Pensionskonto 2026: kako se izračunava austrijska mirovina

U Austriji se mirovina većine današnjih zaposlenih izračunava na temelju osobnog mirovinskog računa Pensionskonto. Svake se godine na račun upisuje određeni iznos, a konačna mirovina proizlazi iz ukupnih uplata i priznatih razdoblja osiguranja.
Na koga se odnosi Pensionskonto?
Osobni mirovinski račun vode za sve osobe rođene 1. siječnja 1955. ili kasnije. Osnovice doprinosa na njemu se evidentiraju od 2005. godine.
Važno je razlikovati dvije skupine:
- Osobe koje su imale razdoblja osiguranja već prije 2005.: razdoblja ostvarena do kraja 2013. prenesena su na račun kao jednokratni početni iznos, odnosno Kontoerstgutschrift. Od 1. siječnja 2014. za njih vrijedi jedinstveno novo pravo, harmonisiertes Neurecht.
- Osobe koje su prvo razdoblje osiguranja ostvarile nakon 1. siječnja 2005.: na njih se u cijelosti primjenjuje Allgemeines Pensionsgesetz (APG), odnosno Opći mirovinski zakon. Početni iznos nije potreban.
Za osobe rođene prije 1955. mirovina se i dalje utvrđuje prema starim pravilima, usporednim izračunom.
Što se upisuje na mirovinski račun?
Novi sustav priznaje samo razdoblja doprinosa, odnosno Beitragszeiten. Na računu se mogu evidentirati:
- razdoblja rada kao zaposlenik, samozaposlena osoba ili poljoprivrednik;
- razdoblja djelomičnog obveznog osiguranja, odnosno Teilpflichtversicherung, primjerice zbog odgoja djece, primanja naknade za nezaposlene, bolovanja, vojnog ili civilnog služenja;
- dobrovoljno osiguranje, primjerice Weiterversicherung, Selbstversicherung ili naknadna uplata za školska i sveučilišna razdoblja.
Odgoj djece i slična razdoblja do kraja 2004. računala su se kao zamjenska razdoblja bez doprinosa. Od 2005. za njih zakon propisuje fiksnu osnovicu doprinosa.
Osnovice doprinosa u 2026.
Beitragsgrundlage, odnosno osnovica doprinosa, temelj je za izračun mirovine. Kod zaposlenih je to bruto prihod, ali samo do propisanog gornjeg ograničenja. Važni iznosi za 2026. godinu su:
- Maksimalna osnovica doprinosa (Höchstbeitragsgrundlage): 6.930 eura mjesečno;
- Granica za posao s malim opsegom (Geringfügigkeitsgrenze): 551,10 eura mjesečno;
- Odgoj djece, vojna i civilna služba: 2.468,01 eura mjesečno;
- Naknada za njegu za vrijeme dopusta (Pflegekarenzgeld): 2.468,01 eura mjesečno;
- Obiteljski vremenski bonus (Familienzeitbonus): 54,87 eura dnevno;
- Dobrovoljno nastavak osiguranja (Weiterversicherung): između 1.084,20 i 8.085 eura mjesečno.
Tijekom primanja naknade za nezaposlene računa se 70 posto bruto prihoda koji je služio kao osnova za naknadu. Ako su doprinosi plaćeni iznad maksimalne osnovice, višak se vraća.
Kako se od godišnjih uplata dobiva mjesečna mirovina?
Izračun se odvija u tri koraka:
- Godišnji djelomični iznos (Teilgutschrift): zbroj svih godišnjih osnovica doprinosa množi se s vrijednošću računa, koja trenutačno iznosi 1,78 posto.
- Ukupni iznos (Gesamtgutschrift): početni iznos i valorizirani godišnji djelomični iznosi zbrajaju se do referentnog datuma, odnosno Stichtag.
- Mjesečna bruto mirovina: ukupni iznos dijeli se s 14, jer se u Austriji mirovina isplaćuje u 14 obroka godišnje.
Ako se u mirovinu odlazi prije redovne dobi, iznos se smanjuje odbitkom, odnosno Abschlag. Kasniji odlazak može donijeti dodatak, odnosno Zuschlag. Dobiveni iznos je bruto: porez i doprinos za zdravstveno osiguranje još nisu odbijeni.
Referentni datum uvijek je prvi dan u mjesecu. Ako se zahtjev preda tijekom mjeseca, referentni datum bit će prvi dan sljedećeg mjeseca. Račun se zaključuje u kalendarskoj godini u kojoj nastupa referentni datum starosne mirovine.
Što je Frühstarterbonus?
Frühstarterbonus je bonus za osobe koje su radile između 15. i 20. godine života. U 2026. godini za svaki mjesec rada prije navršene 20. godine pripada 1,22 eura, najviše do 73,20 eura.
Uvjet je ukupno 300 mjeseci doprinosa, odnosno 25 godina rada, od čega najmanje 12 mjeseci prije navršene 20. godine. Bonus se automatski dodaje pri podnošenju zahtjeva za mirovinu i pripada i uz posebne isplate.
Kako provjeriti stanje na računu?
Stanje na računu Pensionskonto možete provjeriti online putem usluge ID Austria ili preko FinanzOnline. Ako ne želite koristiti internetske usluge, od mirovinskog osiguranja možete poštom zatražiti izvadak računa.
Na zahtjev se izdaje neobvezujuća obavijest o računu, odnosno Kontomitteilung. Ona sadrži osnovicu doprinosa za prethodnu godinu, iznos upisan za tu godinu i do tada prikupljeni ukupni iznos.
Česta pitanja
Koliko je godina osiguranja potrebno za mirovinu?
Za osobe koje su osiguranje stekle nakon 2005. potrebno je najmanje 180 mjeseci osiguranja, odnosno 15 godina. Od toga najmanje 84 mjeseca, odnosno 7 godina, mora potjecati iz rada. Redovna dob za mirovinu za muškarce i žene u toj skupini iznosi 65 godina.
Mogu li se naknadno priznati razdoblja koja nedostaju?
Da. Razdoblja koja nedostaju, primjerice odgoj djece ili školovanje, mogu se naknadno prijaviti i uzeti u obzir na računu. Razdoblja osiguranja ostvarena u inozemstvu provjeravaju se tek pri odlasku u mirovinu.
Što ako se ne slažem s početnim iznosom?
Na zahtjev se o početnom iznosu izdaje službeno rješenje, odnosno Bescheid. Protiv njega se može podnijeti prigovor, Widerspruch, u roku od tri mjeseca od dostave. Protiv odluke o prigovoru moguće je pokrenuti sudski postupak.
Kada treba podnijeti zahtjev za mirovinu?
Mirovina se ne dodjeljuje automatski, nego se mora podnijeti zahtjev. Preporučuje se predati ga dva do tri mjeseca prije početka mirovine, a najkasnije do kraja mjeseca koji prethodi početku mirovine. Postupak je besplatan.
Praktični koraci
- Prijavite se na ID Austria ili FinanzOnline i provjerite podatke na računu Pensionskonto.
- Usporedite evidentirana razdoblja rada, odgoja djece, nezaposlenosti i drugih osiguranja sa svojom dokumentacijom.
- Ako nešto nedostaje, zatražite naknadni upis ili poštom zatražite Kontomitteilung.
- Provjerite ispunjavate li uvjete za Frühstarterbonus i postoje li odbici ili dodaci zbog datuma odlaska u mirovinu.
- Zahtjev za mirovinu predajte dva do tri mjeseca prije planiranog početka, a najkasnije do kraja prethodnog mjeseca.
Ovaj tekst služi samo za opće informiranje i nije pravni ni financijski savjet. Za procjenu vlastitog slučaja obratite se nadležnom mirovinskom osiguranju ili stručnjaku.
Izvor: oesterreich.gv.at