na njemačkom: Punze ili Feingehaltsstempel) oznaka je utisnuta na nakit ili drugi predmet od plemenitog metala. Ona pokazuje finoću, odnosno čistoću metala. Broj na žigu izražava se u promilima (‰) i pokazuje koliki dio predmeta čini navedeni plemeniti metal. Na primjer, oznaka „585“ znači da predmet sadrži 58,5% zlata.

Tradicija žigosanja u Austriji postoji još od srednjeg vijeka, dok je savremeni oblik sistema učvršćen krajem 19. vijeka. Važeća pravila propisuje Punzierungsgesetz, odnosno zakon o žigosanju. Prema njemu, proizvodi od plemenitih metala proizvedeni ili stavljeni u promet u Austriji moraju imati službeni žig.

Žigovi pomažu pri utvrđivanju stvarne vrijednosti predmeta i predstavljaju određenu garanciju za kupca. Na predmetu se obično može pronaći više oznaka: oznaka finoće, identifikacioni znak proizvođača ili uvoznika, kao i kontrolna oznaka službene ispitne ustanove, na primjer Repunze ili Amtspunze.

Najčešći austrijski žigovi

Zlato

• 750 / 18K: 75% čistog zlata
• 585 / 14K: 58,5% čistog zlata; ovo je najčešća oznaka
• 375 / 9K: 37,5% čistog zlata; u Austriji se ovo ne smatra zlatom

Prema austrijskim pravilima, samo zlato finoće od najmanje 585 promila službeno se smatra zlatom.

Srebro

• 925: „Sterling srebro“
• 835: „krunsko srebro“
• 800: minimalno propisana finoća

Platina

• 950: platina visoke čistoće
• 750: platina niže finoće

Gdje se nalazi žig?

Žig je obično postavljen na diskretnom i manje vidljivom mjestu:

• na prstenju se najčešće nalazi s unutrašnje strane;
• na ogrlicama je na kopči ili posljednjim karikama;
• na naušnicama je na poleđini;
• na narukvicama se nalazi s unutrašnje strane;
• na satovima može biti na poleđini ili s unutrašnje strane poklopca.

Lažni žigovi i kako ih prepoznati

Zbog visokih cijena plemenitih metala sve češće se pokušavaju prodati predmeti s lažnim žigom. Posebno je poznata prevara pod nazivom „Autobahngold“, kada se „zlatno“ prstenje nudi u nevjerovatnim okolnostima, na primjer na odmorištima uz autoput, uz priču kojom se kupac požuruje.

Pouzdani trgovci i kod predmeta sa žigom koriste testiranje kiselinom ili druge fizičke metode provjere kako bi utvrdili stvarni sastav metala.

Pravni okvir u Austriji

Austrijski Punzierungsgesetz jasno određuje za koje proizvode je potreban žig:

• zlato: najmanje 585 promila;
• platina: najmanje 950 promila;
• srebro: najmanje 800 promila.

Prema zakonu, žig mora biti jasno vidljiv i nedvosmisleno razumljiv. Prodaja nakita s neodgovarajućim ili lažnim žigom može imati pravne posljedice.

Zanimljivo je da je u Austriji žigosanje propisano zakonom, dok u Njemačkoj takva obaveza ne postoji. Tamo svako može staviti žig, ali je za istinitost oznake finoće odgovoran onaj ko ju je stavio.

Praktični koraci prije kupovine

1. Pronađite oznaku finoće na predmetu i provjerite da li odgovara vrsti metala.
2. Kod zlata provjerite da li je finoća najmanje 585 promila, ako se predmet prodaje kao zlato u Austriji.
3. Ne oslanjajte se samo na žig, posebno ako je ponuda neobična ili je prodavac vrši pritisak.
4. Kupujte od pouzdanog trgovca i zatražite stručnu provjeru, uključujući testiranje kiselinom ili drugu fizičku analizu.
5. Ako sumnjate u oznaku ili sastav predmeta, nemojte zaključivati kupovinu prije dodatne provjere.