Austrijski Metal Markeri

U svijetu nakita, srebrnog posuđa i dragocjenosti, pečati igraju ključnu ulogu, pružajući autentične informacije o sadržaju plemenitih metala i porijeklu predmeta. U Austriji, sistem pečaćenja podliježe strogim propisima, koji čine tržište proizvoda od plemenitih metala transparentnim i sigurnim.

Šta je Hallmark?

Žig (na njemačkom: Punze ili Feingehaltsstempel) je pečat koji se stavlja na nakit ili druge predmete od plemenitih metala koji pruža informacije o finesi ili čistoći plemenitog metala. Numerička vrijednost na žigu izražava se u promilima (‰) i pokazuje udio navedenog plemenitog metala u predmetu. Na primjer, “585” znači da predmet sadrži 58,5% zlata.

U Austriji, tradicija obilježavanja metala razvila se još u srednjem vijeku, ali je svoj moderni oblik dobila krajem 19. vijeka. Trenutno važeći propisi utvrđeni su Punzierungsgesetzeom, ili zakonom o obilježavanju metala. Ovaj propis nalaže da svaki proizvod od plemenitog metala koji se proizvodi ili stavlja u promet u Austriji mora imati službeni metal žig.

Metalni znakovi pomažu da se odredi prava vrijednost objekta i također služe kao vrsta garancije za kupca. U austrijskom sistemu, objekat tipično ima više oznaka: oznaku finoće, identifikacionu oznaku proizvođača ili uvoznika, i verifikacionu oznaku od zvaničnog instituta za testiranje (npr. žig ured) (Repunze, Amtspunze).

Najčešće austrijske metal oznake

U slučaju zlata:

• 750 / 18K: 75% čistog zlata
• 585 / 14K: 58.5% čistog zlata (ovo je najčešće)
• 375 / 9K: 37.5% čistog zlata (U Austriji, ovo se ne smatra zlatom)

Prema propisima, u Austriji se samo zlato finoće od najmanje 585 promila smatra zvaničnim zlatom.

U slučaju srebra:

• 925: “Srebro visokog sjaja”
• 835: “Krunjeno srebro”
• 800: Minimalna propisana finoca

U slučaju Platine:

• 950: Visoko čisti platina
• 750: Platina nižeg kvaliteta

Gdje se nalazi pečat? Pečat se obično nalazi na diskretnom, manje uočljivom mjestu. Za prstenje je najčešće na unutrašnjoj strani, na ogrlicama na kopči ili posljednjim karikama, na naušnicama na poleđini, a unutra kod narukvica. Kod satova, oznaka može biti na poleđini ili unutar poklopca.

Lažni Metalni Znakovi i Njihovo Prepoznavanje

Zbog visokih cijena plemenitih metala, nažalost se češće pokušava prodati predmete sa lažnim žigovima kao autentične. Metoda prevare poznata kao “Autobahngold” je posebno česta, gdje se “zlatni” prsteni nude u neprirodnim situacijama (poput odmorišta na autocesti) uz hitna objašnjenja.

Pouzdani prodavači primjenjuju test kiseline ili druge fizičke preglede čak i za žigosane predmete kako bi osigurali pravi sastav metala.

Pravni okvir u Austriji

Austrijski zakon o žigosanju jasno definira koje proizvode treba žigosati. To su:

• Zlato: najmanje 585 dijelova na tisuću
• Platina: najmanje 950 dijelova na tisuću
• Srebro: najmanje 800 dijelova na tisuću

Prema zakonu, žig mora biti jasno vidljiv i nedvosmisleno tumačljiv. Marketing nakita sa neispravnim ili lažnim oznakama može rezultirati pravnim posljedicama.

Zanimljivo, dok je žigosanje metala zakonski propisano u Austriji, u Njemačkoj ne postoji takva obaveza. Tamo bilo ko može primijeniti žig, ali ako postave oznaku finoće na predmetu, odgovorni su za njenu tačnost.